i cpujemom 4 cy6oTom y jyTpo ernnara : 3a JlyGpOBHHK, 1 MP auaH>EM y KyHy 84 nun. 1 rojuHy I1OuiTOM 3a Ily6poB- # a uujeny ipxaBy 96 nun. o" Lonuny, Ha no rojiune u na Io. Mjeceu cpa3mMjepHo. “ :-: 1 “ qojenu Hu 6poj 1 RAuHAP. - M gornso M VTJINBO y Jly6posuuky. DPU BnacuuK u usnaBareJb: OJIBOP HAPOJIHE PAJHKAJHE CTPAHKE Y NYSPOBHHKY. Onrogopuu ypenuuK: HBO XEPIIO HHK I uM. BHCHH€ y IHHpHHH jeuuor crynua 4 nun. fipu- onheiWa, 3aXBaJle 4 orJacu y TeKcTy Do nunapa Crag- HHM OFJIACHBAYHMA NONJCT. o 5p. 64. Ay6poBHHK, 12. Asryera 1922. mn ron. i. 1 = snpaBo Coxonn! AyGpoBHHE, 12. aBrycTa. HekOj4 MOMEHTH JABHOT XKHBOTA H€ | amjy ocraTu y CBOjHM YCKHM FpaHH- ama, Koje HM je ynapuo nauuH paza, | om MOpajy la ce npukaxy 4 u3Hecy y cBoj CBOJOj BeJMuHHu uueje kojoj e MOpPA NOKJOHHTH OHA TAKA Koja | joj bakruuHo npanana. CoKOJICKA HjLEja, | omukO y CJlaBeHcKOM CBMjeTy, jom (que y HAILOj AP)KABH, KOJIMKOTOJL CE | gpoBOJIH CA HEKOM BHIIE CKPOMHOM | popmOM, TOJIHKO BMIIE 3HAHAJ CAME eje maeko je ouMakao ucnupej Te popmMe ca KOJOM Ce C BPeMeHAa HE _BpemeE, | rek JeIHOM y TOJIHHM, CycpeheMO y | ueuro jaueM u u3pa3HTHjeM CTHJIy, a mmaue“ nuje pujerka agu je M CaCBHM | «poMHa H THXA. = Jlanac cokozeka uneja, Gari 063n- gom HA HAY APIKABY MH IbEHO yHY- pale CTAHbE, TIPEJCTABJbA JEJIHY KHBY (ary, peKPpyToBaHy M3 Haj jauux, Haj 3IpaBujux_CHJIA, TIJHHX SAHOCA H TOJIETA 1 TA CHATA IIPEJICTABIBA MCTOBPEMEHO H (guy curypHy rapanuujy, za y Hauioj IDKABH, HH HEKA Uy/AHA H TOTOBO HE- upupoja eBogyuuja BpeMena, He he uohiu Hali4 mMjecra kao IuTO je Haa- | mocr TO (akaT y GpaTcKOM HAM Pycuju € novyje y cycjeuxuoj nam KiTaJIMju. Y Hamoj IpxaBu, a y 3eM;bama Koje cy cretbaJe nog AycrpujekuM por- CIBOM, ocTao je jomi Tpar crapor MeH- TANMTETA HEKAALIE6HX XOPATA, CapyHa 4 rpodoBa. A caga je macralo 1pyro spujeme koje MOpa za mobe 1pyrum nyreM. Taj. xpyru myr y ceOu je crapH onyr, on mac je goBeo zo cnoGoje u VjeHIE>eba, a tera je CTapH MEHTAJIH- TeT KpcrHO ca. ,BeneusnajoM“. H To je Da3/Or 34 KOTA Ce Kaue H OI KOTA He OlcTyna Ta BPCTA by IH, Kana joj ce | ukao INTO ce TO Gani OBHX lana Hc-. NnpyKa NpuiuKka ga yame jenaH ojipe- ljeH CTAB IIPAMA HAIIEM YHYTPALIE>€M ypetjetby. To je pasnor 3amiTo ce y3 HammeCoKo1e crBapajy u ueku , Op.tloBu“ MJIH VNpAB /beniuHapH, KOju Gu ce cH- rypHo ocjehanu MHoro CpeTHHjH, Kaji CH OJ HALE KPBIbY CTEHEH€ NP)KABE NIOCTAJIA HEKA BPCT belIHHe HA KOJY OH Ce 3ZA/LOBO/bCTBOM OKOKHJIH. JaHac ce y cpuy CaoBeHuje, y rJaB- HOM Fpa/ly Hallle croBeHcKke Gpahie cacrTa- jyu ciujehy XMJ6AJe H XMIBAJLE HALIHM CokonoBa. JNauac he JbyOuaHna a CTABH TpHjyM HAPOJIHE CHAFE, A KPO3 OBA UETHpH nana Hahuhie ce u cpec- Tuhe ce COKOJOBH Ca CBA HETHPH Kpaja mpocrpade HaM H caoGoine 1p- xxaBe. Y3 goMahe cokojoBe Haliuhie ce H Gpacrk4 COKOJOBH OCTAJIHX CIraBeH- cKHXx cnoGojnuux npxaBa, Ha crery y Jby6;banu mahuhe ce u npecraBiuka H BCJIHKHX CHJA, M OHH he 3HATH mA Ty Ha cBoje ouu olujede OBy Haniy HAPOJIHy CHATY, MOBY KHBY CHI,“ c Kojoj je cokojicKa Meja ycKO Be3ana: Ca 3AJLATKOM OUYBAHA, OOpaHe u OcH- rypatwa OrncTaHka H HATIDEeTKA OBE Halle ZeMIb€. CoKoJICKH CJIETOBH HHjeCy HH IA- pana uu pesuje jemuor Gpoja oprann- 30BAHHX IBYJIH, OHe CY CAMO S3TOJAH HauuH IIO3HABAHA XOMOTEHHX CHAFA,, koje ce mehyco6oM caMO HO WYBeI>y 3najy, a Ha CIeTOBHMA, jelIHOM FOJIHIII- be JIHUHO Ce yrno3HaBajy. Bjex6a u pasHe BHTENIKE HTP€ HA komunista zahvatila je takovog maha, da “ni sama vojska u Italiji nema ni toliko energične ni toliko disciplinske snage, da stane na put fašističkom nadiranju u borbi CJIETOBHMa HHjecy CAaMO HeKe €cTETCKE urype, Jujeno u CK/A/IHO H3BE/LEHE, | oKy mpujarue a 3a mnyG/uKy 3a6aBH€, Beh CY OHe 3HAK OJKIJUHOCTH, CAMO- npujeropa u roToBocTu. To je jejtua Be-- JIHKA KPTBA XMJbAJA H XHiIbaNA ČOKO- JOBA, la, He uirenehu ce6e y MHOTHM cTBapuMa, cBoje Bjex«6e u3Bele Tako, KAKO GH one Gume cHrypHa nponaraH- pokazati nimalo stabilnosti. na y jauay cokojicke ujeje, Koja uMa MHOTO Behe H y3BHuIeHHje 1H/BEBE HETO nu o6uuHe Bjexć6e, Koje CaMO roje OKY H 3a6oBaaBajy kypujo3uy ny6- IHKY. CneT y JbyGubaHu TIO3ZAPABIBAMO C BHEe pašnora a nonajraaBuuju je Taj, IHTO je OH OJL OJLJEK OHOT HAlIET €1€- MEHTA y IpxaBu Kome je Ha cpuy jeduHCcTBO APXKABHO H pe Y Ap!KaBH. OBaj cneT caMO. HAM . je rapaniiuja Na HAM OHAj He3HATH AHO TABPAHOBA H opayiuuHa Hehe MOhH HHKAKO HAlliKO- JIHTH, HH HalIOj CTOGOJIH HH HALIIEM je- AHHCTBY, Na C Tora jyuauky 6pahy, cakyrubeny y cnosenckoj JbyO;bauu, HCKPEHO NO3ZAPABI/bAMO : 30pa8o Cokonu ! Političke Političko stanje u Italiji takovo je, da ono zaslužuje pažnju baš sa naše strane, jer, prvo, ono što se sada događa u na- šem je susjedstvu, a drugo sami događaji od takove su zamašitosti, da ih se ne_ može i ne smije propustiti neopažene ili ih sma- trati kao obične dnevne događaje. U Italiji, u neposrednoj našoj blizini, u našem susjedstvn, prolijeva se krv iz- među talijanskih građana, a ne štede se ni domovi već se bacaju u proždrljivu vatru. - Boljševička ikomunistička ideja koja je našla onako zgodnog terena u Rusiji da uništi zemlju i upropasti milijone naroda i to baš onoga dijela naroda kome je ta ideja naviještala spas i preporađaj, ta ista ideja počela po malo da hvata korjena i u Italiji i da se ispoljuje u onoj formi koja. neminovno nosi propast baš onoj klasi iz koje je izašla. Ta bošeljvičko-ko- munistička ideja sudarila se sa drugom jakom idejom, nacijonalističkom idejom, i tu se je uhvatila u krvavi koštac, u ko- jem lako ne popušta ni onda kada osjeti i premoć svog protivnika. Ova krvava borba između fašista i uništenja komunističke ideje. Ne samo što ljudi padaju kao žrtve, ali se je prešlo ina uništavanje protivničkih ustanova i domova, a to je znak ogorčene borbe. Ove borbe dovele su i do ministar- ske krize, koja je prividno i momentano prebrđena, ali koja ne pokazuje niti može novosti. U srijedu je otvoren parlamenat ta- lijanski, te su u Rimu tom prilikom fa- šiste priredile velike manifestacije | stale da prijete čak i državnim udarom. Da bi njihove manifestacije i protesti bili još veći i imali jači uspijeh, doveli su u Rim 10.000 naoružanih fašista. Kako iz Rima javljaju, vlada je preduzela sve potrebne mjere, da bi u Rimu spriječila ulične bor- be, koje se vode još jednako u Milanu i ioš nekim drugim mjestima Italije. Zbog ovoga je konsigniran i vrlo jak broj voj- ske, ali, u slučaju sukoba, teško bi vojska izašla na kraj, jer je indirektno i ona sama solidarna sa fašistama. I tako fašiste su gospodari » situacije u Italiji. Ko su i što su talijanski fašiste, to smo imali prilike da znamo prilikom rješavanja spornih pitanja između nas i Italije, i znamo koliko se je zvanična Ita- lija okoristila pozivljuć se na fašiste samo kako bi nama napakostila. I u tome je uvijek uspjela. Kad bi se ovaj fakat malo dublje proštudirao i kod naših državnika, ne bi bilo na odmet, a sigurno ne bi bilo ni na štetu naših državnih interesa. Svakako, kolikogod fašiste s naše stra- ne ne mogu uživati nekih simpatija, ipak im se ne može poreći, da su oni do sada spasili Italiju od onih kobnih posljedica koje sobom nosi boljševizam i komunizam. Nemiri u Galiciji. Prama vijestima iz njemačkog izvora, u istočnoj Galiciji, baš tamo gdje su u većini Ukrajinski, izbili su jaki nemiri proti poljskim vlastima, a ovi nemiri kao da poprimaju karakter revolucije. U Strij, Kolomeju i Stanislavov, poslata su jaka odjeljenja vojske. Do sada, po poljskim listovima o tome nema nekih sigurnijih i detaljnijih vijesti. —— Putovanje školskog broda | »Vila Velebita“. Kako već u svoje vrijeme javismo, u nedjelju dne 2/VII otplovila je iz gradske luke školska lađa ,Vila Velebita“ sa 48 daka Dubrovačke pomorske akademije, koji Praćeni od upravitelja, g. A. Riboli i pro- fesora gg. M. Kobasica, F. Nakića i P. Radovinovića, poduzeše pod vodstvom g. N, Gereshtshammera, zapovjednika broda | kap M. Čepulića svoje prvo naučno pu- Ovanje po Sredozemnome moru. Ovome Putovanju pridružio se je, kao odaslanik Mnistarstva prosvete i min. referent g. Branko Živković, Sat po odlasku zaustavi , Vila Velebita“ ( Strojte razapne svoja bijela jedra i otisne "u pučinu. Plovidba na jedra potraje Skoro do Messine, gdje je lađa prispjela u Petak, u 6!/, p. podne, te se zadržala jedan dan i krenula put Napoli. — U Napoli se WSidri u ponedjelak u 2h p. podne te ostane do utorka 7h p. podne, odakle proslijedi nt putovanje za Genovu. Već na ovo- * putovanju osjetili su đaci malko jači Mitt vjetar i uzburkano more pak im %ga bješe još ugodniji dolazak u Genovu, dje je brod prispio u petak 14/V]I u 8h 1) Podne, te ostao u luci do ponedjelka A. Šh p. p, kada proslijedi svoje pu- nje za Marseille. Dok je sjedne strane ovo putovanje bilo veoma ugodno uzduž obiju čuvenih rivijera Italije i Francuske, dotle je more pokazalo svoju lošiju stranu, Pred dolaskom u Marseille, jedno četrde- set milja daleko, vjetar se bješe osilio a “more je bivalo sve većma i većma uz- burkano, tako da su valovi često prebaci- vali preko palube. Đacima nije bilo baš najugodnije da se upoznaju sa oštrom stranom pomorskog života te bjehu pomalo klonuli. U srijedu večer more je bilo tako uzburkano i suprotni tako jak, da. premda je stroj vozio svom silom ipak je školska lađa tek mogla da prevaljuje jednu milju na sat, pak pod takovim uslovima, a da se uštedi suvišni potrošak ugljena, zapovjednik od- luči da se brod zakloni u obližnju luku Hyers, dok nevrijeme popusti. Na ovoj | radi ostade brod devet sati, te pošto je vjetar popustio proslijedi ,Vila“ svoj put prema Marseille, gdje sretno ugidri u če- tvrtak 20/VII u jedan sat p. podne te ostane do nedjelje 23/VII 8h p. p. i uputi prema Malti. Od Marseille do Malte ima 650 milja od kojih preko 550 milja prevali brod na jedra, srednjom brzinom od 6 milja, te stiže na Malta u petak, 28/VII, | U 9, počimlje škola koja traje do 6h u 4h p. p. U noći 25/VII more je bilo uzburkano, pak su jaki valovi neprekidno prebacivali preko palube. Brod se je va- ljao tako silno da je bilo nemoguće odr+ sjevero-zapadnjak | Žati se na palubi, pak se je desio i jedan neugodan slučaj, da je ojači val zahvatio jednog đaka te ga zanio po palubi i mal- ko ozledio. Na Malti se zadrža brod jedan dan te proslijedi za Krf, u subotu 29/VII, i stigne na Krf u utorak 1. augusta u četiri sata popodne. — Na Krfu se zadr- ža brod do četvrtka, 3/VIII te otplovi za Gruž, gdje stigne u Subotu 5/VIII završivši. tako ovo prvo svoje naučno putovanje sa đacima. Dubrovačke akademije. Na ovome putovanju udareni su teme- lji praktične izobrazbe našeg pomorskog podmlatka. Od kolike su važnosti ova pu- tovanja to može da shvati svaki onaj koji znade da je kapetansko zvanje tješnje spo- jeno uz praksu nego li uz teoriju, te se zapravo ne može ni zamisliti završeno «djelo pomorske izobrazbe bez usavršenja u praktičnome moru. Na ovim putovanjima đaci provađaju u praksi sve ono gradivo koje su preko godine učili u školi pak su ova putovanja nastavak i završetak svake školske godine. Đaci su zaposleni od isho- da do zalaza sunca. Čim se probude svaki redi svoju postelju, pak pošto se opere i doručkuje tada se pere paluba i čiste korine, a do 9h slijede vježbe na jarbolima popodne odbivši 3 sata za objed i odmor. Za vrijeme škole izmjenjuju se prema satovima podučavanja iz praktičnog dijela nautike i astronomije, oceanografije i paro=- stroja, pomorskog rada, nomeklature, signa- lizacije te izbjegavanja sukoba na moru. Čitav sistem temelji se isklučivo na praktič- nom radu. Predavanja se prekidaju kada je potrebito manevriran je sa jedrima, koje izvađaju đaci skupa sa mornarima. Svaku večer obavljaju se vježbe na jarbolima i i razni alarmi. Đaci su podijeljeni u dvije straže te vrše, po danu i po noći redovitu službu na palubi, u stroju, na kornilu i promeu. Pred samim dolaskom u luku jedan profesor tumači đacima historijat luke, trgovački i industrijski značaj i raz- vitak iste, te sve znamenitije pojave koje se odnose na luku. — Za vrijeme borav- ka u luci đaci su slobodni od škole te izlaze sa profesorima na kopno da u prvo- me redu pregledaju luku i sve postojeće lučke uređaje kao: dokove, brodogradili- šta, mehaničke lučke radionice, razne mo- derne dizaljke (krane) i elevatore (sylos) te prate kreanje i iskrcavanje raznih tere- ta. Na licu mjesta tumači se đacima detalj- no funkcioniranje ovih uređaja. Tumače im se nadalje predmeti uvoza i izvoza te parobrodarske linije koje su u saobraćaju sa odnosnom lukom. Po pregledbi lučkih uređaja đaci polaze u pratnji profesora da pregledaju grad i sve znamenosti mjesta. Na ovome putovanju naši su đaci imali prilike da detaljno pregledaju najmo-