ma plačena u “gotovom. H3na3u cBaku Nlerak y ivTpo. Npernnara: 3a IyGpoBnu«, C ROHaNaibeM y Kkyliy 84 pun. Ha ronuHy. fTiouqromM 32 Ily6posB- "uk u uujeny JipkaBy 96 nun. Ha TOLHHY, Ha NO FOjLuHKE H HA 1 Mjeceu cpasmjepuo. i! - Hlojenuuu Gpoj % SMHAB. - IINATHBO H YTYIKHBO y JlyGpoBuuky, UMJEHE OTNACKMA: | I uM. BHCHHCE y uiHDHHH jenuor crynua 4 nuu, fipa- onhewa, zaxBane u oraacu | y rekcry 5 gunapa Cran- HHM OFJIACHBA4HMA NONYCT. Ep. 91. Složna braća kuću grade! Kad je pokojni Supilo zapitao g. Protića, kako se misli provesti na- rodno ujedinjenje u novoj državi, hoće li biti na bazi centralizma ili federalizma, ovaj mu odgovori: ni ojedno ni drugo nego na bazi narod- ne samouprave! | Supilo, odgojen u borbi za fede- ralističko preuređenje legitimističke i raznarodne habzburške Monarhije, nije ga odmah dobro razumio i nije znao što da mu odgovori. Što Supilo, a ne samo on, nije shvatio za vrijeme rata, to isto regbi da većina Hrvata, na žalost ni do danas, neće da shvati i, u najzadnje vrijeme, istom se javljaju prvi zna- kovi osvješćenja. Naše je naime tvrdo uvjerenje uvijek bilo, da samo dobro shvaćeno i konsekyentno provedeno načelo na- rodne samouprave, u glavnome po engleskom uzoru, može biti ona zla- tna sredina, koja bi zadovoljila oprav- dane želje i Srba i Hrvata i Slove- naca, unitarne države bez bojazni ičije nasilne hegemonije, priznanje nemi- novnog. istoričko > blema sa očuvanjem zdravih plemen- = skih osobina do konačnog posvemaš- njeg stapanja u slobodnom zajednič- kom radu. Jedino na tom pravednom temelju mogu složna braća kuću gra- diti i izgraditi. Na tom je načelu radikalna stran- vića izvojštila najprije narodu slobodu u kraljevini Srbiji proti reakcionar- nog birokratizma i, učinila ga svijes- nim i sposobnim da sav sebe žrtvuje za svoje ideale, da po drugi i po treći put, kao onda na Kosovu, pri- voli nebeskome carstvu za otkup svo- je braće: A što je bilo prirodnije nego da se ta otkupljena braća odmah sva okupe oko ove ovako oprobane stran- ke i oko svog spasonosnog načela što ga je ona uvijek ispovijedala. Nepristrana će istorija jednom za- bilježiti kako su zloba, zavist, mrž- nje i prevara, za i iza rata, sve ura- dile ne birajući sredstva, da radik. stranku ocrne pred narodom i s ove i gone strane Save i Drine. Nije ona dakle kriva što oslablje- na nije mogla sama da provede svoj program, nego je morala stvarati ko- jekakve neprirodne kompromise i sa samim svojim starim neprijateljima, da se barem spasi prama vani ono što je tolikom krvlju stečeno. Ali je zato nutarnji poredak mre šno pretrpio jer je morala dijeliti | vlast sa onima, koji misle da se i sa današnjom | demokracijom može vla- dati po načelu ,sve za nar od iu au naroda ali ništa sa nal 'odom :“ zva mašnje nasilno unificiranje po Mette1 | nikovoj: metodi. oo ki ai Dia Risu is SJA > E “>. ak the i ; PP Ž daa eh : razvitka i riješenja našeg sveukupnog nacionalnog pro- | ka po tradicijama Svetozara Marko- Prijašnja srpska radikalna stranka : postala je od ujedinjenja narodna ra- | dikalna stranka i tom već samom pro- | mjenom imena dokazala je, da hoće da bude svenarodna, da okupi svu braću, bez razlike imena, pod svoju zastavu. Kamo sreće da se to odmah do- godilo, da se je sve ono što je svi- jesno i rodoljubno okupilo oko nje- zinih prvaka, i iz harnosti i iz naro- dne koristi! Ali, kao da nova zora ipak sviće, vjesnica ljepših dana. Toliko oklevetana narodna radi- sad pred godinu dana, na svojem glav- nom kongresu u Beogradu donijela jednodušni zaključak da je spravna pregovarati s nezadovoljnom braćom Hrvatima i ispuniti sve njihove pra- vedne želje, koje se ne bi oprle dr- žavnom i narodnom jedinstvu. Ona je i sada na to spravna, ako li Hrvati očiste prije svega kukolj ovog ne samo, kako blokaši kažu, internacionalno priznatog teritorija, nego i ove nacionalne jedinstvene države, te dođu | u skupštinu i tu bo vedu iskrene pr \rego\ A Mi smo uvjereni da “je jedina ra- dikalna stranka i po svojoj snazi u narodu i po svojoj kompaktnosti ka- dra jamčiti da će i održati sve ono što bude uglavljeno. O tome dokaz i u slijedećem članku. Dubrovnik, 1. decem. Prof. Josip Čičin, Radikali i sporazum. | E Dopisnik ,Slobodne Tribune“ poj tio je jednog aktivnog člana radikalne | stranke i tražio informacije o pogledima | radikalne stranke na hrvatsko-srpski pro- | “blem s obzirom na današnji akutni stadij | rješenja. Dobio je ova objašnjenja : U hrvatskoj štampi, iz slabe okasae štenosti, krivo _ se tvrdi, da je radikalna_a stranka u svojoj osnovici protivna SpOra+ | zumu sažHrvatima. To mogu tvrditi samo | oni ljudi, koji ne poznaju njezine zasluge za ideju ujedinjenja i oslobođenja našeg | naroda. Da tome nije tako, dokaz je baš | to, da se g. Stojan Protić i danas smatra | uglednim članom radikalne stranke, i ako nije članom poslaničkog kluba, već samo | glavnog odbora. Nema između zvaničnih | radikala u poslaničkom klubu i g. Stojana | Protića ni programskih ni idejnih razlika nego samo taktičkih. Jedna idejna razlika | mogla bi biti u pitanju centralizma i Pro- | tićevog samoupravnog unitarizma. Ali ta se razlika ne kosi ni sa statutima ani sa programom. radikalne stranke, čija je osnovna misao ,samouprava“. Da su g. Radić i vodstvo hrvatskog bloka pokazali već ranije susretljivosti kao | danas, za jedan pozitivni rad, pa makar | i kao opozicija na unitarističkom principu i da je g, Stojan Protić mogao pokazati | u svojim razgovorima s g. Radićem na | reaine rezultate, odavna bi se vidjelo, da | je ogromna većina radikalne stranke za | sporazum, ali za sporazum, koji ne će | ugroziti osnovne temelje opstanka ove pica Žave, <a Fon. |. Radikalna stranka je stara stranka i iskustava, pa je “uslijed toga elikih de sigurno mjestd; kud će je opet spu- Stiti. Ona se ne može prepuštati slučajno- ima i ne može ići na prazne riječi, dok a sigurnih garancija, da će obećano sprovesti i u djelo. I još je jedno važno! Nije dosta pristati na sporazum! Veophodno je nužno, da se ustanove prije i baze i osnovna načela toga sporazuma, da budu fiksirana i da se pruže ozbiljne ga ancije, da će ta načela zajednički biti . iu djelo sprovedena. A mi do sada u ci- kalna stranka ipak je prva, upravo | jeloj kampanji sporazuma ne vidimo od Svega toga ništa ili barem vrlo malo. Ima, doduše, i jedna krupna stvar, zahtjev: »Na izbore“. ko Dobro! Na izbore, ali s kojom naro- lom? Nije dosta riječ ,sporazum“, nego realne konture tog sporazuma, da narod znade kako da se opredijeli. I onda, s kim Će se na izbore i kako? Da li kao koali- čija s jedinstvenim programom i jedinstve- nom listom ili kao saveznici u učešću na j seo < .“ o Vlasti, a najogorčeniji protivnici na bira- između sebe, priznaju faktično stanje px, g lištima ? Zar to ne bi bila jedna nepri- rodna situacija, još neprirodnija, nego sanda u koaliciji s demokratima ? Vidite, tu i kod podjele portfelja bilo prvih sukoba, da se koalicija razbije : ije nego što se započelo ozbiljno da radi, “st ako se sve ovo unapred pa i svi koalici- | joni poslovi unapred jasno ne fiksiraju. Radikali imadu sa koalicijama veoma loših iskustava. I jedino pismeno & zv, niškim paktom 1887. sa naprednjacima, ustanovljena sa unapred fiksiranim pro- gramom, koalicija imala je pozitivnog us- pjeha, sve druge su svršile na štetu i stranke i državnih poslova. A tko se jed- noć opekao, taj i na hladno duva. Pogle- dajte samo današnju našu koaliciju sa demokratima! Zar to nije apsurd? Sa- veznici, koje veže mržnja i međusobno nepouzdanje! Radikalna stranka poznaje svoju snagu i svoje iskustvo. Zato ona i ne da jedin- stva stranke, bez obzira tko će joj biti šef. | ako g. Protić može zagarantovati realne. uspjehe u korist države i bolju koaliciju nego današnja, koju smo skupo platili našim prestižom, ja vjerujem, da će s kongres cio poći za Protićem, . Pašić će se _u interesu stranke sam Epovuši Ne može li to on pokazati, stranka oće se postaviti na posmatračno stanovište čekanja, ali glavom kroz zid ne ćemo. To mogu da čine mlade stranke i ljudi u kojih nema razvijene svijesti odgovor- nosti za posljedice njihovih eksperimenta- cija. Radikalska stranka toga ne može i ne smije činiti, jer mora da čuva i svoju tradiciju i svoj jaki položaj u narodu. Vi znadete, du se stečeni predmet tim ljubo- omornije čuva, čim se većim žrtvama ste- kao i pribavio. A od 1881. godine za na- rodno oslobođenje i ujedinjenje borila se u prvom redu narodna radikalna stranka i ona je vodila 1915. godine srpski dio na- šeg naroda. na albansku Golgotu, podrža- vajući u njemu vjeru u konačnu pobjedu i ujedinjenje. Kako će ona da opravda po cijelom svijetu rasijane grobove svoje bra- oće, pale za to oslobođenje i ujedinjenje, ako dopusti da se ti krvavo stečeni uspje- si danas ponište megalomanijom možda i takvih elemenata u kojih nije ioš dovoljno budna rasna svijest i osjećaj za našu, re- cimo tu riječ, južnoslovensku kolektivnost. Mislim, da me razumijete poslije nedavnih događaja na lijevom krilu Hrv. Bloka, o . Pomu i mi moramo voditi računa. Narodna radikalna stranka je za svaki sporazum, koji se može opravdati interesom državnog i narodnog jedinstva! Ali samo pokažite: s kim, na kojoj osnovi, i kako da se sporazumijemo ? Ovdje moraju biti ćisti računi i u čaši čisto vino, a ne otrov, pa ćemo da se bratimimo i skupa ga ispi- jemo. -— Traži li to interes države, kao već više puta, i ovaj će puta g. Pašić od- stupiti, njega ne treba tjerati, jer radikal- nu stranku nisu nikada vodili interesi o- soba, nego interesi države i njenog pro- grama. A ne vjerujte, da će g. Prolić htjeti, da cijepa jedinstvo radikalne stranke, ako nema baze, koja se poklapa sa interesima države i radikalskog programa. Ako pak ta baza postoji, onda je ne treba cijepati, jer će cijela radikalna stranka s njime! Radikalna je stranka ne samo iskusna politička stranka, nego i disciplinovana kao slabo koja druga ! Sedmični pregled. U GRČKOJ. Suđenje i strijeljanje šesto- rice grčkih ministara izazvalo je pojmlji- va senzaciju. Uzrok zašto su biti strijeljani kazao je, u jednom govornu, komesar re- volucijonarnog komiteta Georgiadćs. On je između ostalog rekao, da su bivši mi- nistri strijeljani, jer da su lagali svoj na. > rod i lagali velike sile na teret grčkog | 3 naroda; da su na upravu. došli. pomoću laži, pomdču nje su se održavali biz nje su. pali. Pomoću laži upravljali su. naro- dom i vojskom dok nijesu doveli i na- rod i vojsku do konačne katastrofe. TURCI SE ŽALE. U jednom razgovoru sa dopisnikom ,Matina“ žali se _Ismet-paša, što konferencija nije do sada riješila ni jedno pitanje. Ismet-paša protestvnje pro- tiv zahtjeva saveznika, da Turska plati sve troškove savezničke vojske u Cari- gradu. I pitanje Karagača, te pitanje gra- nica u Siriji a napokon i pitanje Mosula i izvora petroleuma kod tog grada, sve su to pitanja koja, na žalost, još nijesu rije- šena a koja treba riješiti svakako na na- čin kojim se ne misli oštetiti Tursku. SASTANAK DR. NINČIĆA SA MUSSOLINIJEM U | MILANU. Prama vijestima koje su stigle u Beograd, u parlamentarnim krugovima mnogo se komentariše vijest, da će naš | ministar vanjskih poslova Dr. Ninčić imati u Milann sastanak sa Mussolinijem. Italija bi, izgleda, izvršila zaključeni sporazum u Rapallo, ali će se strane Italije, odmah nakon toga, tražili nove povlastice za Rijeku i Zadar. : ENGLESKA 1 EKONOMSKO STANJE U EVROPI. Londonski ,Times“ donosi jedan članak u kome se bavi sa ekonomskim stanjem u Evropi te o gotovosti Engleske prama o0- vome stanju. I ako se u tome članku po- stavlja jedan predlog ipak izgleda da je on zbog javnosti donesen u toj formi, a da je u stvari to jedan projekt vlade, ko- ja je pripravna da ga i izvede. U tom se članku kaže, da bi britanska vlada, ako ima dovoljno odvažnosti, trebala da briše najveći dio potraživanja kod saveznika a isto tako i najveći dio reparacija, koje ima | primiti od Njemačke. Ovaj postupak sa strane Engleske imao da bude od koristi saniranju ekonomskih prilika u Evropi, i to bi u stvari samoj Englenskoj donijelo više koristi nego kad bi naplatila sva svo- ja potraživanja, a da ekonomske prilike ostanu jednake kao što su danas. Ovo je račun Eogleske, a koliko on odgovara stvarnosti nije baš ni lako izra» | čunati. | i annesjnnij