iuasu GPHJeNOM H CyGoTOM i mno pernnara: 3a [lyOpoBHux, € NOHAWAWeM y Kyhy 84 Nun, na rojHy. IlowTOomM 3a /ly6poB- uuK # uujeny /ipxaBy 96 jun. ga FOJLHHY, HA NO FOJHHE u Ha :. | mjeceu cpa3smjepno. = :-: . Mojenuuu Gpoj 1. nunap. - . (JaTKBO M YTJIWHBO y Jly6poBuuky, = Ša VA E. E i ho E) HEJ t akni ši . # d pe 3 Bisu H u3naBaTeJb: OJIBOP na poRRa Kak ne CTPAHKE Y IYBPOBHHKY. OnroBopnu ypenunki MBO XEPLIO OBENK UMJEHE OTNACHMA: I uM. BHCHH€ y UWUHpHHH jenuor crynua 4 nun. lipu- onhiewa, 3aXBaJe u _orJacu y TeKcTy 5 nunapa Cral- HHM OTJIACHBAHHMA NONYCT. ooo Ep. 68. | Ny6poBHHK, 2 Moryera 1922. Fon. i. s Ekonomska uloga banke. I. Od rata, primećuje se u svim dr- žavama;, pa i u našoj, znatno kreta- nje u bankarskim poslovima, neka vrsta nervoze i napetosti, koja je ne- sumnjivo dobar znak opšte želje da se nadoknade izgubljene ratne godi- ne. Neobično je interesantno posma- trati taj pokret u našoj zemlji, gdje su banke, do juče, funkcionisale kao zavodi drugog reda, kao provincijske institucije podređene velikim tuđin- skim zavodima, zavisne od novčanog tržišta koje nije bilo naše. Od jednom ti mali pokrajinski zavodi, našli su se pred ogromnim zadatkom organi- zovanja novog, autonomnog, tržišta, koje u svom delokrugu ima da upot- puni našu nacionalnu nezavisnost. Za- datak pun lepote i pun odgovornosti i teškoća. No sve naše banke, a bi mogle da odole novim potrebama i da po- dese svoju konstrukciju prema novim financijskim i ekonomskim prilikama, morale su da znatno povise svoje ka- pitale. Ta je operacija bila nužna pre svega da bi banke očuvale svoju ra- vnotežu u prilikama koje je stvorila naša monetarna dezorganizacija; a, s druge strane, ona je postala neophod- na samim tim faktom da naši novčani zavodi funkcionišu sada u slobodi, ne- zavisno od stranog tutorstva, na jed- nom potpuno novom tržištu, čije su potrebe kredita iz dana u dan sve intenzivnije, u koliko se opšta eko- nomska organizacija zemlje doteruje, pridiže, unapređuje. Mi nećemo da se bavimo pojava- ma, koje su karakteristične za sve mlade i nedovoljno ekonomski orga- nizovane narode, a koje su nesumnji- vo štetne, pored njihove prividne opravdanosti. Mi nećemo da dokazu- jemo, da će mnoge naše banke jed- noga dana biti prinuđene da, više ili manje časno, zatvore svoja vrata, jer zavodi, koji ne crpe svoju snagu u ekonomskoj snazi naše zemlje nego malo teži. Naše nedovoljno i pri u njenoj slabosti i poremećenosti, ne mogu dugo da opstanu. Kad bi smo O njima hteli da govorimo, mi bismo tek toliko kazali, da je šteta, što se od toga da takvi zavodi predstavljaju raspoloživi kapitali našega naroda ra- strkavaju umesto da se grupišu u ovom trenutku našeg ekonomskog ra- nih pojava, koje nam pokazuju naši | veći i dobro organizovani zavodi, koji malo po malo krče sebi staze kroz“ u kome su do rata operisali. se podružnice tih banaka sve više rasprostiru po čitavoj našoj teritoriji ba i ako one budu znale, razumnom po- | s nove oblasti, van onog uskog kruga | tu poverenja: E Manas đ | dedna uporno veruje da su sve banke | udruženja nesavesnih i nepoštenih društvenih elemenata. Na žalost ima i kod nas, kao i svugde u svetu, i takvih zavoda, ali srećom daleko smo u našem narodu ozbiljnu opasnost. Oni su neznatna manjina, koju će vreme i konkurencija dobrih zavoda đanja. Ali bilo kako bilo, ima i uteš- jednoga dana definitivno da otkloni E poslovnog života. Sve bankarske operacije zasnova- ne su na moćnom moralnom elemen- poverenja publike prema banci, poverenja banke prema Gde toga poverenja nema, ci nema mesta ni opstanka. No ki tako naša publika često zatranjuje u novčanih zavoda, kako ona litikom, da izbegnu nedostatke koji - oče i ne zna da ih ceni, jer su i karakterišu sve te velike organizme, oni će, ni više ni manje, nego pre- + poroditi, u ekonmskom pogledu, našu = na žalost zaostalu zemlju. Dobro udešen, smišljeno organi- zovan i upravljan bankarski sistem, jedan je od najmoćnijih faktora u modernoj ekonomiji. A mi smo tome poslu novajlije. Mi smo novaj- Nije dakle smelo reći, da možento imati poverenja u njihov razum i nji- hovu veštinu. Oni će sami, savesnim radom i tačnim upoznavanjem sre- dine u kojoj operišu, znati da dadu svojim zavodima sav onaj poleti svu onu obazrivost, koju prilike zahtevaju. Što se pak publike tiče, tu je posao tivno ekonomsko vaspitanje čini, da narodne mase gledaju u banke s iz- vesnim nepoverenjem, koje nesaves- na demagogija u svim prilikama po- jačava, na opštu našu štetu, a u pr- vome redu na štetu najskromnijih društvenih klasa. U našoj ,demokrat- skoj“ naštvo su izjednačeni, između ban- kara i bankokrate ne vrši se nikakva razlika, tako da skromni i neuki svet na M ph. s »nferenciju, lije i kao bankari i kao publika. Što Bi se bankara tiče, njih je ograničen broj i redovno su regrutovani u te-1 2: dovima časnih i obrazovanih | “ljudi. 5». frazeologiji bankarstvo i zele- ota, kao | i sva druga pitanja ekonom- “X ge i kriminalne senzacije, potrebno je postepeno se. upoznavati sa za- datkom koji vrše novčani zavodi i s korišću, koju celokupno društvo vuče od te funkcije kad je ona pravilno i savesno vršena. .U tome cilju mi smo se prihva- tili ovoga zadatka, da u nekoliko po- teza ocrtamo ekonomsku ulogu ban- ke. Naša izlaganja nisu ni potpuna ni nova: potpuna ne zato što nam to ni prostor ni iskustvo ne dozvo- ljavaju; nova ne zato, što je pitanje banaka u naprednom svetu već. po- odavna, ozbiljno, detaljno i savršeno raspravljeno. No novo će biti, nada- mo se, kod nas to, što će se i dru- gih, iskusnijih i obaveštenih naći, koji će čitaocima ,/ly6poBuuka“ hteti da dadu, u tom specialnom pitanju, pouke koja im je do sada nedostojala. Mirko Hope. Političke Mala Antanta u Pragu. Danas se već sastaju kojoj se već unaprijed u roj javnosti pridaje osobito velik značaj. : M oduččanje političke i vojne dadne Memeđo nas i Čehoslovačke. 2. Proširenje trgovačkog ugovora između nas i Čeho- slovačke 3. Dioba željezničkog materijala između nasljednih država bivše monar- bije. 4. Opredijeljenje = držanja prema Austriji te budući odnosi između Austrije i Male Antante. 5. Ulaz Poljske u Malu Antantu. 6. Zastupanje Male Antante kod Društva Naroda. 7. Trgovački i ekonom- ski odnosi država u Maloj Antanti. 8. Za- jednički istupi i sporazumi u sklapanju inostranih zajmova. 9. Opredijeljenje Male Antante prema dogođajima u Italiji te, 10. Pitanje ulaska Bugarske u Malu Antantu. Za Mir između Grčke i Turske. Londonski listovi izvješćuju, da su se Engleska, Francuska i Italija sporazumile o sazivu jedne konferencije, koja bi se imala održati u Mletcima, a na kojoj bi se imali definitivno utvrditi modaliteti za mir između Grčke i Turske, a što bi obje zaraćene stranke imale primiti. Pozivi su već poslani grčkoj i turskoj vladi. Ovom predstavnici | novosti. prilikom ,Daily Telegraph“ saopštava, da Engleska ne će pristati na zahtjev Turske da se evakuira Mala Azija, jer cijeni, da je okupacija Male Azije jedina garancija za narodnosne manjine. Međutim mogućnost brzog izmirenja Grčke i Turske zabrinjuje Rusiju, koja ra- | čuna, da bi u tom slučaju izgubila iz svog društva Tursku, koja joj je u općem me- tnžu bila od koristi. S toga će Rusija si- gurno gledati na razne načine uplivisati a i potpomagati Tursku u njezinim najve- ćim zahtjevima, samo da ju što dulje uz- drži uza se. Zdvojno stanje Austrije. Katastrofalni financijski slom Austrije prijeti svaki dan potpunim bankrotom. Sa Austrijske se strane poduzimlje sve, samo: kako bi se, bilo na koji način, izašlo iz ovog nesnosnog stanja. Ovakove dezolatne prilike Austrije daju dosta podloge raznim novinarskim kombinacijama. Tako već neki engleski listovi govore o razdiobi Austrije između Čehoslovačke i naše države, dok bi Beč imao ostao neovisan. Druge opet novine donose o pripojenju Austrije sa Njemačkom. U toliko ovo dana putuje austrijčki kancelar Dr. Seipel po Evropi u cilju eko- .nomske i političke pomoći Austriji. Bio je i u Pragu gdje se je sastao sa Dr. Bene- = Noratjaju y Boku Koropekoj Om roguke 1197 no 1814 fipunor ucTOopuju Lipne Fope Tora noća. (3) On Ap. 1. TOMAHOBKTRA. Caga Baba ga pa36ucTpuMO KOJIHKO je MOryhe moJo- xaj upuoropckor Tocnojapa y Boku. Cam MuaKOBuh y cBojoj ucropuju llpue Tope zomocu akT npenaje rpana BynBe panuy Il, KPAJbY YTApCKOM, HEIIKOM MH T. /L., KOjHM y ucro go6a 6upa sa cBor Gpauuona Apxnjernuckora u MurponoJjuTa upuoropcKkora, Kok 6y1e rpan npumMbeH noj šamrury Hberosor BemuuaHcrBa. MujaKOBHh roBopu, 7a je OBaj akT GHO npouuTaH y KATeupalnoj UpKBH, y HeJjeby, Y NpHCyCTBY HATOMMHJAHOT. HAPOJA, M NpeZAT y PyKe Bua - Juuune, AJIM oueBuan # yuecHuK Tora zoraljaja 6y /vbaHCKH KanonuK KojoButi y NnoMeHyTOM CBOM PYKOTHCY OBAKO OTIH- Cyje Taj moratjaj: ,Jlakne 18 jysa CKyriHIIEe ce njieeMuliH y Peuenoj najaTu, u Ty je mosBaH momao MurponosuT. Ty CY My NPEeJaJIH NIHCMO, y KOM je Guja noGpoBoJbHa npe- naja Hb. B. Llapy kao Kpasy yrapcKoMe, H xTjenmu cy na Ce pasBuje yrapcka sacraBa. Kaz cy To No3naJiH [larurpo- Buiu, kao u onliunapu (Majune, Iloćopu u bpajuhiu), no- rpuauwe y nagau u roMe ce onpujenie, ocoGuro Ilamrpo- Buhu, TlueMuhu Cy MOPAJIH NOIyCTHTH HACHJbY H TIPHJATOJLHTH Ce BOJbu jauux u nacujiHux, najnocnuje OHuX, Koju cy ux naMjepaBain npuje Majo nata MOXJIa H yOuTH. TakO NpHy- FOTOBJbEHY 3aCTABy H AKT Npenaje cizasuwe oo itpocidpy- KUM iieuailiom.“ OBo je cacsuM npaponio. By/ubaHcKO NIJIEMCTBO, Buzehu pacnoJioxKeie Hapojido, npucrajo je y3 napor u nosBano je Tlerpa I, am ce xrjemo y ucTo no6a OFPAJIHTH NPOTHB Ibera OBHM NIHCMOM, TEKHHY KOjeT Maca HAPOJlA, 3ZALOBOJBHA NPHCYĆTBOM Burazuke, Hefie HH HCIIH- THBATH; aAJIu je HApoly IbeKO NpoTyMauHo TO dodjes: JIVKABCTBO, H »zIeMuhu CY MOPAJIH NONyCTHTH HACHJBY . Benu Kojosuh — ,TaKO, NPHYTOTOB/JBEHY 3ACTABY H AKT npejaje ocraBuuie moji TpoCTpykuM meuaroM.“ JlBa pa3Ho- BpCHa emeMeHTa Guna cy uaMeljy ce6e y orBopenoj 6op6n — jauu, peuuMo ceocKku, CMaTpao je Bnajuky 3a rocrmo- napa, a cnaGuju, rpatjaHcku, ynpaB;sao je cBoje mor/eje na sAycTpujy, y cayuajy na penyGnuka KOHAUHO TIpOTAHE. Anu u meljy OBHM FpA/CKHM ejeMeHTOM 6MJO je 1y- XoBa/ Koju cy Banuju Buajmky. “To je Guma ona Tpeha crpauka, o kojoj roBopu #yGpoBsauku pykonuc y Ilusano- BOj KibH3H, HP KOjy CY NPEJIBOJIMJIH areHTH JIEMOKPATCKE peny6suke, Kan ce y MJEeNHMaA yCTAHOBHJIA JLEMOKPATCKA BJAJIA, Ha NpBOM JEKPETY HOBOT MynuuWunujyMa O 16 Maja 1797 rog. HaonuMo nornuce u rpujy Ilepanirana : Maruje Hopka, Hsana ByjoBuha u HBana JoBoBulia,*) Onaj *) Storia di Perasto BuckoBtiha. INOCIbEJIIbH, O KOME FOBOPH IIOMEHYTH 1yGpoBauKu PyKOTIHC, nonuo je ua Llermwe Bnanunu mucMo #3 Mreraka, KOjuM My HOBA BJAJA He CAMO CAONIITABA CBOje NporJalete, Hero u noMoh Tpaxu. To rnucMo rzacH: ,Pana orihe cpehe, u yrnelajyhu ce ua ipyre jeBponcke Hapoje, GuBiiu Bp- xXOBHH CaBjeT omviyuuo je ma cBojeBO/JbHO NOBPATH 12 maja MJIETAUKOM CT4HOBHHIITBY OHO CTAPHHCKO CYBEP€HCKO IIpPaBO, koje ce KPO3 IIET BjeKOBA HAJA3ZH/IO CAMO Y BJACTEOCKHM pykaMa. Tek je Guo CacTaBJb€HO NIPHBPEMEHO NpeCTaBHH- INTBO HAPOJIHO H HA yNpaBy NOIMAO HALI MyHHIHNAJKTET, ojiMa_ je ynpaBuo nomene ua 34C1yKHe OcoGe, mnpujaree peuuruje, noGpojijereeu u HayKa, a ce NOMOhy H 3HAHeM I6GHXOBHM notje no sšajenumuke cpehe. Mely OBHM 34C/1y- HuM oco6aMa oco&uTo ce ojviukyjeTe BH, rpajauue ApxH- jenuckone, BH KOj4 K4aO HOBH ApoH 3HaTe yrIpaB/baTH H yuuTu nacrBy oj Bora BaM noBjepeuy, Bu KOj4 KAO HOBH Mojcej suaTe npejiBojiuTu xpaOpe dazanre Baluux cyrpa- jana, Bu najnocinje KOju CTe aiu u 3a BpujeMe OHBIIe Brane najcjajuux noka3sa npaBor npujaTebcrTBa IpeMa Mje- TauKOM Hapojy. Tpalanue ApxujenucKone, aKO je Benenuja apucToKPAaTCKA MMAJIA cpehy u CIaBy Baer npnjaTe/bcTBa, KAKBUM BehHM NOBjepei»eM MOE C€ TOME HAJATH JEMO- kparcka Benenuja! Ona nospahena CBOJHM TIPBHM TIPABHMA, ONA CACTABIBEHA TOJIHKHM CJTOGOJIHHM J6BYJIMA, KOJIHKO je