oma opajenom # cy6orom y jyvpo SpornnaTa: 34 AyGpOoBNuK, c NONANIHIBEM y Kyliy 684 nun. na rojny. ilonirOoM 3a Ny6pos- a niujeJy JipaBy 96 nuH. gg FOMHNHNY, HA NO FONKE H ma . omjeceu cpasmjepno. +: . flojenuuu Gpoj €. guuagp. - narHBO M JTYIKMBO y Jly6poBnuiKy. NYBPOB BJacuuk u u3naBareJb: OJIBOP HAPOJIHE. kan CTPAHKE Y JLYGPOBHHKY. Onrosopnu ypenuuk: HBO XEPLO | um. VT jeuuor crynua 4 gun. ipu- onhieiba, 3aXBaJe 4 ormacu y TekcTy 5 o nunapa Craj- UKJEHE OFNACHMA: _— sume UM. BHCHH€e y NHpuuu HHM OFJIACHBAUHMA NONYCT. obja 5p. 63. fy6posuunx, 9. ABryera 1922. Fon. i. osa ZyOpOBHHK, 8. ABFYCTA. VineMO y CycpeT BpemeHy, koje je naja3pa3HTHju NOJIHTHUKO — NaprTujeku GapomeTap : upuoamxyjy ce us36opn. H ako je TpeGano za Gyne, au eTo < jom nuje ca nosuruBnonmliy yrBpljeHo, KAL he ce CHIYPHO NIPOBEeCTH KOL HAC OnmITHHCKH H OGJIaCHH H36OpH. CBa- KAKO, IJIABHO je a CY OHH HA NOMAKY, 1 ga he curypHo, ako He jecenac a oHo C Tiposbeha notin no us6opa. VH36opu cy jenaH BPJIO OCjeTJ6BHB GapoMeTAp Koju npenckašyje MHOro BpeMeHa_ynanpnjeji. Y VCTAaBHOj IPXKABA IIHPOKHX CJIO- 6oga Kao IuTO je Hana npxaBa u360- pH, VOPAB E>HXOB PE3yJITAT, HMAjY MHO- ro uyOsber 4 jauer 3nauaja Hero 1miTo TO, NOBPUIHO rJienajyhu, usrsena. To Bpujenu HapogHTO y nanamive Bpujeme, KOje CHJIOM IIPHJIHKA, NIPENCTABIBA jezHY aHauajHy_ eTany npenopoje o H RP2KABHOT. | | Bonehu Gami o oBoMe pauyHa, MH cMO y jexnoM cBoM panujeM 6poiy Ha- nucaiu jema ujanak, y Kojem cmMo KAZAJIH, A CH Ce CBH IPKABOTBOPHH CJIEMEHTH, CBHX ID2KABOTBOPHHX CTpa-. HaKA, HMMAJIH NpH HacTajđuM u36opuma yjenuH4TH npoTu aHTH/IPXKABHOM OJIOKJ. 10 je marame 4 Oz Apyrux TperupaHo, aim ce yrpaB ca Hujeine crpane Huje. NONY3CJIO HEIITO KOHKDETHA NA Ce TO pearusyje u ga ce cryriH'y 6op6y ca TAM ICCIOM H CA OJJIVKOM yuBpiiha- Bdiba IPKABe H EbeHor jenuHcTBa. JlecKPYKTHBHH CJIEMEHTH CY, IIPH- oFbeno nocamawe npiaie morao je NOCIBEJUEET JIVAKHM CY KOHCIPYKTHBHH | . Amu .He MOKeMO HHKAKO a Ca edeMeHTu za Gyuy imuqro y jauoj Besn. panomhy NPHMHMO BuHjecT, na ce jean, u akunju. H TO CObH H O36HI6HHJU JIHO JIeMO- OBo cBe, penumo, rpeGago 6u na KPATCKE CTpAHKE BOJH MHMHbY, MA ce Oye Heka BpcT gcnosnaje kojy nuKTH- | 3a macrajie m3Gope dpysnjouume ca Py satiorau oejčkaiu 4 imo! on 1 . PAuKAJAMA. Mu oBuje ne emo Hu He kase MOXEMO, jep MCKPEHO MHCIHMO, BO- Ce MOPATO BpiuuTH #3 ocjekaja 1y>«- guru pauyua o rozoj dopmu, koja Gu HOCTH RPIKABHHX H HAPO/HHX HHTEPECA MOrna GHT4 H 3AMAMJEHBA. M mjemre na BujuMo Kako ce cu- = Hama ce y osoj CTBAPH CHJIOM HA- JOM JUHKTATA APIKABHHX MP NAPOJHHX " Mehie HTate: ga su je OBy rpyry HHTEpeCA, CBU IPIKABOTBOPHH CJIEMEHTH JEMOKPATCKE CIPAHKE BOJMJA CAMO H : eluHO Hjteja ormiuTer uHTEpeca HM 1o- npuosunayjy u crBa j 6, 1 j pi yIy pajy cBOj Ou1OK, “Bea ux go pesyarara Hajrjeniibe ca- uyjeMO M uUHTAMO, Ja ce jedan uo pajube, yanje, ca paguKajmumMa, Hud NEMOKPATCKE CTPAHKE OJLJIJUHO JA Ce je TO pauyH_JHmuHor ocurypara HcTa- usanjonuinie ca paukajuma npu na- KHYTHjuX JIHUHOCTH HEMOKPATCKE CTPAH- CTajHHM M3GOpPHMA. Ke? Ako je y CTBAPH IPBH pa3JI0r, OH _ OBo cmarpaMO Kao jean nosšuTuH- ce. je MOTAO NaBHO OCTBAapHTu 6e3 BaH 3HaK u360pHor GapomerTpa. Jena KOje €y ce IOojiMehaJe ca crpane /eMo- KPATAa PAJLHKAJIHMA Y CBHM jauuM ru- TatbHMa. AKO je y3poKk Ipyru pa3or, oHjga heMo ce ormeT Hain Ha Tauku, rije He JIHuHa ruraia ja usurpaBajy ONUiTY CTBAP M NOHOBO Ce BpaliamMo Ha CTApO MJECTO, CA KOjuM ce rmpeBH-. IJE HE MOXKEMO NMUHTH. Y ynpaB;batby u ypeljet»y Hame IP»KABE MOPA CBE IIPIKABOTBOPHE €JIE- MEHTE NpenBOJATH jenua uzreja: bysnja CBHX_CHAra, byauja para, pysuja eep- ruja 36or ormiTer unrepeca, a HHKAKBa (byanja caMo 360r JIMUHHX HHTEPeCA. [lIpeMa CBUM H3F/e/IHMA, KAO JA y HacTojaby Gyauje jenuor nujesma _ne- MOKPATCKe CTPAHKE CA PAJLHKAJIHOM, HMA NOBOJbHO MOTHBA 34 OBO IIOCIbEJI- ibe, A TO He Baba, jep emo ce, 360r TOra, KacHuje mouynarH_ mMetjy co6om. S Ž RGB Cnux OHHX _3aIpeKa. y OINITEM Ppaly crpaHka KAO 1uTo je geMOKPATCKA, CKA- > 2 T ti čk JIJTIJbPEHA MB XCTEPOTEHHX CTPAHUHIA . —— o bI l« € ; ske do. Vrenje u italiji. a JONI XETeporeHHjux JbVIH, Koja je P MS KOJA. S U Italiji vlada jedan grdan kaos koji caMO 360r OriliTe 4 necpekeHe NOJIH- Moikazuje dane iskušenja. THuKe curyanuje u opjeHranuje Morya Borba između fašista i komunista oke £ Kake sein je takova maha, da se inože slobodno Imokk PESO PM ot 2) govoriti 0 građanskom ratu. Ovih dana KOJOj Ce je NPencTaBHjJa y rnap/raMeHTy, do više talijanskih gradova do a4 Koja y CBOM pay mokašyje caMo HETATHBY, TAKOBA CTPAHKA MOPAJA je pravog uličnog boja između jednih i dru- gih. Suvišno je i napominjati da je bilo Na OCjeTI6HBO H3TyCH OJL CBOT TEPeHA. osjetljivih žrtava na mrtvim i ranjenim na obe strane. Po talijanskim vijestima fašiste su bili pobjednici situacije, jer da su uspjeli svladati svukuda komuniste. Ja Oy, KAIXKHMO CIIOGOJIHO, HAalyTO, Naročito ogorčenja borba u Milanu, gdje je morala da stapi u akciju i vojska, koja jemHo € Tora IuTO uaGopu Hujecy Ona + . kako javljaju, morala da se povuče ispred Ha npary, asu HeroM je /omao | 3eMaH fašista, koji su zapalili dom komunista i uni- u360pHma, Ta je crpaHka ocjernua na ; štili njihovu štampariju. Slično se dogodilo 6 iu Raveni. A iinače po svim većim mjesti- oHa joru mocroju caMo y 6pojy csojux . 2 Ae Italije dolazi do sličnih krvavihs ukoba. NPeCTABHHKA Y TAPJIAMEHTY - AJIH HH- | Svakako stanje je takovo, da mu se ne može vidjeti brzog i mirnog izlaza, a č kakti Opojy CBOjHX NpucTana. Ile: | politička kronika će ovo dana da još dosta MOKPATCKA CTPAHKA je y TPIHO BeJH- | KOM OIAlay, a TO H jecre DJABHH kei o dogođajima u Italiji. Grčki manevar. novosti. U irskoj. U Irskoj još jednako traju krvave i gotovo očajne borbe između vladinih četa i republikanskih ustaša. Iz Londona ne- prestano javljaju, kako vladine čete svu- kuda potiskuju ustaše, zauzimlju im gra- dove i mjesta, ali i pokraj toga ustaše još nikako nijesu savladane, a izgleda, da to neće biti još za drugo. Sastanak u Lendonu. U Londonu su se sastali Lloyd Geor- ge, Ponicare i Schanzer. Ovome ge sastan- ku pridaje velika politička važnost, a o saglasnosti ovih državnika ovisit će rije- ošenje mnogih važnih političkih. pitanja A kojima se odavna tretira, ali koja zbog | raznih uzroka nijesu mogla biti riješena. Naročito se polaže nada u to, da će ovaj sastanak da riješi mnoge stvari, o kojima se je drukčije mislilo na engleskoj a druk- čije na francuskoj strani, te je s toga do- lazilo i do oštrih diferencija između ove dvije velike sile. između Francuske i Njemačke. POIHO, yBHjeK H CBYKY/LA OHJIH y MAIbH- HH, uHaue, aKO Cy y Behuuu, /oraija Ce OHO ILTO Ce je onako jacuo u 6uc- Tpo noroguso ca Pycujom 4 y Pycuju. | Am je npuponno 4 TO, ga ona crpana Koja je y MArbHHH NOKa3yje H BHilie dTHJIHOCTH H HE IIO3HA KJIOHYJIOCTH HH upa caMoM nopa3y. KH Gari 360r oBor = yspok miro ce usmeljy ibeHux pe. CTABHHKA nNOjaBibyjy nudbepennuje, koje | BYE npenckašsyjy Ha pacranawe. Ca JP>KABOTBOPHOT CTAHOBHIITA HAMA je | TaKO ynarpar, jep He Gu cmO HuKaKO | xTjeTH za TO Oye Ha KOpHcT npory- NP>KABHHX CJIEMEHATA. = racije jačeg stila. Ovo dana čitava je štampa puna alar- | mantnih vijesti o tobožnjem pohodu grčke vojske na Carigrad o okupaciji Carigrada sa strane Grčke. Međutim izgleda, sve ovo udešeno sa strane Grčke, da se izvede presija na Tursku a pomalo zastraši KAO na je zeMOKPATCKA CTPAHKA INOINJIA evropske velike sile, ne bi li štogod uća- “rila u istočnom pitanja. Sve je bio prosto jedan ćor-fišek sa strane Grčke, koja nije u stanju da preduzimlje neke ratne ope- Francuska, poučena vremenom i iskus- stvom, hoće da se prama Njemačkoj osi- > gura u svim obvezama, koje joj Njemačka | kao pobijeđena duguje te zahtijeva da potpuno ispunja sve obaveze bez obzi- ra, da li je to Njemačka u stanju izvršiti ili ne. U svome držanju ponekada Fran- cuska ide tako daleko u nepopustljivosti, da takovo njezino držanje izazivlje protest kod Engleske pa čak i kod same Belgije. da je si PILICI | KRŽINE uspomene i refleksije iz taoštva i internacije 1914-1917. 63 K. P. DOMINKOVIĆ. Odmah sastavih molbu u kojoj iznesoh svoje jadno stanje zdravlja i teške materijalne prilike, te ih na svrhu zamolih, da mi dopuste, da — mirno umrem kod kuće. I tako sam bio prisiljen, da se opet sasvim povučem kući. Do malo dana obiđe me zvanično doktor i podnese |" izvještaj, da sam nesposoban za putovanje. Ali vojničke Vlasti kao da nijesu imale vjere u ovaj politički izvještaj, te one na svoju ruku pošalju svog liječnika, a "da o tome Prije i ne izvjeste političku vlast. Ovaj me pregleda i Nađe da sam sposoban za putovanje, ali da mi je potreba d jednog sanatorijuma. A troškovi? Ko će ih snositi? Izašiljanje vojnog ljekara preko znanja političke Shasti: dovelo je ove dvije vlasti do sukoba, koji je doveo do ledne sjednice na kojoj su bile zastupane obe strane, te|? “e je vodio i protokol, a riješeno je na svrhu da se liječim Od kuće. Tako izmakoh i ovom progonu na žalost onih, “U oko toga radili. koji XII. U martu 1917. opet sam, po četvrti put, morao na "ojničko pregledanje. Doznadoh da je Ovaj put neka komi- sija koja gotovo sve redom kupi i uzimlje. Sve mislim, “ko ću i ovaj put da se izvučem. Zbog bolesti otrgoh e da im pođem u Oberhollabrunn, zbog bolesti se povukoh Ponovo u kuću, pa da budem dosljedan sam sebi, a s drugo Strane da ne kompromitujem iste doktore, nog bolesti se prosto ne prikazah na pregledanje, već ostadoh bolestan kući. | Liječnici me, i ako ne često, ali opet, zbog ovoga, ponekad posjete, a ja ležim kod kuće bolestan, ali u vojsku ne idem. a XIII. Odmah u početku jula 1917. čitam, da je podijeljena amnestija političkim krivcima, da je već određeno da se raspuste koncentracijoni logori interniraca, i da se konfi- nirani šalju svojim kućama. Jedno desetak dana poslije toga eto k meni zvanično liječnika. Našao me u postelji. Kaže mi, da opet ima nalog. da me pregleda da li sam sposoban za putovanje, sjer. je po odredbi ministarstva određeno da me se konfinira u kakav sanatorij. — Kakvo konfiniranje ? Kakav sanatorij? ; kažem doktoru. Pa što onda službeno pričaju o tobožnjoj amne: stiji i povraćanju konfiniranih svojim kućama? — A ko će ih razumijeti ?1; odgovara doktor. Evo ovdje, vidite, tih dekreta.. On mi ih čak i pročita, te mi je žao što se ne sjetih da ih prepišem. a2 — Pa što ćemo raditi ?; pitam ga. — Ništa. Vi ste u postelji a ja ću tako i izvjestiti. Bolesnog iz postelje ne mogu. vući. On pođe i više mi nije zbog konfiniranja dolazio. MEV. Na 19. oktobra 1917. primih od političke vlasti ovaj dekret: Daje Vam se na znanje, đa je c. i k. ratni nadzorni ured, odlukom 15. srpnja 1917. br. 110937 naredio, da budete otpušteni od konfiniranja. Napokon, poslije 3 godine i 3 mjeseca raznog uzne- mirivanja, dobih pismeno da sam slobodan. Ali mi od ovoga nema nikakve koristi, jer opet ne smijem iz kuće. Ako me pušta politička vlast, vezala me je s druge voj- nička, te me_je prisilila da i dalje sam sebe kod kuće konfiniram, drukčije ću morati u vojsku. * I na ovaj način produžujem svoje konfiniranje, u kome mi je najteže da izdržim borbu za životne potrebe. Po vlastima određena količina hrane i preveć je nedovoljna za ishranu, te da ne osjetim posljedice nedovoljnog hra- njenja, plaćam basnoslovne cijene za hranu. Da kako je jadnoj sirotinji, koja nema ni hrane ni novca? Našlo se u ovoj zemlji i tome lijeka. Donese se vijest o kakvoj pobjedi, siromah mora da kiti kuću zasta- | vama, da se gladan veseli, glad da utaži veseljem i da napokon veseo od gladi umre. Sreća da sam prisiljen da sim sebe i kolje konfiniram, pa tako nijesam svjedok mnogim nevoljama glada i jada. Dubrovnik, Svi Sveti, 1917. Zaglavak. Volter, najjači francuski pisac XVIII. vijeka, kaže : le bonheur m'est gwun reve, et la douleur est rćelle ; (sreća nije nego jedan san, a bol je realan). Šopenhauer za istu stvar veli: bol je pozitivan a sreća negativna. Sjećanje i trag onoga što doživih kaže mi, da ovaj sud nije potpuno tačan. Koliko sreća toliko i bol stvar je relativna. I jedno i drugo svak ne osjeća podjednako. To ovisi o individuumu ; njegovom karakteru, nervima, polo- | žaju i odgoju. Prema tome može sreća kod nekoga da ostavi i pozitivan trag, da je se osjeća kao nečeg realna ta bol da ostavi i negativan trag da ga se sjeća kao neko