danasu Gpujenom 4 Cy6oTom y jyrpo _— > npernnara: 3a /ly6posnux, c ROHALIAEM y KyHy 84 1un, ua rozuiy. NowrTom 3a /ly6poB- wuk u uujeny /ipxaBy 96 nun. la FOAHRY, HA NO FOJLHHE H Ha .: o omMjeceu cpa3mjepuo. = :-; . Nojenunu Gpoj 1. nunap. - naTHBO M yTywuBO y /lyGpoBuuxy. ri Lij SSA 4 . dp Ka mA ša < # ši . PALI “+ »." » - “* bode KAI *. Ž - * sus kat ka ud . fo . “Pai š Ee “> . PU g k# “if + ps “3 Žž Fi . grej! si —Bnacnuk u usnasarem: 0/60? HAPONE PAJHKAJBE CTPAHKE Y IY5POBHHKY. OnroBopiu ype/Hs K: MBO XEPLIO IBENK 1 um. y TeKcTy 5 nuuapa Cran- HHM OFJIACHBAHHMA NONJCT. 6p. 67. | ' AYVG6POBHHK, 2. Aerycra 1922. fon. i. srpstvu ne dostaje nacionalizma?! To znači Srbi nijesu dosta nacio- nalni. To je naslov članka objeloda- njenog u 3. br. ,Naroda“ glasila, ko- liko nam je poznato, naših novih usre- ćitelja nezavisnih ,lHidžana“ ili da tačnije rečemo naših ,bugaraša“, jer njihova koncepcija našeg narodnog jedinstva zavisi o Bugarima. Članak je proizišao iz pera g. [ld-a Bogda- nov-a, Dr. Josipa Ljubića. U istom članku pisac veli: ,,Na- cionalizam je najviši stepen altruizma u ljudstvu. Samo oni koji imaju dušu podobnu za savršenstvo kadri su da za svoju naciju polude i dadu život. Takovih je u svakom narodu malo. Blaženi oni narodi gdje ih je dovoljno, ali se sretni mogu nazvati i oni na- rodi u kojih osrednji čovjek meće svoj lični i plemenski interes u sklad s interesom nacionalnim i svjestan je da je napredak i uspjeh njegove na- cije njegov lični i plemenski uspjeh“. Ako je ova definicija nacionalizma tačna, što mi u cjelosti prihvaćamo, onda je tvrdnja gospodina Bogdanova netačna i smiješna, jer je Srpstvo,. čitavo pleme srpsko u cjelosti svojoj u ovom svjetskom ratu naponom sve svoje nacionalne energije pokazalo da je dostiglo najviši stepen altruizma u ljudstvu, pokazalo je da ima dušu podobnu za savršenstvo, jer je kadro bilo da ludi za naciju svoju i sprem- no da dadei stotine života svaki po- jedinac, da ih je imao, za oslobođe- nje i ujedinjenje svoje i potlačene braće svoje. U njemu nije bio budan demon egoist nego nesebični Muče- nik Nazarenac-Hristos, koji je umio da prekorači granice plemenskog na- cionalizma; svaki je osrednji čovjek umio i umije da metne svoj lični i ga koji osjeća to je mnogo, veoma mo vješala svojih najboljih sinova, ma a i danas se dokumentuju, što nijesu kadri da se izjednače sa _kukavicama i zločincima ,bratoubi- cama“, jer je hrvatsko pitanje ne- rješivo u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, jer je srpski nacionalizam mesijanizam, Smiono je, to otvoreno kažemo, i nije bratski u današnjim danima na takovom Jugoslavenstvu neprestano tući. Da, ali “gospodi nezavisnim nije, ojer su oni i onda kad se je srpsko pleme najgore krvarilo sa ,bratou- bicama“ s njima šurovali i nikakvih orana i boli srpskoga plemena osje- I srpstvo na svojoj stazi prama Edo: ko lili nijesu, kao što i danas ne gle- ore nije ni ov Sr 5 J ovaj čas stalo. Vođe STP daju na još otvorene rane. skog plemena našeg naroda svijesni A žalosno je, više nego žalosno svega spomenutog otišli su i dalje * kad se nalazi danas ljudi koji mogu žrtvovali su ime svoje nezavisne Kra- da kažu, da je hrvatsko pitanje ne- ljevine: Kraljevina Srbija; žra rješivo u Kraljevini Srba, Hrvata i tvovali su svoju proslavljenu zastavu, | Slovenaca. Neka braća Hrvati žrtvuju . svoju malodušnost, svoju zaslijeplje- kojoj svi najprosvjećeniji i najcivili- | Beast 1 neopravdani, nerazumljivi, zovaniji narodi daju počasno mjesto | umjetno nekalamljeni strah pred he- među zastavama svih naroda, zastavu gemonijom srpskog plemena, kaošto pod kojom su Beli Orlovi izveli ovo su Srbi mnogo svoga najljepšega ž Žr- krvavo izvojevano oslobođenje i uje otvovali u svom najvišem stepenu dinjenje, s čega je ona simbol naše u boa milione paička sa sinova slobode i ujedinjenja, pred kojim bi za oslobođenje svoje i braće svoje i - ujedinjenje s njima, pa će i hrvat- trebao da se pokloni svaki Srbin, sko pitanje biti odmah riješeno i u plemenski interes u sklad s interesom - nacionalnim i svjestan je da je na- predak i uspjeh nacije njegove njegov | lični i plemenski uspjeh. Dosta je pro- zboriti sa običnim seljakom srpskim pa da se o svemu gornjem odmah uvjerimo. Srpski je nacionalizam pravi mesijanizam, kako i sam pisac kaže, što znači da je srpski nacionalizam obe< ćani izbavitelj naše nacije iz ropstva. | Hrvat i Slovenac; žrtvovali su, žrtvo- | Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, vali mnogo u svom najvišem stepenu - ojer namećanje nije u karakteru srp- altruizma u ljudstvu. Za onoga koji | skom. o * i KA S = ge 4 svoje stvari riješiti o bila slaba Boone Mne M dramgvj 2 onog svjedožba za Hrvate! Dok mi gleda- BE Pod mnogo i suviše, jer je zato vezai 9 kama materinim, a ovima dojke od- Sječene, ocevima našim, majkama našim, sestrama i braći našoj, kćeri- ma i sinovima našim oči iskopane, jezike, noseve i uši odrezane i na stidna mjesta postavljene, a Bugari svoj odsječeni rep, za dugo vreme- | na ne može biti među nama pravog prijateljstva. Bugarski narod treba dugo i dugo vremena da pere sra- motu sa svog nacionalnog tijela, jer nju nije lako prati, dugo i dugo vre- mena treba da se kaje za svoja smrtna sagrješenja, da se krene na put u Kanozu — u Beograd, da bude do- stojan zajednice u našoj velikoj i srećnoj Kraljevini. Uvjereni smo da će se _s ovim našim mišljenjem složiti sva svijesna braća Hrvati i Slovenci, u kojima nije zamro i zadnji osjećaj poštova- nja prema golgotskim mukama srp- skog plemena našeg naroda. A uvje- reni smo da je od mnogih zala u ovim velikim danima našeg nacio- nalnog preporoda jedno od velikih | sigurno i pojava naših novih usreći- telja ,Nidžana“. Kamo sreće da se nikad pojavili nijesu! Za njihovo Jugoslavenstvo, za Ju- goslavenstvo republikansko, austrij- sko, bugarsko, koje oni od postanka svoga propovijedaju, a danas ga javno UMJEHE OFNACHMA: | BUCHH€ y WUHpHHH jenuor crynua 4 nuu. fTIpu- onheia, 3axBaje u Orjacu | ispovijedaju, koje traži od Srba sve. i zadnju žrtvu, a ne doprinosi nika- kve, jer ne može doprinijeti, Srbi ne će života dati, pa: šine jvišem. ne bili dosta nacionalni u | dok gledamo djecu zaklanu pri doj- | La a) stepenu svoje _nacionalnosti. miliona najljepših, najjunačkih i - ni - | slavnijih i najtežih uspomena. g ego va. olitičke Austrija pred bankrotom. bezosiećainosti sve t dost . voj Austrija stenje već dugo pod vrlo te- nd o (0.1. MON škim finansijalnim prilikama te živi samo Srbi nijesu dosta nacionalni. A zašto? iz dana čekajući odakle će joj, bilo kakva, — Zato što nijesu kadri da dađ svoj život za Jugoslovenstvo, | što nijesu kadri dati i ono malo što im je od sebe ostalo za ,braću“ našu Bugare, čija su najsvirepija zločin- stva na srpskom plemenu dokumen- pomoć stignuti. Do sada su velike sile An- tante održale nekoliko neuspjelih konfe- rencija, a svaka je od tih konferencija bila za Austriju jedna velika nada, jer se je nadala pomoći. Poslijednja konferencija u Londonu bila je, izgleda, za Austriju i po- sljednja nada. Kako je i ova konferencija novosti. svršila potpunim neuspjehom, tako je do pomoć Austriji nemoguća, i na taj način | Austrija se sada nalazi pred gotovim ban- | Di pad ii krotom. Ovaj dezolatni položaj Austrije ipak ne može da bude ugodan onima koji su u Londonu konferirali, te im sadanje stanje Austrije zadaje brige. Sa francuske strane | osjeća se mnogo jača gotovost da se Au- striji pomogne, te neki francuski listovi otvoreno i bez obzira napadaju Englesku, koja je u Londonu uskratila pomoć Au- Noraljaju y Boku Koropekoj on roguke 1191 no 1614 fipunor ucTopuju LipoHe Fope Tora noGa. | On Ap. Fi. TOMAHOBRRA. g) II. 3a Bpujeme Hematuhia zaHnanima boka Koropcka ca IBEHHM CTAPUM FpanoBuma KoropomM, Ilepacrom H By1BomM cnagajia je y WHxoBy npxaBy. Kan cy ce kane cycjejne ocprcke zpxaBe, Koje je IuMjeiHo KOTOPCKH 3AJIMB, a TO Cy 3ZeTa u Bocna ca XepueroBuHoM, crajie oTruMaru_ o Boky, noueja je cBoj yrTuuaj y oj BPIIHTH H MJETaUKA pEIyĆJIKKA, koja je maojiuja roToBo seM/euiuTe y Ilepacry, Koropy u BynBH, TpamoBuMa ca CBOjHM COIICTBEHHM YCTAHOBAMAa, IIO oGpacuy ocTajiujex rpanoBa HH3 NAJIMATHHCKO TpuMopje, KOj4 Cy JKMBAJIH CBE Te CIIOGOLITKHHE H 34 BpujeMme Hema- ibuhia, u uaMeljy ce6e GHJIH TAKO CAMOCTAJIHH, NA CY y HE- NpecraHOM TpBety Guju. Kao crapuucku rpazoBu jom #43 puMcKOr NO6a pa3BHjajin_ cy Ce Ha TJIV JIATHHCKOT 2KHBJBA H JIATHHCKE KYJITYpe KOje Cy OHJIH IIDECTABHHUIH NO HALIHX nana. H 34 TO, Kan ce roBopu o Boku, Tpe6a no6po pa3iH- KOBATH OBE IBEH€ FPALOBE OJL OCTAJIOT CTAHOBHHIITBA, KOje je Guo y cBemy ucroBjeTHo onome y 3eru, kacuuje LIpnoj Topu, u 3axyM./by, KacHuje XepneroBuiH, Te Ce HAPABHO Ba3sna ocjekajio nepaslje/uBuM JujeomM TOr CBOrT Cycje/icTBa, Nok cy Ilepacr, Korop u BynBa TPaxKHJIH H€ CaMO 34IUTHTY MJIeTauKE peIyOIuKe Hero uak u yrapckujex KpasbeBa ! OcumM OBuK rpanoBa jenuuu TlamurpoBuhu ocjehajiu cy ce sace6uuM THjenoM; u8nBajaJiu ce 0/1 OCTAJIOT CTAHOBHHLUTBA COTICTBEHHM VCTAHOBAMA, H TPAKHJIH 3HILTATyY MJIETAUKY, KOjA y OCTAJIOM Huje 6uja Ternika. HapaBHo, Ta MJIETAUKA 341ITHTA 34BUCHIIA je Ojr MJIETAUKE IIOJIHTHKE CA CyCjeZHHM CPIICKHM BJIALAOIILHMA, H _OJL NOJIMJAIA HJIH NajaIPA MOHH OBUX Focnojapa Boke Koropeke, Koju cy ycrnujeBajiu, Ha NpHIHKy, TOJIHKO, la (2) ZeTČKH PALIApH cBojy BacT H IpPEKO 3a/uBa 10 ny6poBauke rpaHuine, u 3axyMckH ZO By/iBe.. H3 noJI4THUKHX oGanpa IIpeMA TUM CPIICKHM BJTAJLAOLLUMA CEHAT MJIETAUKH Bule NyrTa ozGuja KOTOPCKy ONBHHy, Koja Tpaxu He caMo 3AmITHTy HETO H yCIOBHO IOJAHCTBO MJIETauKO ; u TeK r. 1420 y Koropy ce pasBuja MgeTauka 3ACTABA CA YCIOBHMA, ZA OIINITHHCKA ynpaBa OCTAHE y PYKAMA KOTOPCKOT TIJIEMCTBA, koje. ocTaje y yxKHBAIbY CBHX NOBJIA- CTHIA, NOOHBEHHX OJ CPICKHX KPAJbeBA, He uckJbyuyjyhu HH IpPAaBO KOB4aibA CBOTA HOBIA, TaJAaNnibu NpecraBuniu Koropa: Ilasze byha, Mapuu Bu3aHTH u Jlyka JIparo ca ueTpneceT uanoBa Bumer CaBjera cBeuaHO Cy NOJO)KHJIH 3AKJIETBY BjePHOCTH penyGnauu 25 jyna 1420 y pyke Ilerpa: JlopeaHa, MJIETAUKOT 3anoBje au Ka ua JaupaHCKOM MOPy*). IlepacrT je MHOrO npuje Tymuo Y MJIETAYKO IIOJLAHCTBO, by 1Ba Kalni>e. Ho He rpeća y3uMaru, za je TM H OoCTaJTa boka Tana mornara nou MJeTauKy Bac. “aK npu KOHLJ XV. Bujeka, 34 Bpujeme Hana IlpHojeButia, MH HAOJIHMO y Tpa- Hunama LIpnojeBuheBe IpiaBe, y Hapony u znanac y Boku 3Bane HBanGerosune, 140 Tp6a zno Mopa, Iloćope, Majune u bpajuhe ca Tlamrposutiuma. ITlowro je Bopije IIpnojeButi ocrasno l1Ipuy Topy, MJeTauKa peny6nuka 3aBnanana je TuM KpajesuMa y BOKH, 47H OGaJaMa KOTOPCKOF 34JIHBA OJL Pucua zno Cyropuue Typilu cy Bnanagu. Tek rom. 1687. MJeTauKa penyOauka noMohy LIpuoropana ocBaja HoBu o1 Typaka, uro je HABYKIIO. Ha llpay Topy paroBaiwe Cyyej- MaH-IlAlie CKAaJLApCKOTA, KOje ce cBpuiuno r. 1692 npoju- pai»eM Typcke Bojeke no Llermiva u pa3pyleibeM NeTiib- CKOTA MaHacrupa, kpacne 3auyxGuue MBana lLlpunojeBuha, KOjH CY JIATYMAJIH, noBjauehu ce y Korop, Mgneuuliu, Koju cy Guiu omu y nomoh Ipuoropuuma. Tom. 1718 nyaci MJIeTauKH Kopnep JI KAJIAMA ou 12 maja u 4 jyHa**), y *) Memorie storiche sulle Bocche di Cattaro di G. Gelcich. #) I] Montenegro da relazioni del provveditori veneti. Roma, 1896, HaKHAY 34 NOMOH NpoTuB Typaka, nmorBpiyje Bnazuuu Ilanuny upkseny jypucnukuujy y Boku, KOjy UeTHICKH | MHTPONOJIHTH BPIIE CBE JO maa MJIETAUKE peNyOJIHKE. OCHM | MaHacrTupa Ha CraieBHHHMA, NETHIGCKH MHTPONOJIHTH HMAJIH - Cy Ipyru MaHnacTup 67u3y Bynse, Majune, unaue Ilogocrpor, | Koju je Bnanuka Ilanu7o OCHOB4O HJIH OGHOBHO, H Y KOM je ucnoueTKa cBoje Blajre i>eKO Bpujeme NpoBojuo u Brajuka Ilerap II. npuje pasrpannueia LIpue Tope c Aycrpujom*). NI. Hapog npaBocnasau y Boku, MOXe Ce pehu, JakJe, na je sa BpujeMe MJETauK€ BJAJIE BHILIE 34BHCHO OL Up- HOTOPCKE HEFO JIH OJ MJIETAUKE BJACTH, AKO CE y3M€ y o63up npuponao ongspahaive OBe 4 NIpHpojiHo TIpHBJAUEHE | npBe, y3 Bezguke caoGomrune, koje je O/r cTapuna Tana - y»uBao. Tako, Kaji je maja MjeTauka peny6nuka, Boka ce | ocjeruza npupozio cnojema ca LIpuom Topom, ocu rpa- noBa, y Kojuma je aTuuiuruHa npeBnaijuBasa. OTyna pasao u3Meljy JIBa TAKO pa3/IHuHTa CJEMEHTA H IO CTAJEKY, M no Bjepu, u no KyaTypu. JenaH IepaliK4 aHOHHMHH pykO- nuc Bei, za cy ce Tana y BOKH HeCTO IPXKAJE CKYNMIITHHE | pau ynyrpatmiber_ pena u cilapawa o Oyoyhnocinu. To Ž dLU ti ucTO noHaB;sba u BamoBuh y cBojoj Kibwwxuuu Notizie in- | torno alla B. Vergine di Scarpello, aiu Ma/1o jacuuje, naume, | na cy ce crapjemune onhuua GOKHjeJ6CKHX OKYIUBAJIE H IO- | rosapae, kako he pe y Boku y31p»KaTu, 00x ODAyue 0 u360py enadaowa (fino tanto che dessi avessero deliberato | alla scelta da farsi del Sovrano.)**) By JUbAHCKH KAHOHHK | Kojosuh 3aGubexuo je y CBOM PyKONHCy, koju je y 34- ce6uoj Kiomwkunu oGjenonanuo P. Kosauuh, za je y Byasu *) ,Fa. Tipas. lamu. Lipxse*, 6p. 11, r. 1900, Maxune-Tlogocrpor | on M. [Ipuoropuesuha. **) Storia di Perasto, Buekosuh,