Hsnask opujenom u cy6orom y Jyrpo | _ _ pernnara : 3a_/lyOposnux, c nonamaibeM y Kyliy 84 nun. ia rojuHy. fTlowurTom 3a /ly6poB- wuk u uujeny Jipxasy 96 nun. Ha FrouuHy, Ha no ronmune u na .: o omMjeceu cpa3mMjepno. = :-; . Nojenunu 6poj 1. aunap. - (InarHBO H YTyWHBO y JlyGpoBuuky. , a E. di +4p Erie BJaCHHK H H3NABATEJD: 0/IBOP HAPOJIHE PAJIHKAJIHE CTPAHKE S JIYEPOBHHKY. OnroBopnu ypennig HBO XEPLIO UMJEHE OTNACMKMA: I uM. BHCHH€& y WUiHpHHH jenuor crynua 4 nun. Ipu- onhewa, zaxBaje u ornacu y TekKcTy 5 nunapa Crag- HHM OFJIACHBAHHMA NONYCT. .. 5p. GG. / Ay6posnux, 19. Aerycra 1922. | : Fon. i. o KpBaBe VHVTapibe 6op6će y Hrannju. Ilok Hranuja, aKO CBH 3Hanu He Ba- pajy, CTOj4 y 3HAKY NOTNyHOF H yacHOr rpalja#cKOT paTa, y Hac ce uukaKo jom ne nuine H H€ PaCnpaBJba 0 npaBuM NoBojumMa H y3POLHMA TOT TPO3HOF_GPATCKOF NOKOJBA, Koju je y TOJIHKO uynuuju u xajoćunju, IuTO Je HACTAO Y 3€MJbH, KOja Huje Guma nopaxeHa y MuHyJiomM majerpaninujeM cBjeT- CKOM PATY, HO KOja je; npxeliu_ ce MHOro- Gpojuux CBOjHX CABE3HHIIA, CJIABHJIA CJIABIBE noOuTHHKA u 3ajeguuuke noGjene. HaxoH OHOJIHKHX RKPTABA y COp6H € uenpujareJbem, HAKOH TOJIEMHX FyOHTAKA, NPOy3POKOBAHHX OL FPHNA 4 NJyiHe KYT€; HAKOH CBHX jaja H HEBOJbA, INIOCIPEJIHILA NYFOF H NPEeKPBABOF para, H_aKO 3eM/ba BjeuuTux HeMHpa H 6yna, Hrazuja je uMaJa za THXO H MUPHO pajiH CBUMA CMHJIAMA, LA Hale noCcIa u 3zapane ne- 3aNOCJIEHHM CBOj4M CHHOBHMA, fla HEYMOP- HHM TPYLOM H HacTOjaGeM HANOKHAJIH 34- HeMAP€HO, NOBPATH u3ryO/beHO, 3Zanujeu paiveHO H HarpijeHo, y jemuy pujeu zocko- UH CBHM H€3FOlAMA H HEJNOCTATIHMA, KOjH joj Koue u carnuiby cpeljene Tpnuka, cpe- hy u Hnanpenak. Fbesuu 3anaTak je y To- JuKO OMO JAKNIH INTO je is€3una BanyTa MHOTO H3HAJL BalyTa cBHjy cycjenaux 2p- KABa, KOJE CY HACTAJIE M34 paTA HA OCHOBY ueje uapojuocTH. Mnak Mu BHIHMO CBe INpoOTHBHO OHOME uHEeMyY Ce Morao nHajaru CBaKH OHAj, KOj4 3/,PABO MHCJIH H pacybyje. UecTO Nnanajy MHHHCTAPCTBA, OIAKA Ce HEKA uy lua u neoGjamivena nusopujenranuja we- 3HHHX IIOJIHTHYAPA Y BOijeIby INOJIHTHKE, H TO CaMO M. jemuHo NOJ BEHHM MJIM MAIUHM YMIHBOM PA3ZHHX CTpyja y 3€MJbn, Koje BYKY | JIpaBJBAE uaC Ha jezHy, uaC Ha Ipyry, CACBHM IIPOTHBHY CTPAHy. Hare je He CaMO MHIIJBEEH€, HO HAK H yBjepeibe, Ia je CBEMy OBOME IITO CE CAL y Hranuju memaBa, jean O/I rJaBHux yspoka Hamie janpancko rmurawe! EkcTpeMHH Ha- HOHAJIHCTE, HAZBAHHAIIHCTE, Y TOME CY y TOJIEMOj, HEfOMHPJBHBOj pPa3HIIH Ca cONuja- JUCTHMA M KOMyHHCTHMA KOjH Hehe y Omhe MHWJIHTAPM3MA HP HOBHX KOHĆMIHKATA, HH C HaMa HH C HuKHjeM. Te cy ce HecyrmacHie CBE BHIIE 3401iTPABAJIE, OK HHjeCy Zoe Y J6byTH CTANMj KPBABOF paspauyHaBawa u“ HeMHJIOCHE ĆOPĆe ILO Hu3HEMOTJIOCTH jeNHOF HIH IPYFOT IIPOTHBHHKA, H TO GaII HAKOH IBYTOT M pa3y3naHor 6ujeca damucTa, uc- KAJBHBAHOT_Hajnipuje Npor4B Haier e1eMeH- Ta y Tpcry, Hcrpu_u Jyackoj Benenuju, Koju je no 3moj cBojoj cynG6u u onhoj Ha- POnHOj Hecpeliu nmoTinao noj Tytjuua; HaKOH HEMHJIOCHOT H OKPYTHOT 3JIOCTABJBAIbA HA- NIHX CYNJIEMEHHKA H ITPO3HOT H JIHBJIBAYKOF PYUEIBA NAJBEIBA H XAPAIBA IBHXOBHX KYJI- TyPHHX_TEHEBHHA H YCTAHOBA. Ž CBe Tajujadcke BJaze, KOJUKO ux je TOL Guo 34 OBo Bpujeme, noBujame cy ce Ha Jabju IpxaBHoj y3 Teniky 0.1yjy uamely Cuuze u Xapu6ne, 1ok ce uujecy. ckpxage. Hacrojane cy, kozuKo je Buuie Guo Moryhe, 34 LOBOJbBHTH HALE ONpaBIAHe 3aXTjeB€, a Y ucro zo6a u He 3aMjepuTH ce nperjepa- HHM CJEMEHTHMA Y 3EeMJBH. C TOTA OTE34Hb€ C e€Bakyanujama npBse u zpyre 30He y /la- Mauuju, —OK € TpehoM mHuje NoTInyHo 3a- NETO, KAL CY ECKCTPeEMHH C/IEMEHTH TIPEO-| TEH MAX NOCTA BHIIE HO je om npuje 6uo CIyuaj. TanujaHckH HapOJI y onke je pasoua- PaH NPeBEJIHKUM -—— KAKO OHH KAY — NonyimTaweM y jagpanckoM ruTai»y. Onu CY Ipxaju 3a curypuo, na he Jlammanuja OKT mogašna Tauka pa3JiHjeBa IbHXOBOT NPenanyueHor eJeMeHTa IIpeKO HALE /Ip- XaBe go Ilapurpana u nasbe. Y onhe Ta- "Wjaucku napoji uuje paToGopaH, aJiH urak “MA y IbeM NOCTA PAZIHKE y HAUHHY MHII- IBEIBA HP CXBATAIBA TIOJIHTHUKHX TIHTAIbA. Ilok je jean uo c rmaBe nporuBaH pary — WurTo je noKkasao jacHo u y saucTa nHaj- nonysapunjeM cryuajy para c AycTpujom ; — Upyru, onujeu jesrunoMm noGjenoM y MHHYJIOM PATy, yoOpaxeH u yri4r y cTapy | CIIABY, MHCJIH OYKOM H -BHKOM H CBOjUM - KOMeJMjaHTCKAM HauuHHMa a TyijuM jyua1u- TBOM H XKPTBAaMA OGHOBHTH C HEHTPOM y PuMy CrTapy puMcky umnepnjy. Paiucru_npencraBJ6ajy Bpxyuan y3- OyljeHOCTH HM HE3ZAOBOJBCTBA TAJIMJAHCKOF Hapoja HnanacBe 360r ryGurka IlluGeHuka H HeycnjeJiux nokyiaja, ga ce oGHoBH ca- MOcTaJIHOCT lIpue ITope. Y rakBoj curya- NHju CAL HE MOXKE BHILIE zA Gyne nony- JapHa Hujenua Tal. BJaga, Kar cy npe- jauiwe panu Pujeke monyuirane TOJIHKO, na cy ycrynuje u IlIu6eHuk Harmoj zp»«xaBH, Ipxehu sa uujeno na joj nehe zedunu- | THBHO NpunacTu JlosheH, Koju goMunupa - BokoM KOTOpCKOM. lllu6euuk u Boka Ko- | TOPCKA y mocjenly Haime zpxaBe u3Bole H3 TAKTA CBE TAJIMJAaHCKE IPAKABHHKE, A DALIHCTHYUKY 34Be/EHY H PACIAJBEHY MACY | NOBOJEe yNpaB no Jynuja 4 ouajuor Gujeca. | TanujaHCKH NOJHTHYApu Nno3šHajy no6po JKHe CJIABEHE, AJIH HIIAK HEBOJBOM CBO- joM, KOJ OHAKO YIIOPHOT, HENOKOPHOTF H. yoOpaxenor znujena uapona, uonmyiurajy ua: CBOjy HeMa7y 6pyry na jomi y Pamy usmasu »I Jac lIpuoropua“ r/acHJo ,upuoropcke BAE“ H JA CE IHTAMNA OTPOBHOM XKYUH | — mMjecTO iuramrnapckor upausa! 360r Tora Ce OHAKO IOCTyIA y pasrpannueiy c Ap- CaHujoM; 360r ucTOor_ pasnora ce pazio H panu Ha BHLIE pa3Hux MjecrTa CTO Hyla KL x ngokA Kporia dub o eo 4 proć: A ADA zo HAC HE LOIHPE IbeTOBA IPEKA! XKHBOTHHX HuTepeca. DaruucTHuKo je njeno MH NONJABA HEKUX_ HALIHX kpajeBa ro/y6o- BHMA JIHCTOHOILAMA. o o2Kanocuo je u cyBume, na TO cBe TpniH M MOpa La TPNHA TAJ. BJAJA, AIH KO ZA KPHBH iby 34 CBe ILTO OHa MOpa u npeko CBOje BOJbe ZA Nponyiura, Kaz je IBE3HH aAyKTOpHTET TOJHKO jaK Y 3eMJbH, Za ce Bp7o uecTo uyje Kao cacBuM OGuuHa CTapa y3peuuna, 6e3 sasopa u 3amjepke DA HHKOTA: ,governo ladro“ (Baza 71y1ex«!). Ocum crpaHaka, KOje Cy ce nokpBuJe day COGOM, nBuje crpauke rjeznajy y uyny MNTO Ce 36uBa, za nomMorHy jenHy umu upyry CTPaHy y Cryuajy norpeće. Jena 0/1 THX, KJEPHKAJIHA, OJVIVUHO je NPOTHB HAC, Nok Kpyra — penyGsukancka (MauuuujaH- CKA) uuje ama nporuBna, 6ap He y TOJuKO, Za 6u xrjema u3a3BaTH KOHQJIHKTE C HAMA. go ONIhe HHKO OJL IbHX HE MHCIH HA Opy- sk M QHe KOHČJIHKTE C HAMA, KAL HE GH GHJIH TOM KOJY: u Byrapu, u ApGanacu, u -Matapu, na 4 Tag He 3HAMO, 6H JIH CE yCy- * JWIH HANACTH HAC OTBOPEHHM PATOM). Y OBOj KPBABOj yuyTpauiioj cBau MH emo, KAO HEYTPAJIHH NOCMATPAYH, UEKATH KOHALI H pPe3yITaT OBe Kkomejnujarike Tpa- - rukomejinje. IV Asysuuo y MunaHy Beh EPH GyuHe TFOBOpe H HOBHHE NIHIIY, LA he npey3seTu yJ1ory IOoMupuTeJba 34aKPBJbE- HHX Crpanaka. Heka ra! Hek Gyuu-u Buue, Hek o Mupu 3aBaljede; Hehe ux CJIOXKHTH M yjejiM- HHTH OHJLA, KAJL OH OOJLEK IPETOBA APJIHTA uMao Ja ce orzena € KaMoM naumera Ko- mura H KJOOyK Gepcasbepa ca CHJIHOM H LJMARE POCJIABIBEHOM, HENOCjeLHOM HAIIOM IIAj- S kin / sI. Političke novosti. Neuspjeh u Londonu. Izgleda da su sve konferencije, dk gdje se one držale a ma ko na njima vo- dio glavnu riječ, unapred osuđene na ne- uspjeh. Tako je bilo sa svim dosadanjim | konferencijama, pa se je tako dogodilo i sa ovom posljednjoj u Londonu. Da su one barem u glavnome došle do nekog rezultata, to bi bila jedna velika dobit za razvoj današnjih nesnosnih prilika u Ev- ropi, ali baš stoga, što su te konferen- cije uzimale kao svoj glavni zadatak ri- ješenje velikih pitanja, one su bile osu- dene na neuspjeh. U velikim pitanjima. teško se mogu naći u uporednim intere- sima dvije velike sile, jer uvijek ima nešto. što ide jednoj u prilog a drugoj na štetu, a srednjega puta ne može da se nađe. U Londonu nikako nijesu mogli da se slože Engleska i Francuska, koje imaju u pitanjima reparacija, ratnih dugova i nje- načkog moratorijuma sasvim oprečne pred: loge, a ni jedna ni druga nije htjela da od svog stanovišta popusti, jer je i jedna | i druga osjećala oslona u svome držanju sa strane vlade i sa strane naroda. Ma_ kolikogod je ova konferencija u Londonu | imala velikog političkog značaja po svojoj toliko je veća politička nesreća što nije došlo do sporazuma i do nekog suštini, definitivnog rezultata. Konferencija se razišla bez da svrši posao. Francuska, koja je mnogo jače an-| gažovana u odlučnom stavu prama. Nje-. mačkoj, i koju je vrijeme naučilo, da pred . Njemačkom bude oprezna i da se što jače osigura, ona će da bez milosti traži od. Njemačke vršenje svih onih obaveza, koje | su se Njemačkoj nametli i koje je sak prihvatila, S toga će sada Francuska sigurno da radi sama i neovisno od drugog u svim pitanjima, koja postoje između nje i Nje- mačke, Sada ipak nastaje pitanje: da li će na taj način, da se Engleska i Fran- cuska ne sretnu na nekom političkom putu ne samo kao obični protivnici već čak kao otvoreni neprijatelji? A ovo bi moglo da bude i da se baš do toga dođe, jer_ konferencija u Londonu nije imala uspjeha. Njemačka je svakako zadovoljna da se saveznici nijesu složili, jer će, kako bilo, jednoga od njih ipak imati uza se. Svakako sve neuspjehe dosadanjih konfe- rencija može ipak Njemačka smatrati kao svoj — uspjeh. U Irskoj. Građanski rat u Irskoj ne prestaje. Po zadnjim vijestima vladine su čete us- pjele da zauzmu i Corck, jedno od naj- tvrđih mjesta i najjačih oporišta ustaša. Ali ustaške čete ipak ne popuštaju. Ako ih pobijede na jednom mjestu oni se već pojave na. drugom i zameću nove bojeve. Prema zvaničnom. komunikeju, prilikom zauzeća Corcka zarobile su vladine čete veći broj ustaša, a prilikom opsijedanja grada poginulo više vojnika a mnogo ih je ra- njeno. Ustaške bande i ako su izgubile svoje uporište Corck, opet one, ne _ s ma- njom žestinom, napadaju u okolici grada na vladine trupe, sprječavaju im komuni- kaciju i podržavaju nered. Razumije se da time prave grdne materijalne štete, a naročito za sam grad Corck, koji je jedno vrlo važno i živo trgovačko mjesto. Na bližem Istoku. Svako čudo za tri dana. Tako je nešto obilo i sa jednim manevrom Grčke, koja je odjednom javila svijetu, da vrši pohod na Carigrad i da izvrši stari san grčki — osvojenje Carigrada. Za taj svoj pohod bila je pripremila i vojsku i krenula pra- ma tome gradu zbog kog se odavna mr- kim okom gleda Istok i Zapad. Ali, prva uzrujanost, koju je izazvala akcija Grčke i koja je bila shvatljiva, brzo se je uti- šala. Velike sile zaustaviše Grčku i sada se više gotovo i ne govori o kakvom do- gađaju na našem blizom Istoku. Povuče- na je linija neutralne zone, i grčka vojska onalazi se ispred te linije i miruje. " jedan predlog. Pokrajinska štampa ima dvostruk za- datak: da obaveštava svoju čitalačku pu- bliku o opštim pitanjima, koja ona nije u stanju direktno da prati; da obaveštava naše centrume o pokrajinskim pitanjima, koja bi inače mogla da im vrlo lako izbe- gnu. Tako je nesumnjivo u politici. Pokra- jinski partijski organi predstavljaju tu ne- ophodno potrebnu vezu između centralne partijske organizacije i članova partije u provinciji, između vodstva stranke i stran- ke same. ; Ali ako je tako u politici, tako ni iz daleka nije u ekonomiji. Mi imamo danas naše ekonomske centrume: Beograd i Za- greb, koji ne samo što mogu da pruže dragocene pouke pokrajini u svim pita- njima ekonomije, koja interesuju celokupno naše društvo, nego su također željni oba- veštenja o svim ekonomskim pitanjima, koja se prvenstveno odnose na dotičnu pokrajinu. I dokgod ta neobaveštenost bude postojala, šteta će od toga biti neprocenjiva. Za tu štetu, narodnu štetu, odgovorna je u prvom redu naša pokrajinska štampa. Jer dok i Beograd i Zagreb imaju izvesan deo štampe koji je gotovo isključivo po- svećen tim pitanjima i drugi deo štampe koji bar od tih pitanja ne zazire, dotle u pokrajinskoj štampi uprav su retkost li- stovi, koji s nekom čudnom upornošću ne okreću glavu od svega. što nije čista po- litika. Mi smo jednom prilikom u dubro- vačkom ,Radu“ podvukli to — da tako kažemo — bojkotovanje ekonomskih pitanja od strane naše štampe, a nedavno zagre-. z - bački. »Jug Lloyd“ zamolio je pokrajin- ske listove da se malo više i malo ozbilj« “nije tim pitanjem bave. Mi se još jednom a na tu temu vraćamo, u toliko pre što nam se čini ne samo da je posao lak i mogu- ćan čak i za one listove, čiji je prostor vrlo ograničen, nego nam se još čini, da od ovakvog stanja trpe direktnu štetu i same stranke, čije interese zastupaju poje- dini listovi kao ičitav naš javni život. Kad bi ti listovi otvorili svoje stupce svim eko- nomskim i financijskim pitanjima, koja su na dnevnom redu, kad bi oni s druge stra- ne više pažnje posvetili obaveštavanju svog stranačkog vodstva o ekonomskim potre- bama pokrajine, svi sistemi ekonomne i financijske politike i sve te potrebe pre- stale bi da budu predmet prikrivenog huškanja i postale bi objekat javne, zdrave diskusije, od koje mogu da imaju koristi samo oni, koji su u svoj posao uveli više zdrava razuma i širih pogleda. No van tih čisto političkih obzira potrebno je da pratimo, tačno i u stopu, naše ekonomsko razvijanje. Dok jedan ograničen broj ljudi još i stiže da se oba- vesti, više ili manje tačno, o velikim op- štim pitanjima, blagodareći svom položaju i ličnim vezama, dotle široka publika _ o njima nema gotovo ni pojma. A zar je teško jednom u 15 dana posvetiti jedan jedini članak tim pitanjima? S druge strane ni Beograd ni Zagreb nemaju tač- nih podataka o pokrajinskom ekonomskom životu. Međutim oni koji žive tu, na licu mesta, u stanju su bolje i tačnije nego ma ko drugi da prate razvoj i kretanje industrije, trgovine, kredita, zemljoradnje i saobraćaja i svih socijalnih pitanja koja se direktno nadovezuju na ekonomsko. Kod nas na Primorju, brodarstvo, vinogradarstvo uljarstvo, ribarstvo, pružaju već neobično interesantno polje posmatranja, a da ne govorimo o kretanju novčanih zavoda i trgovačkih i industrijskih preduzeća, koja van naše oblasti nemaju velike važnosti, ali za život same oblasti njihova je uloga od prvenstvenog značenja. Htedosmo da učinimo jedan predlog. On je prost i praktičan. Dok neko ne počne, svak će u principu da se složi sa zamerkama koje su do sada bile učinjene i na tome će ostati. ,Dubrovnik“ u svo- joj lepoj prošlosti beleži nekoliko plodnih i srećnih inicijativa. Neka i ovoga puta bude njegov red. Mirko Hope.