POstarina plaćena u gotovom.

Kr Mae
SE ENI
" j

[inaTuBO m YryxuBo y Ily6posuuxy,

6yHy y penoBe

Hsna3u_cBaku Merak y jyrpo.

Npernnara: 3a NyGposnuk,
C NOHAIAWEM y Kyhy 84 mun.
Ha rojtuny. ITomuTomM aa Jly6pos-
uk u uujeny JimxaBy 96 nun.
Ha FOJLHHY, HA NO FOJLuHE H HA
4: Mjećeu cpa3smjepuo. = :-:
- ilojenauu 6poj 1. punap. -

*

TI

S MALA dia“ sa) * u —_——
VOdAo Wa “ PN z
ZK, :
šališ di
5#i :

Baacnuk u u3nasare»: 0/160P BAPOJNE PAJKAZNE CTPANKE y NYEPOBHHKY.
Oxrosopuu ypenuuK: HBO XEPLIO

UMJEHE OTNACKMA: |

I umM. BHCHHE€ y Wupuuu de
jeanor crynua 4 anu. lipu
onhewa, 34XBane u orzace
y rekcTy 5 oauuapa Craa-
Hum OracuBauumMa nonycT.

2
&p. 93.

fy6posnux, 22. Neuem6pa 1922. |

fon.

AYEPOBHMHH, 21. zene.
Hajsax Mopano je cBpiuuru onako
KAKO je cBpuuujio, Hanie 1pKaBHO HeC-
HOCHO CTAH€, KOJIHKO VHYTPAIIIbE TO-
HKO H B4IbCKO, H3A3BAHO NaprTHjeKHM
HAIIHM NPMJIMKAMA, MOpaJO je za nabe
jeuHor 431334.

Hama napnaMenTapua duraunjono-
MHja CTBOpeHa je NpolujiuM u360opuma,
3a Koje uje, GapemM oBaj ocnoGoljenu
AMO Haile KpapeBune, jom Guo uu
ogrojeH Hu 3peo. .H ce Tora, y Benu-
KOM 3A/ATKY  YVIIPABIbARbA  APIKABE, y
pany 34 AP>KABHY KOHCOJIHLALHjY HM HA-
HPelaK, CH/OM TIpHJIHKA KOje CY TAKO-
BH u36opu_ nonujenu, Huje ce Moro
nou oHHM rnyTem Koju naj6o/e O/i-
YOBApa THM 3ANATUHMA ; a y3pOK 3411I-
TO Ce HHje MOTO THM IyreM NohiH
JIKO y OHOj H CYBHILIE CIIOXKEHOJ NIAP-
naMenrapuoj koncrenanuju, y kojoj, o-
CHM H mpeBeh Beuukor Gpoja crpaHa-
KA, CTPAHUHiLA TE H>HXOBHX_ PAKA,
CacTaBuO ce je-u CyBuiie BeJnuK Opoj
IBYJEH, KOju Cy cBojy cnoco&6HocT yripa-
BIbAIbA IPIKABHHM IIOCIOBHMA H CYBH-
ine jacHo (OKyMEHTOBAJH KAO  jeJaH
oGHuHu AMJEHTATHJAM, JLO KOT CY CM-
NOM NpuMiuka crurjin, a kojer ce nekie

nou uKojy uujeuy a orpecy. s TOME
. JEM TJABHH y3pOK HAZAJKY y CBEMY
Hy CTBApa>y OBOF NOCAJALIHET  CTA-

Iba, y KOjeM Ce uyje ca CBHX CTpaHa
CAMO BajKaIbE a HHKAKO HH HCKPA HE-
KOT 3A/LOBOJbCTBA,

 PaguKkaua crpauka, Kojy  uujecy
no npBu nyT, CTBOPpHJIK O UPOLIMIH H3-

Gopu, Hero oHa nmocroju Beh rTyuux
qeTpjeceT TrojuHa, nipekambeHa y 6op-
GaMa 32 OTITE HAPOJIHO H JIPIKABHO
no6po, Huje y Ipon H36OpHMA H-
gana ca oHom parnpesenranujoM, Ko-
jy je mo come pay + pesyITaTuma
cBor pana 3acnyokuna. C jeune crpane
To je O1 BEJIMKe KOPHCTH IO CaMy Ha:
ponHy  PAlHKAJIHY CTPAHKY. Jep“ Kp03
OBE HETHPH FOJHH€ Y HAILIOJ IPIKABH
CBAK BHUe KAKO CB€ pljaBo uje, au
MAJIO KO MJIH FOTOBO HHKO LA BHKHE:
osako Mpeća padumu! Jbynmu, koju
cy do cana y  HajTexkumM MOMEHTHMA
Guam ua KOpmuny CpGujuHoM, npBanu
€y HApOJIHe  PALUKAJIHE CTPAHKE, Onu
cy CaMH, KAO HCKYCHH H CTAPH GOopuu,

 nonaruuapH H ApxaBHHLH. BHAJETK A

ce cBe kpehe pljaB4M NyT€M, AJH Hl-

jecy Moru ma UHTABY CTBAP OKPEHY

Cy HAHJAZHJIH HA

npaBHM TOKOM  jep «
CAMO OJL OHHX KOJH

rpane 34npeke He

cy um Guan H3pa3HTu npoTuBuuuu Beh

H on omux Koju cy HM GuiH u caBes.

HHLIH.. |
Hero, Kako je H KOJ NpOTHBHHKA

Kao u KOJE CABEZHHKA PAJLIKAJHE CTpaH-

ke cBe Guno y Pykama JIHJETAHATA,
gaKo ce M TH NpoTHBHHIH H TM CABe3-

"HHIIH NOCBA/IMINE u nojujennine, y CBO-
joj xyhu, na paške dpaKunje. V manje-
CHHM NOJIHTHUKHM M
HMKAKO MOTJIH JA C6 CHA

OMEHTHMA  HHjeCy
by, u rana je
dacrano ppaynate Koje je yHOCnmo 34-
CBHX THX  CTpanaka,

36or ueka ce rmouujenalie, NOCBAJIHINE

u cBak xohe a BECNa HA cBojy CTPaHy.

ć =

Ko Hapojie paukamne crpatke,
KOja je KĐO3 CBOj zyru Bujek 3Hama
na nokyMeHTyje CBOjy 3pe1NocrT u cio-
COGHOCT, NPOKHBbyjylju najrexe Noau-
THuKe KPH3e H u3nazekiu noGjenouo-
cHa M3 najrexux Ap»kasnux amneraja
Y YHYTPAIIbOCTH H C NObA, HHjećy Hu
OBE HALIe IPKABHE KPH3e, Y Npuiipe-
Maiby CpeljuBaa up»KaBHOF, MOTJE LA
YTHUy PA30PpHO KAO KOJI APYFHX Nap-
Tja. Jep crpaHauka AHCIHNAHHA, XO-
MOFEHOCT, BHIIH  MIOJIHTHUKH  CMHCAO,
NpaBHJiHO  CXBATAIbE O OJIHOCHMA y
CTPAHlIH, CBE je TO OJL HAPOJIHC pa/IH-
KAJIHe CTPAHKE CTBOPHJIO je/IHY COJIMJ/I-
Hy jeuuauuy, «Koja naje 3a 1pxaBuy
ynpaBy ouy rapauuujy koje koz /ipy-
HX CTPAHAKA HE MOXKCMO HJIH BPJIO
MAJIO HJIH CaII HHKAKO Halil.

Jlocanalniibe HAIIe HCECHOCHO CTAIbC,
npoy3spokoBaHo Galu 3G0r HecoJujiHo-
CTH OCTANHX CTPAHAKA, MOpAJO je, Ou-
JIO KAKO, HAHH HEKOF- H3TAZA, M OHO

ra je cpelito Hauuio y /tanamiiboj xo-
MOTeHOj u3Gopnoj BJajti Or Muniicra-
pa pazukajta.

Kako Behi y npouuomM Gpojy nua-
rjracucMo, u36opu cy najarojininju Ha-
UuH OBOMe M3143y, a IuTO he ux npo-

rapaniumja, na ke ieH ane nanhu u
Ha pa3symHjeBatbe Hapo/WwmMx Maca, KO-
je he joj NOKTOHHTH  NOTIYHO noBje-
pere.

Sedmični pregled.

KRITIČNO STANJE U POLJSKOJ. —— PRVI NJEN

PREDSJEDNIK UBIJEN. — Poslije četiri godine
provizornog državnog života u Poljskoj,

najzad se je pristupilo i izborima, koji su
iznijeli za prvog svog predsjednika Ga-

brijela Narutowiez-a. Ali su i prvi pred-|

sjednik i vlada bili vrlo kratkog vijeka.

Na 9. decembra bio je izabran prvi pred-|
sjednik Poljske, a već 16. decembra pa-

nuo je žrtvom atentata. ps
Toga dana pošao je predsjednik Na-

rutowiez da pohodi i prisustvuje otvara“.
nju slikarske izložbe u Varšavi. Kada je.
ušao u prvu salu, slikar Jezdomsky  ispa-

lio je u njega, s leđa, dva revolverska.

hitea. Smrtno ranjen Narutowicz srušio se.
je na zemlju, te je za kratko vrijeme s.

umro. ;

pravilan državni život Poljske.

Atentat kome je podlegao kao žrtva

Narutowiez, nije bio prama njemu uperen

već protiv Pilsudskog čije je on ideje podrža-

vao. Stoga je atentat čisto političkog ka-

raktera kome je zadaća da zadade težak
udarac takozvanoj krajnoj ljevici koja drži
vezu sa Jevrejima i Nijemcima. To je ,

djelo nacijonalista koji su se naročito oko-.
mili protiv Jevreja; i oni u provađanju

svoje akcije nijesu žalili da im padne žr- |
tvom jedan od ponajboljih političara Poljske |
i njen prvi izabrani predsjednik. Toliko |

> da je najbolji put za rašćišćene parlamentar-

je ta njihova borba jaka i ogorčena.

Novi predsjednik, general Likowski

izdadaje proglas na građanstvo, u kojem.
moli da se sačuva mir i red, a vlasti će su«
diti ubojici Narutowicz-a, ža

> AMERIKA-I REPARACIJE. — ,Newyork Ti.
mes“ bavi se sa problemom reparacija i,
između ostalog, veli: Nada Bonnar Law-a,
da će se pitanje reparacija moći defini-
tivno riješiti, sasvim je opravdana, jer i
vlada predsjednika Hardinga stoji na sta-
novištu, da se definitivni iznos reparacija
ima ulvrditi na osnovu finansijske snage
i Sposobnosti Njemačke Republike. U,;vla-
dinim krugovima se govori, da se ame-
rička vlada i u buduće uvijek pomagati
svaku akciju, koja će ići za. tim, da stvori
jednodušnost među saveznicima po tom
sudbonosnom pitanju,

zd Osim toga washington-ski listovi mnogo
ističu, da se Amerika interesuje za eko-
nomsku stabilizaciju Evropt, te se u ta-
mošnjim mjerodavnim krugovima tvrdi,
da će Sjedinjene Države uskoro učiniti
važan korak odnosno evropske ekonom-
ske situacije te se misli, da će taj korak
dovesti do saziva svjetske ekonomske kon-
ferencije u Washingtonu.

. KAKO JE U-ATENI? — Saradnik beograd-
ske ,IlonuTuke“ donosi u pomenutom listu
svoje utiske iz sadašnje Atene koji ovako
počinju :

Bio sam u Ateni odmah posle pogu-
bljenja ministara bivšeg kralja Konstatina.
Sudeći po onome što su pisale novine, ja
sam očekivao da ću videti jednu varoš u
punoj revolucijonarnoj groznici, pobune,
huku, hapšenje u masama itd. A što sam
u stvari našao? Jednu spokojnu Atenu,
gdje svak mirno gleda svoj posao, Kraj

.3

#48 Og Dika M G a g rata: jedva se vid: J 3; u šći > LETA re RE ro đa EK saće ni Si E RR e oi SER
am su PYabii" “kao da su radikali tražili cepanje demo- |

tivno velikom broju demobilisanih obve-
znika koji su još nosili uniformu. Sa tim

mirnim narodom mešala se s vremena na -

vreme poneka gomilica usamljenih, jadnih
begunaca iz Male Azije. čija su vam deca
pružala ruku.

ZA OBNOVU AUSTRIJE. Predsjednik opštine
u Rotterdammu, u glavnom gradu Holan-
dije, Dr. Zimermann, primio je funkcije
generalnog komesara Društva Naroda u
Beču, radi izvršenja plana o finansijskoj
obnovi Auštrije. On je imenovan za te
funkcije do 1. aprila 1923. godine, do
koga vremena holandska vlada odobrila mu
je odsustvo. Dr. Zimermann je nastupio
svoje nove funkcije u Beču već 15. ov. mj.

MALA ANTANTA JEDNODUŠNA 1 OPREZNA. Me-
đusaveznička Kontrolna Komisija u  Bu-

- dapestu imala bi se brzo ukinuti, take su

barem namjere. Povodom toga Mala Atanta
smatra da bi time bili samo ugroženi njeni
interesi, integritet pa i opšti mir. Ovih
dana je spremna i jednodušna Mala An-
tanta da napravi kolektivni korak kod
konferencije Ambasadora u Parizu, te da
traži, da se u interesu održanja ugovora

o mirni dalje ostavi u Budapestu Među-
Atentat je proizveo strahovit utisak. |
Očekuju se nedogledne posljedice naročito
u partijskim borbama, koje će doći do

takovog stepena, da će onemogućavati.

saveznička Kontrolna: Komisija, koja ima
dužnost da pazi, da li Mađarska vrši uslove
razoružanja.

Vlada gosp. Pašića.

Beogradska ,CamoyipaBa“ od nedjelje
donosi ovaj članak : :
> Posle utvrđenog fakta da se sa celom
demokratskom strankom nije mogla ostva-
riti politička osnova za novi koalicioni
kabinet, ostalo je da se kriza reši na na-
čin najprirodniji i najviše u skladu sa stvar-
nim činjenicama kao i sa parlamentarnim
običajima. Kad je g. Pašić podneo ostavku
svoga dosadašnjeg kabineta, on je naglasio

ne situacije i opštih prilika u zemlji, da
ge izvrši apel na narod. Novi izbori imaju
da manifestuju narodno raspoloženje i da
tako upute dalji razvoj našeg političkoga

uso.

života, na temeljima već postavljenim Po-
kušaji za stvaranjem vlade koja bi još
radila sa ovim parlamentom, a naslanjala
bi se u glavnom na radikalnu i demokrat-
sku stranku, nisu doveli do rezultata zato
što demokratska stranka nije unosila u
tu koaliciju punoća svoga političkoga uve-
renja. Njena potpora bila bi uslovna, ogra-
ničena što će reći nesigurna, jer ni Da-
vidović ni Veljković ni njihovi prijatelji
nijednom reči nisu se odrekli svojeg no-
vog pravca, kojim hoće da povedu de-
mokratsku stranku. Sa takvim saveznicima
nije smeo radikalni klub, ni pored najbolje
volje, da pravi eksperimente, i tako se
došlo do mandata g. Pašiću za sastav nove
vlade i bez demokrata.

Radikali su u ovom pitanju ko će do-
biti mandat za izbore, postupili sasvim u
skladu sa parlamentarnim običajima, i
Kruna je, u skladu opet sa parlamentar-
nim redom, poverila dosadanjem  pred-
sedniku vlade da vrši apel na narod. Od-
govornost za državne poslove i za izbore
preuzima radikalna stranka sa grupama
koje uđu u vladu.

Radikali su preuzeli tu dužnost da bi
omogućili i čistinu izbora, i da bi sama
izborna parola bila što jasnija. Jer, niko
neće poreći, pa ni sami demokrati, da bi
jedna radikalno-demokratska vlada kad bi
izišla pred narod, predstavljala nešto ne-
određeno sve dok ne bi g. g. Davidović,
Veliković i drugovi ili prišli shvatanju g.
Pribićevića, ili pak izišli iz demokratske
stranke. Pogrešno se u javnosti govori

kratske. To oni niti su tražili niti im je
potrebno bilo tražiti. Oni su samo kon-
statovali da u demokratskoj stranci ima
dve grupe, i da se sa obadve grupe, “dok
one predstavljaju dve razne politike, ne
može voditi ova dosadanja politika izvo-
đenja Ustava. i.
S druge strane, da istaknemo za da-
nas još jednu značajnu stvar, koju smo
mi još prekjuče spomenuli kao vrlo karak-
terističnu. U ,Demokratiji“, kojom upravlja
g. Davidović, tražila se za izbore jedna
koncentraciona vlada. Poznato je da je
to zahtjev Hrv. Bloka, i da se tim zahtevom |
ide na rastrojstvo izbornog tela. U dru-
gom demokratskom organu, u zagrebačkoj
Riječi“ napada se oštro ideja koncentra-
cionoga kabineta, i kazuje se, sasvim  is-
pravno, da takav kabinet nije ni koristen
ni moguć, bez ugrožavanja krupnih dr-
žavnih interesa. Zagrebačka ,Riječ“  iz-
ražava mišljenje grupe g. Pribićevića. Kao
štofse vidi, u ovom najosnovnijem pitanju,
o izborima postoji podvojenost u vrhovi-
ma demokratske stranke, i da podvojenost
prirodno, povlači sobom posledice koje su
u politici neizbežne. | :
Radikalna stranka ulazi u novu situ-
aciju sa poverenjem u narod i njegovu
zdravu svest. Slobodni izbori, sproveđeni
uz punu zaštitu od svakog pritiska, do-
lazio on ma sa koje strane, osvežiće naš
politički život dajući mu novoga poleta i
nove snage za zadatke koji stoje pred
ujedinjenim našim narodom. 3

Aomake sujecTu.

Konferencija o našem brodarstvu.
Prama izvještajima beogradskih listova, u
subotu je završena konferencija za podje-
lu državne subvencije za unapređenje do-
maćeg pomorskog saobraćaja. |

Zadaća konferencije bila je, da se u-
tvrdi ugovor između obalskih parobrod-
skik društava i države radi održavanja re-
dovnog saobraćaja na našim obalama i sa
Italijom i da se utvrdi veličina državne
subvencije koju bi ta društva dobila za

Ga i A S