na plaćena u E E a Ok S (iZa34 CBAKH [lerak V ivTp0. RPernaara: ga Ny6posnux, C ROHANIAIbEM y KYliy 84 gun. Ha rojuny. Tlouirom 3a fiy6poB- HuK u uujejy. lHpxaBy 96 nun. HA TOMHHY, Ha NG FONuHe u Ha :: > mjećeu cpasmjepuo. ... ć llojenunu Gpoj 4 RKHap. - NNATHBO M YTYMHBO y /lyGpoBHuKy, s == am Pa A NL ć Pi kia A Ta ha Bi \ x pa o o der CILEć se fea. 4 € odu i : 3 . . s Sa, 92. UMJEHE OFNACHKMA: I um. jenuor crynua 4 nun. fipu- onheia, 3axBaJe 4 ornacr HHM OFJIACHBAHUMA NONYCT. BuCHH& y IHupuuu y TekcTy 5 ngunapa Cran- AYBPOBHHK, 14, gene. Hama VHyTPaulEa rnomuruka croju Y 3HaKY NAapJaMeHTAPHE KPH3€, Koja Cala BPIIO HE3FO/IHO ZOJAZH AKO ce 6p30 ne Kaje nauna3 43 CAJLANI be _cH- Tyanuje. Meruna ga u gocajaima Bya- na Huje mama onux pesyararara koju CY MOTJIM 341OBOJBHTH, IA CHTYPHO HE OH MOTJA NA ZAHOBOMBH Hu HacTajua BANA AKO Cu ona Gua jemuaka Kao MH NOCANAA, HIH AKO M Ce Kanio Haquma na ce us nojenuuux rpyra u rpynuua ckpnapu neka pekuua, Koja Gu cBoj yaasak y snany yuujenua ua OHAKAB HJIH JONI rOpu HauHH HErO IUTO cy Zo Cala pajmje rnonekoje rpyne, a KOjuMa ce je KAK Y TOM IHXOBOM yujetuBaiy mMopao nou y cycpeT CAaMO JA Ce HEITO NOZHTUBHA YPAJIH H LA Ce OTMuNTU IPKABHH amapar 6a- pEM Y HEKOJIHKO ILIOKPeHe H Npopaju Y jeIHOM ojipetjenom npaBuy. Pagukanua crpamka Kao najjauu_ aKTOP M€Hy HaNIHM CTPAHKAMA MOpA- Ja je na N3xp«u HanopaH pan y yze- \ABaHy KOMGuHALNja ca APYTHM CTPAH- KAMA, TDAKEHH NyTA H HAUHHA, KAKO Od ce iuro jeprunuje, pen yujenama, MaMO VCTaB, Ty TJABHy NOKIOTY OII- cTaHKA H pasBnjaia Jipikane. AJiH_OC4M YeraBa umajy jou ga ce zonecy Tpn 3anauajna 3aKOHa, KOjH HE MOTY Na. Tpne ABT OJJTOBJAYEIbA, A KOJH MO- pajy na npoy «pos 1lapnaMeHaT, ma ux ou ono6pH. To cy: uHHOBHHUKH H HHBAJIHJIČKH 3AKOH TE 34 3aKOH O pje- Iieiby arpapue pebopme y Nammanuju. * Hmajyhu y BH/y CBY XHTHOCT H TIPH- jeky morpe6y o IOHOILIeH>y OBHX SAKOHA, maru npemujep u ime panukanne crpan-. ke, r. Hukosa Ilamuh, npumuo je ox Kpasa noHyijedu ManjaT ja oopasyje moBy BJAAY M3 NphCTANIa AOCAJAbE | Koaguuuje. Curypiu cMo, Za r. Tlaruuh rpaxu m KomGunyje Be Hauuie, KaKO Gu ce; Gapem 34 CAJA, HBAIMO M3 OBE «puse ga Gu Ce Morda iuro mpe ma pnjetle y napnamenry najBuraminja, a jon repujeiena, naTaia 0 Tpnije no- eHy saKOHHMA. AJIH_ KOJIHKOTO/I r. Tlamuh pajimo, TeluKo ga he naliu uajasa, jep cagauii»e rpyne y napa: MEHTY He CAaMO na He MHCIE arekua nHa apyroj, a1u one He MHCJIe NOOPO HH camumM ce6umMa. Jep, H3y3eB panu Kay crpaHxy, Kojy Ap" ja 2 4 _ u gucuunauna H TauHo yTBpijeH "pe paun mehycodua noxpekocr u doc = rnunu np»KaBHH HETEPEC, Poe au cpetjenocru, Hepa3yMHJeBaIB“, ra Beg Hocru u yemujeu Tora # no : ar cTu Koja Ce zako jacio y AVP ora Tagoso je. Tape .H MEHTHMA HCIIOb". | mudrnu, io 6po- y caMoj eMOKPATCKO) GP 2 iy uajjauoj nocimje pauk da “e se [1pu OBAKOBHM tose sha ud ryhe Ja oricroju jezina BJIAJLaA. Ki MEHYTHM. za Mariju plem. Gordon, Škotkinju, kćer Fon. i. je NaHala, na u cBe kan Gu TaKkOBA BJA/la_ HEKAKO H NOCTOjANA, OHA _HHKAKO He OH MOrJA LOBeCTH 36M/bY -y OHaj YHYTAPIbH HH BAICKH NOJOAj, NPH KOME OH MOJIM za HanokOH Beceno KIIHKH€MO : KPeHeMO Ha Goe! C Tora Mu MucnuMo za je jom je- AuHuH, HajGoeu u najaronuuju 4313 aKO T. Ilamuh cacrasu u360pHy BIa- Ay uHona ce moje ua u3aGope. BapeM PAJHKAJIHA CTPAHKA HEMA CE € TE CTPA- H€ LITO MlaniuTu. OnHa je u cana, y OBHM HANIHM TAKO 3AMPILIEHHM yHY- TPANIbHM - TIDHJIHKAMA 3HAJIA LA Ce O- (Ha BucuHu cBoje O36H/bHOCTH THUKOT 1yxa, na je 3a TO noGuna HAHe KOJ NapOgHHX MACA uaK M HM TaGopuma Koju cy joj NnpoTuBHH. = MaGopu he cBakakO maru Apyry PHT3HjOHOMHjY HALIHM — NOJHTHUKHM "PynauujaMa, ma KakBarog Ta (buraH- IHOMHja H3r/ELAJA, CBAKAKO he ce &TH KOMOHHHpaTH jegua Banata, Koja le Op30 cTehu BHIHe npusnawa u y- lega KOJIHKO y CBOjoj KyhiH, TOJIHKO .HHOCTPAHCTBY. .CTora cy norpeGuu iuTo npe u36opu! A“ , Tk odnvtas T Dubrovački vlastelin Jero Natali. pda liti vlasteli kukavnu pensiju. Ali Ivo Na- tali ne prigne svoju šiju i, ma da siromah ibi ovu pregrku milost izjavom da voli Kuća Natali bješe porijetlom iz Neve- Sinja i zvala se Budisaljić a preseli se 16. vijeka na teritorije dubrovačke republike i življaše o trgovini gajeći žarku ljubav prema novoj otadžbini, dubrovačkoj repu- blici. Natali stekoše brzo štovanje i pučan- stva i vlade, te iza velikog zemljotresa 1667. g., kad pogibe veći dio vlastele i više hiljada građana, porodica Natali sa losrdan prema siromasima; tako je bio bo- nekoliko drugih bi upisana u vlastelu. = lećeg srca i prema životinjama: svoje slo- Od ove porodice spominje se Jero bodno vrijeme prolažaše čitanjem. Sada Natali, rođen koncem 17. v., oženjen prije prosta ploča bez natpisa pokriva grob ovog cromnog ali zaslužnog Dubrovčanina do ruskog đenerala, a drugi put za kćer rus- | same crkve sv. Đurđa kod Boninova! kog đenerala de Trane nu službi Petra | Njegov brat Jero, kad Englezi g. 1813 Velikoga. sU i 1814 zapremiše ostrvca Olipu i Rudu i | strva Kalamotu, Lopud i Sipan, pak i E daza ljet, ostade kao engleski guverner ovog rOSiti od vrata do vrata do smrti. On se tada zatvori u svoju kuću na Konalu ži- veći siromaški, tražeći utjehe u molitvi po crkvama, dijeleći milostinju siromasima od svog siromaštva ; pak kako je bio mi- da nije bila ukinuta dubrovačka: republika ine htjede predati Austriji ovo ostrvlje ni iza bečkog kongresa, nego tek po nare- đenju Engleške. ' | Treći brat Karlo, pravnik, bijaše uz: koji je naš g. Jero čuvao kao dragocjen SE devi gaje. o imosj odande = višen uzor skladnosti i fini gospar dubro- nji ruski pukov: z «48 : jE Pen sida u Dubrovniku, četiri puta na poemi j kao taki ego po Sobikac kneževsko prijestolje u Dubrovniku i slganiteritoriju 1 po mese Njeno lovaše četiri puta u Dvoru po mjesec duugssPkladnost jos ee sa ED na po običaju i zakonu dubrovačkom. To bi- | | ak u“ ži oR ak Niku jaše marta 1788., augusta 1792, decembra V Ras suds i: GMOVRIK, ia agea 1793 i novembra 1795, te tada odjeven u groficu Goce. Ona mu poroći sina, na: ši dugom, svilenom crvenom odijelu i crve- gOSpara Jera i dvije kćeri, Starija mu : 1 plaštu sa crnom stolom o ramenu : = jaa kn vršenja službe, okružen pa- đa za dubrovačkog vlastelina ca ae tricijima u dugoj crnoj tozi i sa vlasuljom | Majka irm. JRM Rai u . a <. ća na glavi, praćen od zdura sa svojim ka- ! sahranjena ak grob ke o skita: petanom, također svi u crvenom odijelu omu sad sjaje ate a . ž o i drugom počasnom stražom i državnim Mato, brat Perov pe a de Par sviračima prikazivaše se građanstvu u sve- dera, bijaše austrijski oficir. All . a žbenim pri 1 dubrovač-. | ka saa pda oro aje Nato še a vin klon i prij Kao icstari Pero, tako i svi Natali teljem Galvanijem pridruži ma xa : sjali su sveđ ljubavlju za slobodom Du Nicima boreći se pi brovnika, te kad dubrovački građani i sta- | huda sreća snađe jeponaoa dod šine že novnici sela sa patriotskom vlastelom usta- | bi uhapšen i kažnjen PSSAONU dm sie doše 1813. g. za oslobođenje republike od Sten io slobodu ži i x doca Oca tuđe najezde, evo ti jednog od ove poro- gdje se kieaužeu dabrova sM m dice na čelo ustanka ito baš Iva, sina | majku preživi KĆI gospoda paši Perova. Hrabri dubrovački ustanici pod Naš gospar Jero, kojeg sada igrend još hrabrijim svojim zapovjednikom, Ivom jemo smrt, rodi se 9. augusta Jos #2 Natali, uspješno se borahu protiv stranaca, _Šivši škole, te napokon 1 pravne sd Ali mjeseca januara 1814 dođoše austrij- izabere sudačku službu, te pika ski vojnici pod đeneralom Milntinovićem, prije u Dubrovniku, pak služaše u = a kao tobožnji saveznici Engleza, koji gubili više godina kao sudac. Iza vjest sa . uz dubrovačke ustanike, te silom i prije-+ ne bi postavljen kao sudski predsjednik u varom uljegoše u grad kroz vrata od Pila Travniku. Kasnije se na ovo mjesto o dok ustanici sa Ivom Natali čekahu na hvali i vrati se u Dalmaciju kao a ac. Pločama, da im stanovnici u gradu, koji Ali nakon malo godina zbog zdrav oim također bijahu ustali, otvore grad. Ali traži i dobi pensiju,“ te se zakloni u < i austrijski đeneral proglasi da je zapremio dovsku vilu u Tricrkve. u s itene: grad u ime cara Franja 1, a bečki kongres gdje nakon dugih godina i umrije. *2 a 1815 ne osvrčući se na dubrovačke pro« slabašan nije se Ženio, ali je ipak (mada teste_ dodijeli teritoriju dubrovačke repu je od mnogo godina bio slab na nogama blike_ Austriji, koja Dubrovčanima nigda te napokon ne mogao ni hoditi) gone ne plati odštetu rata od 1806, koju bijaše početak osamdeset Ž četvrte Bop O oka primila_od Rusije za Dubrovnik u zlatu. Života. Dok još bijaše u sudačkoj ai Za izgubljenu slobodu Austrija poče dije- >“ narodna ga stranka izabere za poslanika DrOVAČKe zakbiić po Ovi“ osuvima Kao 1 sestra udade za Dr. Pera Cingriju a mla- g. bukne revolacija u Ugarskoj protiv Au-- na dalmatinskome saboru u Zadru, te i kad bijaše samo sudac i kao poslanik u Zadru, općaše sa najviđenijim ljudima na- šim u Zadru i bijaše u opće štovan. Kad se nastani kao peunsioner u Du- brovniku, bi više puta izabrat za općin- skog vijećnika i pošto je bio ugledan i uvjeren Srbin, njegova se riječ slušala na- dasve onda kada se bila pomolila srpska zavjetnu misao u dubrovačkome općin- skome domu; bio je i više godina pred- sjednik mjesnog školskog odbora. Gospar Jero sveđ pošten, tačan, pra- vedan, štovalac zakona, iskren, ljubazan, pomirljiv, skladan i pravi gospar bijaše na- slijedio najljepše vrline svojih predaka ; ljubio je otadžbinu i narod kao Ivo i Jero Natali a bio je skladan i fin kao Karlo Natali # svojim vrlinama odvajao je izme- đu svih građana. Kad on bijaše u Trav- niku, Bosanci zapaziše njegove vrline, te su mu begovi više puta kazivali : Gospo- dine, vidi se da nijeste Švabo, da ste na- še gore list i da ste pravi dubrovački gospar. > Žarka ljubav Iva i Jera Natali prema slavnoj ali maloj domovini, koja iščezne početkom 19. v.,. pretvori se kod našeg gospara Jera u čežnju za domovinom, ko- ja, isto početkom 19. v., uskrsne, pak po- stade našim Pjemontom, te napokon oslo- boditeljicom našeg troimenog naroda, Kad slomom Austrije svane dan ovog oslobo- đenja i ujedinjenja, naš gospar Jero se KA radovao onim zanosom, kojim se njegova | plemenita duša znala uzbuditi za sve č če — svojoj šreci, da je sam dozivio ovaj nat sie a onim, koji su ga iz Beograda posjetili, / kazivao mudre izreke za dobro upravlja- | nje velike domovine i u istome smislu iz- ručivao svoje poruke za Beograd i u svo- me zanosu deklamovaše prigodno kakvu izabranu pjesmu. Drugo nije miogao, jer od godina, zbog slabosti, zdravlja nije se mogao krenuti iz kuće, pak napokon ni maknuti bez tuđe potpore. Ali sveđ i prije narodni ciljevi, a najviše srpska zavjetna misao nalazila su kod njega stalnu pomoć, i novčanu, ma da se on morao ekonom- ski mjeriti i odricati se svake udobnosti, jer je bio naslijedio djedovinu teško za- duženu, te je imao da isplaćuje dugove starijih. On je ipak, da tako rečemo, di- zao sebi koru hljeba, da dijeli novac u narodne i druge blagotvorne svrhe. Bijaše pjesničke duše, te ma da nije sam sastavljao pjesme, volio ih je čitati, | te do posljednjih dana svog života nala- zio je velike naslade u. čitanju pjesnika naših, francuskih, njemačkih i talijanskih. Bio je vrlo načitan, jer je čitao i mnogo iz proze, pak _i same latinske klasike. Kako što mu. bijahu. mile pjesme, tako mu bijahu drage i mudre izreke. Imao je do posljednjeg dana. svog života lako i čvrsto pamćenje i znao je na pamet mnoge pjesme i mudre izreke; pjesme bi prija- teljima deklamovao, kad bi ga posjetili ; ali kadgod svojim nervoznim zanosom tako bi zabrzao; da je bilo teško slijediti njegovu nit govora; a mudre bi izreke doslovee naveo prigodno razgovoru s njima; te, ako se dobro spominjemo, kad. g. Ivo Vojnović bijaše objelodanio pjesmi u smrt velikoga Tolstoja, aš gospar Jero začudi: dd pjesnika ponavljanjem na izust njegove nove pjesme. Pjesme je i neke lijepe komade proze | iz francuskog ili drugog jezika prevađao, što je činio i sa mudrim izrekama, pa ih je davao objelodaniti u gim dubrovačkim listovima. Mudre su iz: reke izlazile pod siglom X. Bio je sveđ u društvu književnika, kao što su Pulić, Pucić, Budmani, Zore, Adamović, Vid Vu- Srđu“ i u dru-