na plaćena u

E E a Ok S

(iZa34 CBAKH [lerak V ivTp0.

RPernaara: ga Ny6posnux,
C ROHANIAIbEM y KYliy 84 gun.
Ha rojuny. Tlouirom 3a fiy6poB-
HuK u uujejy. lHpxaBy 96 nun.
HA TOMHHY, Ha NG FONuHe u Ha
:: > mjećeu cpasmjepuo.  ...
ć llojenunu Gpoj 4 RKHap. -
NNATHBO M YTYMHBO y /lyGpoBHuKy,

s == am Pa
A NL ć Pi kia A Ta ha Bi
\ x pa o o der CILEć se
fea. 4 € odu i
: 3
. .
s

Sa, 92.

UMJEHE OFNACHKMA:

I um.
jenuor crynua 4 nun. fipu-
onheia, 3axBaJe 4 ornacr

HHM OFJIACHBAHUMA NONYCT.

BuCHH& y IHupuuu

y TekcTy 5 ngunapa Cran-

AYBPOBHHK, 14, gene.

Hama VHyTPaulEa rnomuruka croju
Y 3HaKY NAapJaMeHTAPHE KPH3€, Koja
Cala BPIIO HE3FO/IHO ZOJAZH AKO ce
6p30 ne Kaje nauna3 43 CAJLANI be _cH-
Tyanuje. Meruna ga u gocajaima Bya-
na Huje mama onux pesyararara koju
CY MOTJIM 341OBOJBHTH, IA CHTYPHO HE
OH MOTJA NA ZAHOBOMBH Hu HacTajua
BANA AKO Cu ona Gua jemuaka Kao
MH NOCANAA, HIH AKO M Ce Kanio
Haquma na ce us nojenuuux rpyra u
rpynuua ckpnapu neka pekuua, Koja
Gu cBoj yaasak y snany yuujenua ua
OHAKAB HJIH JONI rOpu HauHH HErO IUTO
cy Zo Cala pajmje rnonekoje rpyne,
a KOjuMa ce je KAK Y TOM IHXOBOM
yujetuBaiy mMopao nou y cycpeT
CAaMO JA Ce HEITO NOZHTUBHA YPAJIH
H LA Ce OTMuNTU IPKABHH amapar 6a-
pEM Y HEKOJIHKO ILIOKPeHe H Npopaju
Y jeIHOM ojipetjenom npaBuy.

Pagukanua crpamka Kao  najjauu_
aKTOP M€Hy HaNIHM CTPAHKAMA MOpA-
Ja je na N3xp«u HanopaH pan y yze-
\ABaHy KOMGuHALNja ca APYTHM CTPAH-
KAMA, TDAKEHH NyTA H HAUHHA, KAKO
Od ce iuro jeprunuje, pen yujenama,

MaMO VCTaB, Ty TJABHy NOKIOTY OII-
cTaHKA H pasBnjaia Jipikane. AJiH_OC4M
YeraBa umajy jou ga ce zonecy Tpn

3anauajna 3aKOHa, KOjH HE MOTY Na.
Tpne ABT OJJTOBJAYEIbA, A KOJH MO-
pajy na npoy «pos 1lapnaMeHaT, ma
ux ou ono6pH. To cy: uHHOBHHUKH H
HHBAJIHJIČKH 3AKOH TE 34 3aKOH O pje-
Iieiby  arpapue pebopme y Nammanuju.

* Hmajyhu y BH/y CBY XHTHOCT H TIPH-
jeky morpe6y o IOHOILIeH>y OBHX SAKOHA,
maru npemujep u ime panukanne crpan-.
ke, r. Hukosa Ilamuh, npumuo je ox
Kpasa noHyijedu ManjaT ja oopasyje

moBy BJAAY M3 NphCTANIa  AOCAJAbE |

Koaguuuje. Curypiu cMo, Za r. Tlaruuh
rpaxu m KomGunyje Be Hauuie, KaKO
Gu ce; Gapem 34 CAJA, HBAIMO M3 OBE
«puse ga Gu Ce Morda iuro mpe ma
pnjetle y napnamenry najBuraminja, a
jon repujeiena, naTaia 0 Tpnije no-
eHy  saKOHHMA. AJIH_ KOJIHKOTO/I
r. Tlamuh  pajimo, TeluKo ga he naliu
uajasa, jep cagauii»e rpyne y napa:
MEHTY He CAaMO na He MHCIE arekua
nHa apyroj, a1u one He MHCJIe NOOPO
HH camumM  ce6umMa. Jep, H3y3eB panu
Kay crpaHxy, Kojy Ap" ja 2 4
_ u gucuunauna H TauHo yTBpijeH "pe
paun mehycodua noxpekocr u doc
= rnunu np»KaBHH  HETEPEC, Poe au
cpetjenocru, Hepa3yMHJeBaIB“, ra Beg
Hocru u yemujeu Tora # no : ar
cTu Koja Ce zako jacio y AVP
ora Tagoso je. Tape .H
MEHTHMA HCIIOb". | mudrnu, io 6po-
y caMoj eMOKPATCKO) GP 2
iy uajjauoj nocimje pauk da “e se
[1pu OBAKOBHM tose sha ud
ryhe Ja oricroju jezina BJIAJLaA. Ki

MEHYTHM.

za Mariju plem. Gordon, Škotkinju, kćer

Fon. i.

je NaHala, na u cBe kan Gu TaKkOBA
BJA/la_ HEKAKO H NOCTOjANA, OHA _HHKAKO
He OH MOrJA LOBeCTH 36M/bY -y OHaj
YHYTAPIbH HH BAICKH NOJOAj, NPH
KOME OH MOJIM za HanokOH Beceno
KIIHKH€MO : KPeHeMO Ha Goe!

C Tora Mu MucnuMo za je jom je-
AuHuH, HajGoeu u najaronuuju 4313
aKO T. Ilamuh cacrasu u360pHy BIa-
Ay uHona ce moje ua u3aGope. BapeM
PAJHKAJIHA CTPAHKA HEMA CE € TE CTPA-
H€ LITO MlaniuTu. OnHa je u cana, y
OBHM HANIHM TAKO 3AMPILIEHHM yHY-
TPANIbHM - TIDHJIHKAMA 3HAJIA LA Ce O-

(Ha BucuHu cBoje O36H/bHOCTH
THUKOT 1yxa, na je 3a TO noGuna
HAHe KOJ NapOgHHX MACA uaK M
HM TaGopuma Koju cy joj NnpoTuBHH.
= MaGopu he cBakakO maru Apyry
PHT3HjOHOMHjY  HALIHM — NOJHTHUKHM
"PynauujaMa, ma KakBarog Ta (buraH-
IHOMHja H3r/ELAJA, CBAKAKO he ce
&TH KOMOHHHpaTH jegua Banata, Koja
le Op30 cTehu BHIHe npusnawa u y-
lega KOJIHKO y CBOjoj KyhiH, TOJIHKO
.HHOCTPAHCTBY.
.CTora cy norpeGuu iuTo npe u36opu!

A“ ,
Tk odnvtas

T Dubrovački vlastelin Jero Natali.

pda

liti vlasteli kukavnu pensiju. Ali Ivo Na-
tali ne prigne svoju šiju i, ma da siromah
ibi ovu pregrku milost izjavom da voli

Kuća Natali bješe porijetlom iz Neve-
Sinja i zvala se Budisaljić a preseli se 16.
vijeka na teritorije dubrovačke republike
i življaše o trgovini gajeći žarku ljubav
prema novoj otadžbini, dubrovačkoj repu-
blici. Natali stekoše brzo štovanje i pučan-
stva i vlade, te iza velikog zemljotresa
1667. g., kad pogibe veći dio vlastele i
više hiljada građana, porodica Natali sa  losrdan prema siromasima; tako je bio bo-
nekoliko drugih bi upisana u vlastelu. = lećeg srca i prema životinjama: svoje slo-

Od ove porodice spominje se Jero  bodno vrijeme prolažaše čitanjem. Sada
Natali, rođen koncem 17. v., oženjen prije prosta ploča bez natpisa pokriva grob ovog

cromnog ali zaslužnog Dubrovčanina do
ruskog đenerala, a drugi put za kćer rus- | same crkve sv. Đurđa kod Boninova!
kog đenerala de Trane nu službi Petra | Njegov brat Jero, kad Englezi g. 1813

Velikoga. sU i 1814  zapremiše ostrvca Olipu i Rudu i
| strva Kalamotu, Lopud i Sipan, pak i

E daza

ljet, ostade kao engleski guverner ovog

rOSiti od vrata do vrata do smrti. On se
tada zatvori u svoju kuću na Konalu ži-
veći siromaški, tražeći utjehe u molitvi
po crkvama, dijeleći milostinju siromasima

od svog siromaštva ; pak kako je bio mi-

da nije bila ukinuta dubrovačka: republika

ine htjede predati Austriji ovo ostrvlje
ni iza bečkog kongresa, nego tek po nare-

 đenju Engleške. '

| Treći brat Karlo, pravnik, bijaše uz:

koji je naš g. Jero čuvao kao dragocjen

SE devi gaje. o imosj odande = višen uzor skladnosti i fini gospar dubro-
nji ruski pukov: z «48 : jE
Pen sida u Dubrovniku, četiri puta na poemi j kao taki ego po Sobikac
kneževsko prijestolje u Dubrovniku i slganiteritoriju 1 po mese Njeno
lovaše četiri puta u Dvoru po mjesec duugssPkladnost jos ee sa ED na
po običaju i zakonu dubrovačkom. To bi- | | ak u“ ži oR ak Niku
jaše marta 1788., augusta 1792, decembra  V Ras suds i: GMOVRIK, ia agea
1793 i novembra 1795, te tada odjeven u groficu Goce. Ona mu poroći sina, na: ši
dugom, svilenom crvenom odijelu i crve-  gOSpara Jera i dvije kćeri, Starija mu :
1 plaštu sa crnom stolom o ramenu : =
jaa kn vršenja službe, okružen pa- đa za dubrovačkog vlastelina ca ae
tricijima u dugoj crnoj tozi i sa vlasuljom | Majka irm. JRM Rai u . a <. ća
na glavi, praćen od zdura sa svojim ka- ! sahranjena ak grob ke o skita:
petanom, također svi u crvenom odijelu omu sad sjaje ate a . ž o
i drugom počasnom stražom i državnim Mato, brat Perov pe a de Par
sviračima prikazivaše se građanstvu u sve- dera, bijaše austrijski oficir. All .
a žbenim pri 1 dubrovač-. | ka
saa pda oro aje Nato še a vin klon i prij
Kao icstari Pero, tako i svi Natali  teljem Galvanijem pridruži ma xa :
sjali su sveđ ljubavlju za slobodom Du Nicima boreći se pi
brovnika, te kad dubrovački građani i sta- | huda sreća snađe jeponaoa dod šine že
novnici sela sa patriotskom vlastelom usta- | bi uhapšen i kažnjen PSSAONU dm sie
doše 1813. g. za oslobođenje republike od Sten io slobodu ži i x doca Oca
tuđe najezde, evo ti jednog od ove poro- gdje se kieaužeu dabrova sM m
dice na čelo ustanka ito baš Iva, sina | majku preživi KĆI gospoda paši
Perova. Hrabri dubrovački ustanici pod Naš gospar Jero, kojeg sada igrend
još hrabrijim svojim zapovjednikom, Ivom jemo smrt, rodi se 9. augusta Jos #2
Natali, uspješno se borahu protiv stranaca, _Šivši škole, te napokon 1 pravne sd
Ali mjeseca januara 1814 dođoše austrij- izabere sudačku službu, te pika
ski vojnici pod đeneralom Milntinovićem, prije u Dubrovniku, pak služaše u = a
kao tobožnji saveznici Engleza, koji gubili više godina kao sudac. Iza vjest sa .
uz dubrovačke ustanike, te silom i prije-+ ne bi postavljen kao sudski predsjednik u

varom uljegoše u grad kroz vrata od Pila Travniku. Kasnije se na ovo mjesto o
dok ustanici sa Ivom Natali čekahu na hvali i vrati se u Dalmaciju kao a ac.
Pločama, da im stanovnici u gradu, koji Ali nakon malo godina zbog zdrav oim
također bijahu ustali, otvore grad. Ali traži i dobi pensiju,“ te se zakloni u < i
austrijski đeneral proglasi da je zapremio dovsku vilu u Tricrkve. u s itene:
grad u ime cara Franja 1, a bečki kongres gdje nakon dugih godina i umrije. *2 a
1815 ne osvrčući se na dubrovačke pro« slabašan nije se Ženio, ali je ipak (mada
teste_ dodijeli teritoriju dubrovačke repu je od mnogo godina bio slab na nogama
blike_ Austriji, koja Dubrovčanima nigda te napokon ne mogao ni hoditi) gone
ne plati odštetu rata od 1806, koju bijaše početak osamdeset Ž četvrte Bop O oka
primila_od Rusije za Dubrovnik u zlatu. Života. Dok još bijaše u sudačkoj ai
Za izgubljenu slobodu Austrija poče dije- >“ narodna ga stranka izabere za poslanika

DrOVAČKe zakbiić po Ovi“ osuvima Kao 1

sestra udade za Dr. Pera Cingriju a mla-

g. bukne revolacija u Ugarskoj protiv Au--

na dalmatinskome saboru u Zadru, te i
kad bijaše samo sudac i kao poslanik u
Zadru, općaše sa najviđenijim ljudima na-
šim u Zadru i bijaše u opće štovan.

Kad se nastani kao peunsioner u Du-
brovniku, bi više puta izabrat za općin-
skog vijećnika i pošto je bio ugledan i
uvjeren Srbin, njegova se riječ slušala na-
dasve onda kada se bila pomolila srpska
zavjetnu misao u dubrovačkome općin-
skome domu; bio je i više godina pred-
sjednik mjesnog školskog odbora.

Gospar Jero sveđ pošten, tačan, pra-
vedan, štovalac zakona, iskren, ljubazan,
pomirljiv, skladan i pravi gospar bijaše na-
slijedio najljepše vrline svojih predaka ;
ljubio je otadžbinu i narod kao Ivo i Jero
Natali a bio je skladan i fin kao Karlo
Natali # svojim vrlinama odvajao je izme-
đu svih građana. Kad on bijaše u Trav-
niku, Bosanci zapaziše njegove vrline, te
su mu begovi više puta kazivali : Gospo-
dine, vidi se da nijeste Švabo, da ste na-
še gore list i da ste pravi dubrovački
gospar. >

Žarka ljubav Iva i Jera Natali prema
slavnoj ali maloj domovini, koja iščezne
početkom 19. v.,. pretvori se kod našeg
gospara Jera u čežnju za domovinom, ko-
ja, isto početkom 19. v., uskrsne, pak po-
stade našim Pjemontom, te napokon oslo-
boditeljicom našeg troimenog naroda, Kad
slomom Austrije svane dan ovog oslobo-
đenja i ujedinjenja, naš gospar Jero se

KA

radovao onim zanosom, kojim se njegova |

plemenita duša znala uzbuditi za sve č

če —
svojoj šreci, da je sam dozivio ovaj nat sie

a onim, koji su ga iz Beograda posjetili,
/

kazivao mudre izreke za dobro upravlja- |

nje velike domovine i u istome smislu iz-
ručivao svoje poruke za Beograd i u svo-
me zanosu deklamovaše prigodno kakvu
izabranu pjesmu. Drugo nije miogao, jer
od godina, zbog slabosti, zdravlja nije se
mogao krenuti iz kuće, pak napokon ni
maknuti bez tuđe potpore. Ali sveđ i prije
narodni ciljevi, a najviše srpska zavjetna
misao nalazila su kod njega stalnu pomoć,
i novčanu, ma da se on morao ekonom-
ski mjeriti i odricati se svake udobnosti,
jer je bio naslijedio djedovinu teško za-
duženu, te je imao da isplaćuje dugove
starijih. On je ipak, da tako rečemo, di-
zao sebi koru hljeba, da dijeli novac u
narodne i druge blagotvorne svrhe.
Bijaše pjesničke duše, te ma da nije

sam sastavljao pjesme, volio ih je čitati, |

te do posljednjih dana svog života nala-
zio je velike naslade u. čitanju pjesnika
naših, francuskih, njemačkih i talijanskih.
Bio je vrlo načitan, jer je čitao i mnogo
iz proze, pak _i same latinske klasike.
Kako što mu. bijahu. mile pjesme, tako
mu bijahu drage i mudre izreke. Imao je
do posljednjeg dana. svog života lako i
čvrsto pamćenje i znao je na pamet mnoge
pjesme i mudre izreke; pjesme bi prija-
teljima deklamovao, kad bi ga posjetili ;
ali kadgod svojim  nervoznim  zanosom
tako bi zabrzao; da je bilo teško slijediti
njegovu nit govora; a mudre bi izreke
doslovee naveo prigodno razgovoru s njima;
te, ako se dobro spominjemo, kad. g. Ivo
Vojnović bijaše objelodanio pjesmi u smrt
velikoga Tolstoja, aš gospar Jero začudi:

dd

pjesnika ponavljanjem na izust njegove

nove pjesme.

Pjesme je i neke lijepe komade proze |

iz francuskog ili drugog jezika prevađao,
što je činio i sa mudrim izrekama, pa ih
je davao objelodaniti u
gim dubrovačkim listovima. Mudre su iz:
reke izlazile pod siglom X. Bio je sveđ u
društvu književnika, kao što su Pulić,

Pucić, Budmani, Zore, Adamović, Vid Vu-

Srđu“ i u dru-