oma opajenom # cy6orom y jyvpo

SpornnaTa: 34 AyGpOoBNuK,
c NONANIHIBEM y Kyliy 684 nun.
na rojny. ilonirOoM 3a Ny6pos-
a niujeJy JipaBy 96 nuH.
gg FOMHNHNY, HA NO FONKE H ma
.  omjeceu cpasmjepno. +:

. flojenuuu Gpoj €. guuagp. -

narHBO M JTYIKMBO y Jly6poBnuiKy.

NYBPOB

BJacuuk u u3naBareJb: OJIBOP HAPOJIHE. kan CTPAHKE Y JLYGPOBHHKY.
Onrosopnu ypenuuk: HBO XEPLO

| um. VT

jeuuor crynua 4 gun. ipu-
onhieiba, 3aXBaJe 4 ormacu
y TekcTy 5 o nunapa Craj-

UKJEHE OFNACHMA:

_— sume

UM. BHCHH€e y NHpuuu

HHM OFJIACHBAUHMA NONYCT.

obja
5p. 63. fy6posuunx, 9. ABryera 1922. Fon. i.
osa

ZyOpOBHHK, 8. ABFYCTA.

VineMO y CycpeT BpemeHy, koje je
naja3pa3HTHju NOJIHTHUKO — NaprTujeku
GapomeTap : upuoamxyjy ce us36opn.
H ako je TpeGano za Gyne, au eTo
< jom nuje ca nosuruBnonmliy yrBpljeHo,
KAL he ce CHIYPHO NIPOBEeCTH KOL HAC
OnmITHHCKH H OGJIaCHH H36OpH. CBa-

KAKO, IJIABHO je a CY OHH HA NOMAKY,

1 ga he curypHo, ako He jecenac a
oHo C Tiposbeha notin no us6opa.

VH36opu cy jenaH BPJIO OCjeTJ6BHB
GapoMeTAp Koju  npenckašyje MHOro
BpeMeHa_ynanpnjeji.

Y VCTAaBHOj IPXKABA IIHPOKHX CJIO-
6oga Kao IuTO je Hana npxaBa u360-
pH, VOPAB E>HXOB PE3yJITAT, HMAjY MHO-
ro uyOsber 4 jauer 3nauaja Hero 1miTo
TO, NOBPUIHO rJienajyhu, usrsena. To
Bpujenu HapogHTO y nanamive Bpujeme,
KOje CHJIOM IIPHJIHKA, NIPENCTABIBA jezHY
aHauajHy_ eTany  npenopoje o
H RP2KABHOT. | |

Bonehu Gami o oBoMe pauyHa, MH
cMO y jexnoM cBoM panujeM 6poiy Ha-
nucaiu jema ujanak, y Kojem cmMo
KAZAJIH, A CH Ce CBH IPKABOTBOPHH

CJIEMEHTH, CBHX ID2KABOTBOPHHX CTpa-.

HaKA, HMMAJIH NpH HacTajđuM u36opuma
yjenuH4TH npoTu aHTH/IPXKABHOM OJIOKJ.

10 je marame 4 Oz Apyrux TperupaHo,
aim ce yrpaB ca Hujeine crpane Huje.

NONY3CJIO HEIITO KOHKDETHA NA Ce TO
pearusyje u ga ce cryriH'y 6op6y ca
TAM ICCIOM H CA OJJIVKOM yuBpiiha-
Bdiba IPKABe H EbeHor jenuHcTBa.
JlecKPYKTHBHH CJIEMEHTH CY, IIPH-

oFbeno nocamawe  npiaie morao je

NOCIBEJUEET  JIVAKHM CY KOHCIPYKTHBHH | . Amu .He MOKeMO HHKAKO a Ca
edeMeHTu za Gyuy imuqro y jauoj Besn. panomhy NPHMHMO BuHjecT, na ce jean,
u akunju. H TO CObH H O36HI6HHJU JIHO JIeMO-
OBo cBe, penumo, rpeGago 6u na KPATCKE CTpAHKE BOJH MHMHbY, MA ce
Oye Heka BpcT gcnosnaje kojy nuKTH- |  3a macrajie m3Gope dpysnjouume ca
Py satiorau oejčkaiu 4 imo! on 1 . PAuKAJAMA. Mu oBuje ne emo Hu He
kase MOXEMO, jep  MCKPEHO MHCIHMO, BO-
Ce MOPATO BpiuuTH #3 ocjekaja 1y>«- guru pauyua o rozoj dopmu, koja Gu
HOCTH RPIKABHHX H HAPO/HHX HHTEPECA MOrna GHT4 H 3AMAMJEHBA.
M mjemre na BujuMo Kako ce cu- = Hama ce y osoj CTBAPH CHJIOM HA-
JOM JUHKTATA APIKABHHX MP NAPOJHHX " Mehie HTate: ga su je OBy rpyry
HHTEpeCA, CBU IPIKABOTBOPHH CJIEMEHTH JEMOKPATCKE CIPAHKE BOJMJA CAMO H

: eluHO Hjteja ormiuTer uHTEpeca HM 1o-
npuosunayjy u crBa j 6, 1 j

pi yIy pajy cBOj Ou1OK, “Bea ux go pesyarara Hajrjeniibe ca-
uyjeMO M uUHTAMO, Ja ce jedan uo

pajube, yanje, ca paguKajmumMa, Hud
NEMOKPATCKE CTPAHKE OJLJIJUHO JA Ce

je TO pauyH_JHmuHor ocurypara HcTa-
usanjonuinie ca paukajuma npu na- KHYTHjuX JIHUHOCTH HEMOKPATCKE CTPAH-
CTajHHM M3GOpPHMA.

Ke? Ako je y CTBAPH IPBH pa3JI0r, OH
_  OBo cmarpaMO Kao jean nosšuTuH-

ce. je MOTAO NaBHO OCTBAapHTu  6e3
BaH 3HaK u360pHor GapomerTpa. Jena

KOje €y ce IOojiMehaJe ca crpane /eMo-
KPATAa PAJLHKAJIHMA Y CBHM jauuM ru-
TatbHMa. AKO je y3poKk Ipyru pa3or,
oHjga heMo ce ormeT Hain Ha Tauku,
rije He JIHuHa ruraia ja usurpaBajy
ONUiTY CTBAP M NOHOBO Ce BpaliamMo

Ha CTApO MJECTO, CA KOjuM ce rmpeBH-.
IJE HE MOXKEMO NMUHTH.
Y ynpaB;batby u ypeljet»y  Hame

IP»KABE MOPA CBE IIPIKABOTBOPHE €JIE-
MEHTE NpenBOJATH jenua uzreja: bysnja
CBHX_CHAra, byauja para, pysuja eep-
ruja 36or ormiTer unrepeca, a HHKAKBa
(byanja caMo 360r JIMUHHX HHTEPeCA.

[lIpeMa CBUM H3F/e/IHMA, KAO JA y
HacTojaby Gyauje jenuor nujesma _ne-
MOKPATCKe  CTPAHKE CA PAJLHKAJIHOM,
HMA NOBOJbHO MOTHBA 34 OBO IIOCIbEJI-
ibe, A TO He Baba, jep emo ce, 360r
TOra, KacHuje mouynarH_ mMetjy co6om.

S Ž
RGB

Cnux OHHX _3aIpeKa. y OINITEM Ppaly
crpaHka KAO 1uTo je geMOKPATCKA, CKA- > 2 T ti čk
JIJTIJbPEHA MB  XCTEPOTEHHX  CTPAHUHIA . —— o bI l« €

; ske do. Vrenje u italiji.
a JONI XETeporeHHjux JbVIH, Koja je

P MS KOJA. S U Italiji vlada jedan grdan kaos koji
caMO 360r OriliTe 4 necpekeHe NOJIH- Moikazuje dane iskušenja.
THuKe curyanuje u opjeHranuje Morya Borba između fašista i komunista
oke £ Kake sein je takova maha, da se inože slobodno
Imokk PESO PM ot 2) govoriti 0 građanskom ratu. Ovih dana
KOJOj Ce je NPencTaBHjJa y rnap/raMeHTy, do više talijanskih gradova do
a4 Koja y CBOM pay mokašyje caMo
HETATHBY, TAKOBA CTPAHKA MOPAJA je

pravog uličnog boja između jednih i dru-
gih. Suvišno je i napominjati da je bilo
Na OCjeTI6HBO H3TyCH OJL CBOT TEPeHA.

osjetljivih žrtava na mrtvim i ranjenim
na obe strane. Po talijanskim vijestima
fašiste su bili pobjednici situacije, jer da
su uspjeli svladati svukuda komuniste.
Ja Oy, KAIXKHMO CIIOGOJIHO, HAalyTO, Naročito ogorčenja borba u Milanu, gdje

je morala da stapi u akciju i vojska, koja

jemHo € Tora IuTO uaGopu Hujecy Ona + . kako javljaju, morala da se povuče ispred
Ha npary, asu HeroM je /omao | 3eMaH fašista, koji su zapalili dom komunista i uni-

u360pHma, Ta je crpaHka ocjernua na ; štili njihovu štampariju. Slično se dogodilo
6 iu Raveni. A iinače po svim većim mjesti-
oHa joru mocroju caMo y 6pojy csojux . 2 Ae Italije dolazi do sličnih krvavihs ukoba.
NPeCTABHHKA Y  TAPJIAMEHTY - AJIH HH- | Svakako stanje je takovo, da mu se
ne može vidjeti brzog i mirnog izlaza, a
č
kakti Opojy CBOjHX NpucTana. Ile: | politička kronika će ovo dana da još dosta
MOKPATCKA CTPAHKA je y TPIHO  BeJH- |
KOM OIAlay, a TO H jecre DJABHH

kei o dogođajima u Italiji.
Grčki manevar.

novosti.

U irskoj.

U Irskoj još jednako traju krvave i
gotovo očajne borbe između vladinih četa
i republikanskih ustaša. Iz Londona ne-
prestano javljaju, kako vladine čete svu-
kuda potiskuju ustaše, zauzimlju im gra-
dove i mjesta, ali i pokraj toga ustaše još
nikako nijesu savladane, a izgleda, da to
neće biti još za drugo.

Sastanak u Lendonu.

U Londonu su se sastali Lloyd Geor-
ge, Ponicare i Schanzer. Ovome ge sastan-
ku pridaje velika politička važnost, a o

saglasnosti ovih državnika ovisit će rije-
ošenje mnogih važnih političkih. pitanja A

kojima se odavna tretira, ali koja zbog |
raznih uzroka nijesu mogla biti riješena.
Naročito se polaže nada u to, da će ovaj
sastanak da riješi mnoge stvari, o kojima
se je drukčije mislilo na engleskoj a druk-
čije na francuskoj strani, te je s toga do-
lazilo i do oštrih diferencija između ove
dvije velike sile.

između Francuske i Njemačke.

POIHO, yBHjeK H CBYKY/LA OHJIH y MAIbH-
HH, uHaue, aKO Cy y Behuuu, /oraija
Ce OHO ILTO Ce je onako jacuo u 6uc-
Tpo noroguso ca Pycujom 4 y Pycuju. |
Am je npuponno 4 TO, ga ona crpana
Koja je y MArbHHH NOKa3yje H BHilie
dTHJIHOCTH H HE IIO3HA KJIOHYJIOCTH HH
upa caMoM nopa3y. KH Gari 360r oBor

=

yspok miro ce usmeljy ibeHux pe.
CTABHHKA nNOjaBibyjy nudbepennuje, koje |
BYE npenckašsyjy Ha pacranawe. Ca
JP>KABOTBOPHOT  CTAHOBHIITA HAMA je |

TaKO ynarpar, jep He Gu cmO HuKaKO |
xTjeTH za TO Oye Ha KOpHcT npory-
NP>KABHHX CJIEMEHATA.

= racije jačeg stila.

Ovo dana čitava je štampa puna alar- |
 mantnih vijesti o tobožnjem pohodu grčke
vojske na Carigrad o okupaciji Carigrada
sa strane Grčke. Međutim izgleda,
sve ovo udešeno sa strane Grčke, da se
izvede presija na Tursku a pomalo zastraši
KAO na je zeMOKPATCKA CTPAHKA INOINJIA evropske velike sile, ne bi li štogod uća-
“rila u istočnom pitanja. Sve je bio prosto
jedan ćor-fišek sa strane Grčke, koja nije
u stanju da preduzimlje neke ratne ope-

Francuska, poučena vremenom i iskus-
stvom, hoće da se prama Njemačkoj osi- >
gura u svim obvezama, koje joj Njemačka |
kao pobijeđena duguje te zahtijeva da
potpuno ispunja sve obaveze bez obzi-
ra, da li je to Njemačka u stanju izvršiti
ili ne. U svome držanju ponekada Fran-
cuska ide tako daleko u nepopustljivosti,
da takovo njezino držanje izazivlje protest
kod Engleske pa čak i kod same Belgije.

da je

si

PILICI | KRŽINE

uspomene i refleksije iz taoštva i internacije 1914-1917.
63 K. P. DOMINKOVIĆ.

Odmah sastavih molbu u kojoj iznesoh svoje jadno
stanje zdravlja i teške materijalne prilike, te ih na svrhu
zamolih, da mi dopuste, da — mirno umrem kod kuće.
I tako sam bio prisiljen, da se opet sasvim povučem kući.

Do malo dana obiđe me zvanično doktor i podnese |"
izvještaj, da sam nesposoban za putovanje. Ali vojničke
Vlasti kao da nijesu imale vjere u ovaj politički izvještaj,
te one na svoju ruku pošalju svog liječnika, a "da o tome
Prije i ne izvjeste političku vlast. Ovaj me pregleda i
Nađe da sam sposoban za putovanje, ali da mi je potreba
d jednog sanatorijuma.

A troškovi? Ko će ih snositi?

Izašiljanje vojnog ljekara preko znanja političke Shasti:
dovelo je ove dvije vlasti do sukoba, koji je doveo do
ledne sjednice na kojoj su bile zastupane obe strane, te|?
“e je vodio i protokol, a riješeno je na svrhu da se liječim
Od kuće.

Tako izmakoh i ovom progonu na žalost onih,
“U oko toga radili.

koji

XII.

U martu 1917. opet sam, po četvrti put, morao na
"ojničko pregledanje. Doznadoh da je Ovaj put neka komi-
sija koja gotovo sve redom kupi i uzimlje. Sve mislim,
“ko ću i ovaj put da se izvučem. Zbog bolesti otrgoh
e da im pođem u Oberhollabrunn, zbog bolesti se povukoh
Ponovo u kuću, pa da budem dosljedan sam sebi, a s
drugo Strane da ne kompromitujem iste doktore, nog

bolesti se prosto ne prikazah na pregledanje, već ostadoh
bolestan kući. |

Liječnici me, i ako ne često, ali opet, zbog ovoga,
ponekad posjete, a ja ležim kod kuće bolestan, ali u
vojsku ne idem. a
XIII.

Odmah u početku jula 1917. čitam, da je podijeljena
amnestija političkim krivcima, da je već određeno da se
raspuste koncentracijoni logori interniraca, i da se konfi-
nirani šalju svojim kućama. Jedno desetak dana poslije
toga eto k meni zvanično liječnika. Našao me u postelji.
Kaže mi, da opet ima nalog. da me pregleda da li sam
sposoban za putovanje, sjer. je po odredbi ministarstva
određeno da me se konfinira u kakav sanatorij.

— Kakvo konfiniranje ? Kakav sanatorij? ; kažem
doktoru. Pa što onda službeno pričaju o tobožnjoj amne:
stiji i povraćanju konfiniranih svojim kućama?

— A ko će ih razumijeti ?1; odgovara doktor. Evo
ovdje, vidite, tih dekreta..

On mi ih čak i pročita, te mi je žao što se ne sjetih
da ih prepišem. a2

— Pa što ćemo raditi ?; pitam ga.

— Ništa. Vi ste u postelji a ja ću tako i izvjestiti.
Bolesnog iz postelje ne mogu. vući.

On pođe i više mi nije zbog konfiniranja dolazio.

MEV.

Na 19. oktobra 1917. primih od političke vlasti ovaj
dekret:

Daje Vam se na znanje, đa je c. i k. ratni nadzorni
ured, odlukom 15. srpnja 1917. br. 110937 naredio, da

budete otpušteni od konfiniranja.

Napokon, poslije 3 godine i 3 mjeseca raznog uzne-
mirivanja, dobih pismeno da sam slobodan. Ali mi od
ovoga nema nikakve koristi, jer opet ne smijem iz kuće.
Ako me pušta politička vlast, vezala me je s druge voj-
nička, te me_je prisilila da i dalje sam sebe kod kuće
konfiniram, drukčije ću morati u vojsku. *

I na ovaj način produžujem svoje konfiniranje, u
kome mi je najteže da izdržim borbu za životne potrebe.
Po vlastima određena količina hrane i preveć je nedovoljna
za ishranu, te da ne osjetim posljedice nedovoljnog hra-
njenja, plaćam basnoslovne cijene za hranu.

Da kako je jadnoj sirotinji, koja nema ni hrane ni
novca? Našlo se u ovoj zemlji i tome lijeka. Donese se
vijest o kakvoj pobjedi, siromah mora da kiti kuću zasta- |
vama, da se gladan veseli, glad da utaži veseljem i da
napokon veseo od gladi umre.

Sreća da sam prisiljen da sim sebe i kolje konfiniram,
pa tako nijesam svjedok mnogim nevoljama glada i jada.

Dubrovnik, Svi Sveti, 1917.
Zaglavak.

Volter, najjači francuski pisac XVIII. vijeka, kaže :
le bonheur m'est gwun reve, et la douleur est rćelle ; (sreća
nije nego jedan san, a bol je realan). Šopenhauer za istu
stvar veli: bol je pozitivan a sreća negativna.

Sjećanje i trag onoga što doživih kaže mi, da ovaj
sud nije potpuno tačan. Koliko sreća toliko i bol stvar je
relativna. I jedno i drugo svak ne osjeća podjednako. To
ovisi o individuumu ; njegovom karakteru, nervima, polo- |
žaju i odgoju. Prema tome može sreća kod nekoga da
ostavi i pozitivan trag, da je se osjeća kao nečeg realna
ta bol da ostavi i negativan trag da ga se sjeća kao neko