iuasu GPHJeNOM H CyGoTOM i mno

pernnara: 3a [lyOpoBHux,
€ NOHAWAWeM y Kyhy 84 Nun,
na rojHy. IlowTOomM 3a /ly6poB-
uuK # uujeny /ipxaBy 96 jun.
ga FOJLHHY, HA NO FOJHHE u Ha

:. | mjeceu cpa3smjepno. = :-:
. Mojenuuu Gpoj 1. nunap. - .
(JaTKBO M YTJIWHBO y Jly6poBuuky,

= Ša
VA E.
E
i ho E)
HEJ t
akni ši
. # d
pe
3

Bisu H u3naBaTeJb: OJIBOP na poRRa Kak ne CTPAHKE Y IYBPOBHHKY.

OnroBopnu ypenunki MBO XEPLIO

OBENK

UMJEHE OTNACHMA:
I uM. BHCHH€ y UWUHpHHH
jenuor crynua 4 nun. lipu-
onhiewa, 3aXBaJe u _orJacu
y TeKcTy 5 nunapa Cral-
HHM OTJIACHBAHHMA NONYCT.

ooo

Ep. 68.

| Ny6poBHHK, 2 Moryera 1922.

Fon. i.

s

Ekonomska uloga banke.

I.

Od rata, primećuje se u svim dr-
žavama;, pa i u našoj, znatno kreta-
nje u bankarskim poslovima, neka
vrsta nervoze i napetosti, koja je ne-
sumnjivo dobar znak opšte želje da
se nadoknade izgubljene ratne godi-
ne. Neobično je interesantno posma-
trati taj pokret u našoj zemlji, gdje
su banke, do juče, funkcionisale kao
zavodi drugog reda, kao provincijske

institucije podređene velikim tuđin-

skim zavodima, zavisne od novčanog
tržišta koje nije bilo naše. Od jednom
ti mali pokrajinski zavodi, našli su
se pred ogromnim zadatkom organi-
zovanja novog, autonomnog, tržišta,
koje u svom delokrugu ima da upot-
puni našu nacionalnu nezavisnost. Za-
datak pun lepote i pun odgovornosti
i teškoća.

No sve naše banke, a bi mogle
da odole novim potrebama i da po-
dese svoju konstrukciju prema novim
financijskim i ekonomskim prilikama,
morale su da znatno povise svoje ka-
pitale. Ta je operacija bila nužna pre
svega da bi banke očuvale svoju ra-

vnotežu u prilikama koje je stvorila
naša monetarna dezorganizacija; a, s

druge strane, ona je postala neophod-
na samim tim faktom da naši novčani
zavodi funkcionišu sada u slobodi, ne-
zavisno od stranog tutorstva, na jed-
nom potpuno novom tržištu, čije su
potrebe kredita iz dana u dan sve
intenzivnije, u koliko se opšta eko-

nomska organizacija zemlje doteruje,
pridiže, unapređuje.

Mi nećemo da se bavimo pojava-
ma, koje su karakteristične za sve
mlade i nedovoljno ekonomski orga-
nizovane narode, a koje su nesumnji-
vo štetne, pored njihove prividne
opravdanosti. Mi nećemo da dokazu-
jemo, da će mnoge naše banke jed-
noga dana biti prinuđene da, više ili
manje časno, zatvore svoja vrata, jer

zavodi, koji ne crpe svoju snagu u

ekonomskoj snazi naše zemlje nego

malo teži. Naše nedovoljno i pri

u njenoj slabosti i poremećenosti, ne

mogu dugo da opstanu. Kad bi smo

O njima hteli da govorimo, mi bismo

tek toliko kazali, da je šteta, što se od toga da takvi zavodi predstavljaju

raspoloživi kapitali našega naroda ra-

strkavaju umesto da se grupišu u

ovom trenutku našeg ekonomskog ra-

nih pojava, koje nam pokazuju naši |
veći i dobro organizovani zavodi, koji
malo po malo krče sebi staze kroz“

u kome su do rata operisali.
se podružnice tih banaka sve više

rasprostiru po čitavoj našoj teritoriji ba
i ako one budu znale, razumnom po- | s

nove oblasti, van onog uskog kruga | tu poverenja:
E

Manas đ

| dedna uporno veruje da su sve banke
| udruženja nesavesnih i nepoštenih
društvenih elemenata. Na žalost ima

i kod nas, kao i svugde u svetu, i
takvih zavoda, ali srećom daleko smo

u našem narodu ozbiljnu opasnost.
Oni su neznatna manjina, koju će
vreme i konkurencija dobrih zavoda

đanja. Ali bilo kako bilo, ima i uteš- jednoga dana definitivno da otkloni

E poslovnog života.

Sve bankarske operacije zasnova-
ne su na moćnom moralnom elemen-
poverenja publike
prema banci, poverenja banke prema
Gde toga poverenja nema,
ci nema mesta ni opstanka. No
ki tako naša publika često zatranjuje u
novčanih zavoda, kako ona

litikom, da izbegnu nedostatke koji - oče i ne zna da ih ceni, jer su i

karakterišu sve te velike organizme,

oni će, ni više ni manje, nego pre- +
poroditi, u ekonmskom pogledu, našu =

na žalost zaostalu zemlju.

Dobro udešen, smišljeno organi-

zovan i upravljan bankarski sistem,

jedan je od najmoćnijih faktora u

modernoj ekonomiji. A mi smo
tome poslu novajlije. Mi smo novaj-

Nije dakle smelo reći, da možento
imati poverenja u njihov razum i nji-
hovu veštinu. Oni će sami, savesnim
radom i tačnim upoznavanjem sre-

dine u kojoj operišu, znati da dadu

svojim zavodima sav onaj poleti svu
onu obazrivost, koju prilike zahtevaju.
Što se pak publike tiče, tu je posao

tivno ekonomsko vaspitanje čini, da
narodne mase gledaju u banke s iz-
vesnim nepoverenjem, koje nesaves-
na demagogija u svim prilikama po-
jačava, na opštu našu štetu, a u pr-
vome redu na štetu najskromnijih
društvenih klasa. U našoj ,demokrat-
skoj“
naštvo su izjednačeni, između ban-
kara i bankokrate ne vrši se nikakva
razlika, tako da skromni i neuki svet

na M
ph. s »nferenciju,
lije i kao bankari i kao publika. Što Bi

se bankara tiče, njih je ograničen
broj i redovno su regrutovani u te-1 2:
dovima časnih i obrazovanih | “ljudi. 5».

frazeologiji bankarstvo i zele-

ota, kao | i sva druga pitanja ekonom-

“X

ge i kriminalne senzacije, potrebno
je postepeno se. upoznavati sa za-
datkom koji vrše novčani zavodi i s
korišću, koju celokupno društvo vuče
od te funkcije kad je ona pravilno
i savesno vršena.

.U tome cilju mi smo se prihva-
tili ovoga zadatka, da u nekoliko po-
teza ocrtamo ekonomsku ulogu ban-
ke. Naša izlaganja nisu ni potpuna
ni nova: potpuna ne zato što nam
to ni prostor ni iskustvo ne dozvo-
ljavaju; nova ne zato, što je pitanje
banaka u naprednom svetu već. po-
odavna, ozbiljno, detaljno i savršeno
raspravljeno. No novo će biti, nada-
mo se, kod nas to, što će se i dru-
gih, iskusnijih i obaveštenih naći,
koji će čitaocima ,/ly6poBuuka“ hteti
da dadu, u tom specialnom pitanju,

pouke koja im je do sada nedostojala.
Mirko Hope.

Političke

Mala Antanta u Pragu.
Danas se već sastaju

kojoj se već unaprijed u

roj javnosti pridaje osobito velik značaj.

: M oduččanje političke i vojne dadne
Memeđo nas i Čehoslovačke. 2. Proširenje

trgovačkog ugovora između nas i Čeho-

slovačke 3. Dioba željezničkog materijala
između nasljednih država bivše  monar-
bije. 4. Opredijeljenje = držanja prema
Austriji te budući odnosi između Austrije
i Male Antante. 5. Ulaz Poljske u Malu
Antantu. 6. Zastupanje Male Antante kod
Društva Naroda. 7. Trgovački i ekonom-
ski odnosi država u Maloj Antanti. 8. Za-
jednički istupi i sporazumi u sklapanju
inostranih zajmova. 9. Opredijeljenje Male
Antante prema dogođajima u Italiji te, 10.
Pitanje ulaska Bugarske u Malu Antantu.

Za Mir između Grčke i Turske.

Londonski listovi izvješćuju, da su se
Engleska, Francuska i Italija sporazumile
o sazivu jedne konferencije, koja bi se
imala održati u Mletcima, a na kojoj bi
se imali definitivno utvrditi modaliteti za
mir između Grčke i Turske, a što bi obje
zaraćene stranke imale primiti. Pozivi su
već poslani grčkoj i turskoj vladi. Ovom

predstavnici |

novosti.

prilikom ,Daily Telegraph“ saopštava, da
Engleska ne će pristati na zahtjev Turske
da se evakuira Mala Azija, jer cijeni, da
je okupacija Male Azije jedina garancija
za narodnosne manjine.

Međutim mogućnost brzog izmirenja
Grčke i Turske zabrinjuje Rusiju, koja ra- |
čuna, da bi u tom slučaju izgubila iz svog
društva Tursku, koja joj je u općem me-
tnžu bila od koristi. S toga će Rusija si-
gurno gledati na razne načine uplivisati
a i potpomagati Tursku u njezinim najve-
ćim zahtjevima, samo da ju što dulje uz-
drži uza se.

Zdvojno stanje Austrije.

Katastrofalni financijski slom Austrije
prijeti svaki dan potpunim bankrotom. Sa
Austrijske se strane poduzimlje sve, samo:
kako bi se, bilo na koji način, izašlo iz
ovog nesnosnog stanja. Ovakove dezolatne
prilike Austrije daju dosta podloge raznim
novinarskim kombinacijama. Tako već neki
engleski listovi govore o razdiobi Austrije
između Čehoslovačke i naše države, dok
bi Beč imao ostao neovisan. Druge opet
novine donose o pripojenju Austrije sa
Njemačkom.

U toliko ovo dana putuje austrijčki
kancelar Dr. Seipel po Evropi u cilju eko-
.nomske i političke pomoći Austriji. Bio je
i u Pragu gdje se je sastao sa Dr. Bene-

=

Noratjaju y Boku Koropekoj Om roguke 1197 no 1814

fipunor ucTOopuju Lipne Fope Tora noća.

(3) On Ap. 1. TOMAHOBKTRA.

Caga Baba ga pa36ucTpuMO KOJIHKO je MOryhe moJo-
xaj upuoropckor Tocnojapa y Boku. Cam MuaKOBuh y
cBojoj ucropuju llpue Tope zomocu akT npenaje rpana
BynBe panuy Il, KPAJbY YTApCKOM, HEIIKOM MH T. /L., KOjHM
y ucro go6a 6upa sa cBor Gpauuona Apxnjernuckora u
MurponoJjuTa upuoropcKkora, Kok 6y1e rpan npumMbeH noj
šamrury Hberosor BemuuaHcrBa. MujaKOBHh roBopu, 7a je
OBaj akT GHO npouuTaH y KATeupalnoj UpKBH, y HeJjeby,
Y NpHCyCTBY HATOMMHJAHOT. HAPOJA, M NpeZAT y PyKe Bua -
Juuune, AJIM oueBuan # yuecHuK Tora zoraljaja 6y /vbaHCKH
KanonuK KojoButi y NnoMeHyTOM CBOM PYKOTHCY OBAKO OTIH-
Cyje Taj moratjaj: ,Jlakne 18 jysa CKyriHIIEe ce njieeMuliH y
Peuenoj najaTu, u Ty je mosBaH momao MurponosuT. Ty
CY My NPEeJaJIH NIHCMO, y KOM je Guja noGpoBoJbHa npe-
naja Hb. B. Llapy kao Kpasy yrapcKoMe, H xTjenmu cy na
Ce pasBuje yrapcka sacraBa. Kaz cy To No3naJiH [larurpo-
Buiu, kao u onliunapu (Majune, Iloćopu u bpajuhiu), no-
rpuauwe y nagau u roMe ce onpujenie, ocoGuro  Ilamrpo-
Buhu, TlueMuhu Cy MOPAJIH NOIyCTHTH HACHJbY H TIPHJATOJLHTH
Ce BOJbu jauux u nacujiHux, najnocnuje OHuX, Koju cy ux

naMjepaBain npuje Majo nata MOXJIa H yOuTH. TakO NpHy-
FOTOBJbEHY 3aCTABy H AKT Npenaje cizasuwe oo itpocidpy-
KUM iieuailiom.“ OBo je cacsuM npaponio. By/ubaHcKO
NIJIEMCTBO, Buzehu pacnoJioxKeie Hapojido, npucrajo je y3
napor u nosBano je Tlerpa I, am ce xrjemo y ucTo no6a
OFPAJIHTH NPOTHB Ibera OBHM NIHCMOM, TEKHHY KOjeT Maca
HAPOJlA, 3ZALOBOJBHA NPHCYĆTBOM Burazuke, Hefie HH HCIIH-
THBATH; aAJIu je HApoly IbeKO NpoTyMauHo TO dodjes:
JIVKABCTBO, H »zIeMuhu CY MOPAJIH NONyCTHTH HACHJBY .
Benu Kojosuh — ,TaKO, NPHYTOTOB/JBEHY 3ACTABY H AKT
npejaje ocraBuuie moji TpoCTpykuM meuaroM.“ JlBa pa3Ho-
BpCHa emeMeHTa Guna cy uaMeljy ce6e y orBopenoj 6op6n
— jauu, peuuMo ceocKku, CMaTpao je Bnajuky 3a rocrmo-
napa, a cnaGuju, rpatjaHcku, ynpaB;sao je cBoje mor/eje
na sAycTpujy, y cayuajy na penyGnuka KOHAUHO  TIpOTAHE.
Anu u meljy OBHM FpA/CKHM ejeMeHTOM 6MJO je 1y-
XoBa/ Koju cy Banuju Buajmky. “To je Guma ona Tpeha
crpauka, o kojoj roBopu #yGpoBsauku pykonuc y Ilusano-
BOj KibH3H, HP KOjy CY NPEJIBOJIMJIH areHTH JIEMOKPATCKE
peny6suke, Kan ce y MJEeNHMaA  yCTAHOBHJIA JLEMOKPATCKA
BJAJIA, Ha NpBOM JEKPETY HOBOT MynuuWunujyMa O 16
Maja 1797 rog. HaonuMo nornuce u rpujy Ilepanirana :
Maruje Hopka, Hsana ByjoBuha u HBana JoBoBulia,*) Onaj

*) Storia di Perasto BuckoBtiha.

INOCIbEJIIbH, O KOME FOBOPH IIOMEHYTH 1yGpoBauKu PyKOTIHC,
nonuo je ua Llermwe Bnanunu mucMo #3 Mreraka, KOjuM
My HOBA BJAJA He CAMO CAONIITABA CBOje  NporJalete,
Hero u noMoh Tpaxu. To rnucMo rzacH: ,Pana orihe cpehe,
u yrnelajyhu ce ua ipyre jeBponcke Hapoje, GuBiiu Bp-

xXOBHH CaBjeT omviyuuo je ma cBojeBO/JbHO NOBPATH 12 maja
MJIETAUKOM CT4HOBHHIITBY OHO CTAPHHCKO CYBEP€HCKO IIpPaBO,
koje ce KPO3 IIET BjeKOBA HAJA3ZH/IO CAMO Y BJACTEOCKHM
pykaMa. Tek je Guo CacTaBJb€HO NIPHBPEMEHO NpeCTaBHH-
INTBO HAPOJIHO H HA yNpaBy NOIMAO HALI MyHHIHNAJKTET,
ojiMa_ je ynpaBuo nomene ua 34C1yKHe OcoGe, mnpujaree
peuuruje, noGpojijereeu u HayKa, a ce NOMOhy H 3HAHeM
I6GHXOBHM notje no sšajenumuke cpehe. Mely OBHM 34C/1y-
HuM oco6aMa oco&uTo ce ojviukyjeTe BH, rpajauue ApxH-
jenuckone, BH KOj4 K4aO HOBH ApoH 3HaTe yrIpaB/baTH H

yuuTu nacrBy oj Bora BaM noBjepeuy, Bu KOj4 KAO HOBH
Mojcej suaTe npejiBojiuTu xpaOpe dazanre Baluux cyrpa-
jana, Bu najnocinje KOju CTe aiu u 3a BpujeMe OHBIIe
Brane najcjajuux noka3sa npaBor npujaTebcrTBa IpeMa Mje-
TauKOM Hapojy. Tpalanue ApxujenucKone, aKO je Benenuja
apucToKPAaTCKA MMAJIA cpehy u CIaBy Baer npnjaTe/bcTBa,
KAKBUM BehHM NOBjepei»eM MOE C€ TOME HAJATH JEMO-
kparcka Benenuja! Ona nospahena CBOJHM TIPBHM TIPABHMA,
ONA CACTABIBEHA TOJIHKHM  CJTOGOJIHHM J6BYJIMA, KOJIHKO je