ma plačena u “gotovom.

H3na3u cBaku Nlerak y ivTpo.

Npernnara: 3a IyGpoBnu«,
C ROHaNaibeM y Kkyliy 84 pun.
Ha ronuHy. fTiouqromM 32 Ily6posB-
"uk u uujeny JipkaBy 96 nun.
Ha TOLHHY, Ha NO FOjLuHKE H HA
1 Mjeceu cpasmjepuo. i!
- Hlojenuuu Gpoj % SMHAB. -
IINATHBO H YTYIKHBO y JlyGpoBuuky,

UMJEHE OTNACKMA: |

I uM. BHCHHCE y uiHDHHH
jenuor crynua 4 nuu, fipa-
onhewa, zaxBane u oraacu |
y rekcry 5 gunapa Cran-
HHM OFJIACHBA4HMA NONYCT.

Ep. 91.

Složna braća kuću grade!

Kad je pokojni Supilo zapitao g.
Protića, kako se misli provesti na-
rodno ujedinjenje u novoj državi,
hoće li biti na bazi centralizma ili
federalizma, ovaj mu odgovori: ni

ojedno ni drugo nego na bazi narod-
ne samouprave! |

Supilo, odgojen u borbi za fede-
ralističko preuređenje legitimističke
i raznarodne habzburške Monarhije,
nije ga odmah dobro razumio i nije
znao što da mu odgovori.

Što Supilo, a ne samo on, nije
shvatio za vrijeme rata, to isto regbi
da većina Hrvata, na žalost ni do
danas, neće da shvati i, u najzadnje
vrijeme, istom se javljaju prvi zna-
kovi osvješćenja.

Naše je naime tvrdo uvjerenje
uvijek bilo, da samo dobro shvaćeno
i konsekyentno provedeno načelo na-
rodne samouprave, u glavnome po
engleskom uzoru, može biti ona zla-
tna sredina, koja bi zadovoljila oprav-
dane želje i Srba i Hrvata i Slove-
naca, unitarne države bez bojazni ičije
nasilne hegemonije, priznanje nemi-

novnog. istoričko

> blema sa očuvanjem zdravih plemen-
= skih osobina do konačnog posvemaš-
njeg stapanja u slobodnom zajednič-
kom radu. Jedino na tom pravednom
temelju mogu složna braća kuću gra-
diti i izgraditi.

Na tom je načelu radikalna stran-

vića izvojštila najprije narodu slobodu
u kraljevini Srbiji proti reakcionar-

nog birokratizma i, učinila ga svijes-
nim i sposobnim da sav sebe žrtvuje
za svoje ideale, da po drugi i po
treći put, kao onda na Kosovu, pri-
voli nebeskome carstvu za otkup svo-
je braće:

A što je bilo prirodnije nego da
se ta otkupljena braća odmah sva
okupe oko ove ovako oprobane stran-
ke i oko svog spasonosnog načela što

ga je ona uvijek ispovijedala.

Nepristrana će istorija jednom za-
bilježiti kako su zloba, zavist, mrž-
nje i prevara, za i iza rata, sve ura-
dile ne birajući sredstva, da radik.
stranku ocrne pred narodom i s ove
i gone strane Save i Drine.

Nije ona dakle kriva što oslablje-
na nije mogla sama da provede svoj
program, nego je morala stvarati ko-
jekakve neprirodne kompromise i sa

samim svojim starim neprijateljima,
da se barem spasi prama vani ono
što je tolikom krvlju stečeno.

Ali je zato nutarnji poredak mre
šno pretrpio jer je morala dijeliti
| vlast sa onima, koji misle da se i sa
današnjom | demokracijom može vla-
dati po načelu ,sve za nar od iu au
naroda ali ništa sa nal 'odom :“ zva
mašnje nasilno unificiranje po Mette1

| nikovoj: metodi.

oo ki ai Dia Risu is SJA
> E “>. ak the i ;
PP Ž daa eh :

razvitka i riješenja
našeg sveukupnog nacionalnog pro- |

ka po tradicijama Svetozara Marko-

Prijašnja srpska radikalna stranka :

postala je od ujedinjenja narodna ra- |
dikalna stranka i tom već samom pro- |
mjenom imena dokazala je, da hoće
da bude svenarodna, da okupi svu

braću, bez razlike imena, pod svoju
zastavu.

Kamo sreće da se to odmah do-
godilo, da se je sve ono što je svi-
jesno i rodoljubno okupilo oko nje-
zinih prvaka, i iz harnosti i iz naro-
dne koristi! Ali, kao da nova zora
ipak sviće, vjesnica ljepših dana.

Toliko oklevetana narodna radi-

sad pred godinu dana, na svojem glav-
nom kongresu u Beogradu donijela
jednodušni zaključak da je spravna
pregovarati s nezadovoljnom braćom
Hrvatima i ispuniti sve njihove pra-
vedne želje, koje se ne bi oprle dr-
žavnom i narodnom jedinstvu.

Ona je i sada na to spravna, ako
li Hrvati očiste prije svega kukolj

ovog ne samo, kako blokaši kažu,
internacionalno priznatog teritorija,
nego i ove nacionalne jedinstvene
države, te dođu | u skupštinu i tu bo
vedu iskrene pr \rego\ A

Mi smo uvjereni da “je jedina ra-
dikalna stranka i po svojoj snazi u
narodu i po svojoj kompaktnosti ka-
dra jamčiti da će i održati sve ono
što bude uglavljeno. O tome dokaz
i u slijedećem članku.

Dubrovnik, 1. decem.
Prof. Josip Čičin,

Radikali i sporazum. | E

Dopisnik ,Slobodne Tribune“ poj
tio je jednog aktivnog člana radikalne |
stranke i tražio informacije o pogledima |
radikalne stranke na hrvatsko-srpski pro- |

“blem s obzirom na današnji akutni stadij |

rješenja.

Dobio je ova objašnjenja :

U hrvatskoj štampi, iz slabe okasae
štenosti, krivo _ se tvrdi, da je radikalna_a
stranka u svojoj osnovici protivna SpOra+ |
zumu sažHrvatima. To mogu tvrditi samo |
oni ljudi, koji ne poznaju njezine zasluge
za ideju ujedinjenja i oslobođenja našeg |
naroda. Da tome nije tako, dokaz je baš |
to, da se g. Stojan Protić i danas smatra |
uglednim članom radikalne stranke, i ako
nije članom poslaničkog kluba, već samo |
glavnog odbora. Nema između zvaničnih |
radikala u poslaničkom klubu i g. Stojana |
Protića ni programskih ni idejnih razlika
nego samo taktičkih. Jedna idejna razlika |
mogla bi biti u pitanju centralizma i Pro- |
tićevog samoupravnog unitarizma. Ali ta
se razlika ne kosi ni sa statutima ani sa
programom. radikalne stranke, čija je
osnovna misao ,samouprava“.

Da su g. Radić i vodstvo hrvatskog
bloka pokazali već ranije susretljivosti kao |
danas, za jedan pozitivni rad, pa makar |
i kao opozicija na unitarističkom principu
i da je g, Stojan Protić mogao pokazati |
u svojim razgovorima s g. Radićem na |
reaine rezultate, odavna bi se vidjelo, da |
je ogromna većina radikalne stranke za |
sporazum, ali za sporazum, koji ne će |

ugroziti osnovne temelje opstanka ove pica
Žave,

<a

Fon. |.

Radikalna stranka je stara stranka i

iskustava, pa je “uslijed toga

elikih

de sigurno mjestd; kud će je opet spu-

Stiti. Ona se ne može prepuštati slučajno-

ima i ne može ići na prazne riječi, dok
a sigurnih garancija, da će obećano
sprovesti i u djelo. I još je jedno

važno! Nije dosta pristati na sporazum!

Veophodno je nužno, da se ustanove prije

i baze i osnovna načela toga sporazuma,

da budu fiksirana i da se pruže ozbiljne

ga ancije, da će ta načela zajednički biti

. iu djelo sprovedena. A mi do sada u ci-
kalna stranka ipak je prva, upravo |

jeloj kampanji sporazuma ne vidimo od

Svega toga ništa ili barem vrlo malo. Ima,
doduše, i jedna krupna stvar, zahtjev:

»Na izbore“.

ko Dobro! Na izbore, ali s kojom  naro-
lom? Nije dosta riječ ,sporazum“,

nego
realne konture tog sporazuma, da narod
znade kako da se opredijeli. I onda, s kim
Će se na izbore i kako? Da li kao koali-
čija s jedinstvenim programom i jedinstve-
nom listom ili kao saveznici u učešću na

j seo < .“ o Vlasti, a najogorčeniji protivnici na bira-
između sebe, priznaju faktično stanje px, g

lištima ? Zar to ne bi bila jedna nepri-
rodna situacija, još neprirodnija, nego sanda
u koaliciji s demokratima ?

Vidite, tu i kod podjele portfelja bilo
prvih sukoba, da se koalicija razbije

: ije nego što se započelo ozbiljno da radi,

“st

ako se sve ovo unapred pa i svi koalici- |

joni poslovi unapred jasno ne fiksiraju.
Radikali imadu sa koalicijama veoma
loših iskustava. I jedino pismeno & zv,
niškim paktom 1887. sa naprednjacima,
ustanovljena sa unapred fiksiranim pro-
gramom, koalicija imala je pozitivnog us-

 pjeha, sve druge su svršile na štetu i

stranke i državnih poslova. A tko se jed-

noć opekao, taj i na hladno duva. Pogle-

dajte samo današnju našu koaliciju sa
demokratima! Zar to nije apsurd? Sa-
veznici, koje veže mržnja i međusobno
nepouzdanje!

Radikalna stranka poznaje svoju snagu
i svoje iskustvo. Zato ona i ne da jedin-
stva stranke, bez obzira tko će joj biti
šef. | ako g. Protić može zagarantovati
realne. uspjehe u korist države i bolju
koaliciju nego današnja, koju smo skupo
platili našim  prestižom, ja vjerujem, da
će s kongres cio poći za Protićem,

. Pašić će se _u interesu stranke sam
Epovuši Ne može li to on pokazati, stranka
oće se postaviti na posmatračno stanovište
čekanja, ali glavom kroz zid ne ćemo.

To mogu da čine mlade stranke i ljudi
u kojih nema razvijene svijesti odgovor-
nosti za posljedice njihovih eksperimenta-
cija. Radikalska stranka toga ne može i
ne smije činiti, jer mora da čuva i svoju
tradiciju i svoj jaki položaj u narodu. Vi
 znadete, du se stečeni predmet tim ljubo-
omornije čuva, čim se većim žrtvama ste-
kao i pribavio. A od 1881. godine za na-
rodno oslobođenje i ujedinjenje borila se
u prvom redu narodna radikalna stranka
i ona je vodila 1915. godine srpski dio na-
šeg naroda. na albansku Golgotu, podrža-
 vajući u njemu vjeru u konačnu pobjedu i
ujedinjenje. Kako će ona da opravda po
cijelom svijetu rasijane grobove svoje bra-
oće, pale za to oslobođenje i ujedinjenje,
ako dopusti da se ti krvavo stečeni uspje-
si danas ponište megalomanijom možda i
takvih elemenata u kojih nije ioš dovoljno
budna rasna svijest i osjećaj za našu, re-
cimo tu riječ, južnoslovensku kolektivnost.
Mislim, da me razumijete poslije nedavnih
događaja na lijevom krilu Hrv. Bloka, o
. Pomu i mi moramo voditi računa.

Narodna radikalna stranka je za svaki
sporazum, koji se može opravdati interesom
državnog i narodnog jedinstva! Ali samo
pokažite: s kim, na kojoj osnovi, i kako
da se sporazumijemo ? Ovdje moraju biti
ćisti računi i u čaši čisto vino, a ne otrov,
pa ćemo da se bratimimo i skupa ga ispi-
jemo. -— Traži li to interes države, kao
već više puta, i ovaj će puta g. Pašić od-
stupiti, njega ne treba tjerati, jer radikal-
nu stranku nisu nikada vodili interesi o-
soba, nego interesi države i njenog pro-
grama.

A ne vjerujte, da će g. Prolić htjeti,
da cijepa jedinstvo radikalne stranke, ako
nema baze, koja se poklapa sa interesima
države i radikalskog programa. Ako pak
ta baza postoji, onda je ne treba cijepati,
jer će cijela radikalna stranka s njime!

Radikalna je stranka ne samo iskusna
politička stranka, nego i disciplinovana
kao slabo koja druga !

Sedmični pregled.

U GRČKOJ. Suđenje i strijeljanje šesto-
rice grčkih ministara izazvalo je pojmlji-
va senzaciju. Uzrok zašto su biti strijeljani
kazao je, u jednom govornu, komesar re-
volucijonarnog komiteta Georgiadćs. On
je između ostalog rekao, da su bivši mi-
nistri strijeljani, jer da su lagali svoj na. >
rod i lagali velike sile na teret grčkog | 3
naroda; da su na upravu. došli. pomoću
laži, pomdču nje su se održavali biz nje
su. pali. Pomoću laži upravljali su. naro-
dom i vojskom dok nijesu doveli i na-
rod i vojsku do konačne katastrofe.

TURCI SE ŽALE. U jednom razgovoru sa
dopisnikom ,Matina“ žali se _Ismet-paša,
što konferencija nije do sada riješila ni
jedno pitanje. Ismet-paša protestvnje pro-
tiv zahtjeva saveznika, da Turska plati
sve troškove savezničke vojske u Cari-
gradu. I pitanje Karagača, te pitanje gra-
nica u Siriji a napokon i pitanje Mosula i
izvora petroleuma kod tog grada, sve su
to pitanja koja, na žalost, još nijesu rije-
šena a koja treba riješiti svakako na na-
čin kojim se ne misli oštetiti Tursku.

SASTANAK DR. NINČIĆA SA MUSSOLINIJEM U |
MILANU. Prama vijestima koje su stigle u
Beograd, u parlamentarnim krugovima
mnogo se komentariše vijest, da će naš |
ministar vanjskih poslova Dr. Ninčić imati
u Milann sastanak sa Mussolinijem. Italija
bi, izgleda, izvršila zaključeni sporazum
u Rapallo, ali će se strane Italije, odmah
nakon toga, tražili nove povlastice za
Rijeku i Zadar. :

ENGLESKA 1 EKONOMSKO STANJE U EVROPI.
Londonski ,Times“ donosi jedan članak u
kome se bavi sa ekonomskim stanjem u
Evropi te o gotovosti Engleske prama o0-
vome stanju. I ako se u tome članku po-
stavlja jedan predlog ipak izgleda da je
on zbog javnosti donesen u toj formi, a
da je u stvari to jedan projekt vlade, ko-
ja je pripravna da ga i izvede. U tom se
članku kaže, da bi britanska vlada, ako
ima dovoljno odvažnosti, trebala da briše
najveći dio potraživanja kod saveznika a
isto tako i najveći dio reparacija, koje ima |
primiti od Njemačke. Ovaj postupak sa
strane Engleske imao da bude od koristi
saniranju ekonomskih prilika u Evropi, i
to bi u stvari samoj Englenskoj donijelo
više koristi nego kad bi naplatila sva svo-
ja potraživanja, a da ekonomske prilike
ostanu jednake kao što su danas.

Ovo je račun Eogleske, a koliko on
odgovara stvarnosti nije baš ni lako izra» |
čunati. |

i annesjnnij