POstarina plaćena u gotovom. Kr Mae SE ENI " j [inaTuBO m YryxuBo y Ily6posuuxy, 6yHy y penoBe Hsna3u_cBaku Merak y jyrpo. Npernnara: 3a NyGposnuk, C NOHAIAWEM y Kyhy 84 mun. Ha rojtuny. ITomuTomM aa Jly6pos- uk u uujeny JimxaBy 96 nun. Ha FOJLHHY, HA NO FOJLuHE H HA 4: Mjećeu cpa3smjepuo. = :-: - ilojenauu 6poj 1. punap. - * TI S MALA dia“ sa) * u —_—— VOdAo Wa “ PN z ZK, : šališ di 5#i : Baacnuk u u3nasare»: 0/160P BAPOJNE PAJKAZNE CTPANKE y NYEPOBHHKY. Oxrosopuu ypenuuK: HBO XEPLIO UMJEHE OTNACKMA: | I umM. BHCHHE€ y Wupuuu de jeanor crynua 4 anu. lipu onhewa, 34XBane u orzace y rekcTy 5 oauuapa Craa- Hum OracuBauumMa nonycT. 2 &p. 93. fy6posnux, 22. Neuem6pa 1922. | fon. AYEPOBHMHH, 21. zene. Hajsax Mopano je cBpiuuru onako KAKO je cBpuuujio, Hanie 1pKaBHO HeC- HOCHO CTAH€, KOJIHKO VHYTPAIIIbE TO- HKO H B4IbCKO, H3A3BAHO NaprTHjeKHM HAIIHM NPMJIMKAMA, MOpaJO je za nabe jeuHor 431334. Hama napnaMenTapua duraunjono- MHja CTBOpeHa je NpolujiuM u360opuma, 3a Koje uje, GapemM oBaj ocnoGoljenu AMO Haile KpapeBune, jom Guo uu ogrojeH Hu 3peo. .H ce Tora, y Benu- KOM 3A/ATKY YVIIPABIbARbA APIKABE, y pany 34 AP>KABHY KOHCOJIHLALHjY HM HA- HPelaK, CH/OM TIpHJIHKA KOje CY TAKO- BH u36opu_ nonujenu, Huje ce Moro nou oHHM rnyTem Koju naj6o/e O/i- YOBApa THM 3ANATUHMA ; a y3pOK 3411I- TO Ce HHje MOTO THM IyreM NohiH JIKO y OHOj H CYBHILIE CIIOXKEHOJ NIAP- naMenrapuoj koncrenanuju, y kojoj, o- CHM H mpeBeh Beuukor Gpoja crpaHa- KA, CTPAHUHiLA TE H>HXOBHX_ PAKA, CacTaBuO ce je-u CyBuiie BeJnuK Opoj IBYJEH, KOju Cy cBojy cnoco&6HocT yripa- BIbAIbA IPIKABHHM IIOCIOBHMA H CYBH- ine jacHo (OKyMEHTOBAJH KAO jeJaH oGHuHu AMJEHTATHJAM, JLO KOT CY CM- NOM NpuMiuka crurjin, a kojer ce nekie nou uKojy uujeuy a orpecy. s TOME . JEM TJABHH y3pOK HAZAJKY y CBEMY Hy CTBApa>y OBOF NOCAJALIHET CTA- Iba, y KOjeM Ce uyje ca CBHX CTpaHa CAMO BajKaIbE a HHKAKO HH HCKPA HE- KOT 3A/LOBOJbCTBA, PaguKkaua crpauka, Kojy uujecy no npBu nyT, CTBOPpHJIK O UPOLIMIH H3- Gopu, Hero oHa nmocroju Beh rTyuux qeTpjeceT TrojuHa, nipekambeHa y 6op- GaMa 32 OTITE HAPOJIHO H JIPIKABHO no6po, Huje y Ipon H36OpHMA H- gana ca oHom parnpesenranujoM, Ko- jy je mo come pay + pesyITaTuma cBor pana 3acnyokuna. C jeune crpane To je O1 BEJIMKe KOPHCTH IO CaMy Ha: ponHy PAlHKAJIHY CTPAHKY. Jep“ Kp03 OBE HETHPH FOJHH€ Y HAILIOJ IPIKABH CBAK BHUe KAKO CB€ pljaBo uje, au MAJIO KO MJIH FOTOBO HHKO LA BHKHE: osako Mpeća padumu! Jbynmu, koju cy do cana y HajTexkumM MOMEHTHMA Guam ua KOpmuny CpGujuHoM, npBanu €y HApOJIHe PALUKAJIHE CTPAHKE, Onu cy CaMH, KAO HCKYCHH H CTAPH GOopuu, nonaruuapH H ApxaBHHLH. BHAJETK A ce cBe kpehe pljaB4M NyT€M, AJH Hl- jecy Moru ma UHTABY CTBAP OKPEHY Cy HAHJAZHJIH HA npaBHM TOKOM jep « CAMO OJL OHHX KOJH rpane 34npeke He cy um Guan H3pa3HTu npoTuBuuuu Beh H on omux Koju cy HM GuiH u caBes. HHLIH.. | Hero, Kako je H KOJ NpOTHBHHKA Kao u KOJE CABEZHHKA PAJLIKAJHE CTpaH- ke cBe Guno y Pykama JIHJETAHATA, gaKo ce M TH NpoTHBHHIH H TM CABe3- "HHIIH NOCBA/IMINE u nojujennine, y CBO- joj xyhu, na paške dpaKunje. V manje- CHHM NOJIHTHUKHM M HMKAKO MOTJIH JA C6 CHA OMEHTHMA HHjeCy by, u rana je dacrano ppaynate Koje je yHOCnmo 34- CBHX THX CTpanaka, 36or ueka ce rmouujenalie, NOCBAJIHINE u cBak xohe a BECNa HA cBojy CTPaHy. ć = Ko Hapojie paukamne crpatke, KOja je KĐO3 CBOj zyru Bujek 3Hama na nokyMeHTyje CBOjy 3pe1NocrT u cio- COGHOCT, NPOKHBbyjylju najrexe Noau- THuKe KPH3e H u3nazekiu noGjenouo- cHa M3 najrexux Ap»kasnux amneraja Y YHYTPAIIbOCTH H C NObA, HHjećy Hu OBE HALIe IPKABHE KPH3e, Y Npuiipe- Maiby CpeljuBaa up»KaBHOF, MOTJE LA YTHUy PA30PpHO KAO KOJI APYFHX Nap- Tja. Jep crpaHauka AHCIHNAHHA, XO- MOFEHOCT, BHIIH MIOJIHTHUKH CMHCAO, NpaBHJiHO CXBATAIbE O OJIHOCHMA y CTPAHlIH, CBE je TO OJL HAPOJIHC pa/IH- KAJIHe CTPAHKE CTBOPHJIO je/IHY COJIMJ/I- Hy jeuuauuy, «Koja naje 3a 1pxaBuy ynpaBy ouy rapauuujy koje koz /ipy- HX CTPAHAKA HE MOXKCMO HJIH BPJIO MAJIO HJIH CaII HHKAKO Halil. Jlocanalniibe HAIIe HCECHOCHO CTAIbC, npoy3spokoBaHo Galu 3G0r HecoJujiHo- CTH OCTANHX CTPAHAKA, MOpAJO je, Ou- JIO KAKO, HAHH HEKOF- H3TAZA, M OHO ra je cpelito Hauuio y /tanamiiboj xo- MOTeHOj u3Gopnoj BJajti Or Muniicra- pa pazukajta. Kako Behi y npouuomM Gpojy nua- rjracucMo, u36opu cy najarojininju Ha- UuH OBOMe M3143y, a IuTO he ux npo- rapaniumja, na ke ieH ane nanhu u Ha pa3symHjeBatbe Hapo/WwmMx Maca, KO- je he joj NOKTOHHTH NOTIYHO noBje- pere. Sedmični pregled. KRITIČNO STANJE U POLJSKOJ. —— PRVI NJEN PREDSJEDNIK UBIJEN. — Poslije četiri godine provizornog državnog života u Poljskoj, najzad se je pristupilo i izborima, koji su iznijeli za prvog svog predsjednika Ga- brijela Narutowiez-a. Ali su i prvi pred-| sjednik i vlada bili vrlo kratkog vijeka. Na 9. decembra bio je izabran prvi pred-| sjednik Poljske, a već 16. decembra pa- nuo je žrtvom atentata. ps Toga dana pošao je predsjednik Na- rutowiez da pohodi i prisustvuje otvara“. nju slikarske izložbe u Varšavi. Kada je. ušao u prvu salu, slikar Jezdomsky ispa- lio je u njega, s leđa, dva revolverska. hitea. Smrtno ranjen Narutowicz srušio se. je na zemlju, te je za kratko vrijeme s. umro. ; pravilan državni život Poljske. Atentat kome je podlegao kao žrtva Narutowiez, nije bio prama njemu uperen već protiv Pilsudskog čije je on ideje podrža- vao. Stoga je atentat čisto političkog ka- raktera kome je zadaća da zadade težak udarac takozvanoj krajnoj ljevici koja drži vezu sa Jevrejima i Nijemcima. To je , djelo nacijonalista koji su se naročito oko-. mili protiv Jevreja; i oni u provađanju svoje akcije nijesu žalili da im padne žr- | tvom jedan od ponajboljih političara Poljske | i njen prvi izabrani predsjednik. Toliko | > da je najbolji put za rašćišćene parlamentar- je ta njihova borba jaka i ogorčena. Novi predsjednik, general Likowski izdadaje proglas na građanstvo, u kojem. moli da se sačuva mir i red, a vlasti će su« diti ubojici Narutowicz-a, ža > AMERIKA-I REPARACIJE. — ,Newyork Ti. mes“ bavi se sa problemom reparacija i, između ostalog, veli: Nada Bonnar Law-a, da će se pitanje reparacija moći defini- tivno riješiti, sasvim je opravdana, jer i vlada predsjednika Hardinga stoji na sta- novištu, da se definitivni iznos reparacija ima ulvrditi na osnovu finansijske snage i Sposobnosti Njemačke Republike. U,;vla- dinim krugovima se govori, da se ame- rička vlada i u buduće uvijek pomagati svaku akciju, koja će ići za. tim, da stvori jednodušnost među saveznicima po tom sudbonosnom pitanju, zd Osim toga washington-ski listovi mnogo ističu, da se Amerika interesuje za eko- nomsku stabilizaciju Evropt, te se u ta- mošnjim mjerodavnim krugovima tvrdi, da će Sjedinjene Države uskoro učiniti važan korak odnosno evropske ekonom- ske situacije te se misli, da će taj korak dovesti do saziva svjetske ekonomske kon- ferencije u Washingtonu. . KAKO JE U-ATENI? — Saradnik beograd- ske ,IlonuTuke“ donosi u pomenutom listu svoje utiske iz sadašnje Atene koji ovako počinju : Bio sam u Ateni odmah posle pogu- bljenja ministara bivšeg kralja Konstatina. Sudeći po onome što su pisale novine, ja sam očekivao da ću videti jednu varoš u punoj revolucijonarnoj groznici, pobune, huku, hapšenje u masama itd. A što sam u stvari našao? Jednu spokojnu Atenu, gdje svak mirno gleda svoj posao, Kraj .3 #48 Og Dika M G a g rata: jedva se vid: J 3; u šći > LETA re RE ro đa EK saće ni Si E RR e oi SER am su PYabii" “kao da su radikali tražili cepanje demo- | tivno velikom broju demobilisanih obve- znika koji su još nosili uniformu. Sa tim mirnim narodom mešala se s vremena na - vreme poneka gomilica usamljenih, jadnih begunaca iz Male Azije. čija su vam deca pružala ruku. ZA OBNOVU AUSTRIJE. Predsjednik opštine u Rotterdammu, u glavnom gradu Holan- dije, Dr. Zimermann, primio je funkcije generalnog komesara Društva Naroda u Beču, radi izvršenja plana o finansijskoj obnovi Auštrije. On je imenovan za te funkcije do 1. aprila 1923. godine, do koga vremena holandska vlada odobrila mu je odsustvo. Dr. Zimermann je nastupio svoje nove funkcije u Beču već 15. ov. mj. MALA ANTANTA JEDNODUŠNA 1 OPREZNA. Me- đusaveznička Kontrolna Komisija u Bu- - dapestu imala bi se brzo ukinuti, take su barem namjere. Povodom toga Mala Atanta smatra da bi time bili samo ugroženi njeni interesi, integritet pa i opšti mir. Ovih dana je spremna i jednodušna Mala An- tanta da napravi kolektivni korak kod konferencije Ambasadora u Parizu, te da traži, da se u interesu održanja ugovora o mirni dalje ostavi u Budapestu Među- Atentat je proizveo strahovit utisak. | Očekuju se nedogledne posljedice naročito u partijskim borbama, koje će doći do takovog stepena, da će onemogućavati. saveznička Kontrolna: Komisija, koja ima dužnost da pazi, da li Mađarska vrši uslove razoružanja. Vlada gosp. Pašića. Beogradska ,CamoyipaBa“ od nedjelje donosi ovaj članak : : > Posle utvrđenog fakta da se sa celom demokratskom strankom nije mogla ostva- riti politička osnova za novi koalicioni kabinet, ostalo je da se kriza reši na na- čin najprirodniji i najviše u skladu sa stvar- nim činjenicama kao i sa parlamentarnim običajima. Kad je g. Pašić podneo ostavku svoga dosadašnjeg kabineta, on je naglasio ne situacije i opštih prilika u zemlji, da ge izvrši apel na narod. Novi izbori imaju da manifestuju narodno raspoloženje i da tako upute dalji razvoj našeg političkoga uso. života, na temeljima već postavljenim Po- kušaji za stvaranjem vlade koja bi još radila sa ovim parlamentom, a naslanjala bi se u glavnom na radikalnu i demokrat- sku stranku, nisu doveli do rezultata zato što demokratska stranka nije unosila u tu koaliciju punoća svoga političkoga uve- renja. Njena potpora bila bi uslovna, ogra- ničena što će reći nesigurna, jer ni Da- vidović ni Veljković ni njihovi prijatelji nijednom reči nisu se odrekli svojeg no- vog pravca, kojim hoće da povedu de- mokratsku stranku. Sa takvim saveznicima nije smeo radikalni klub, ni pored najbolje volje, da pravi eksperimente, i tako se došlo do mandata g. Pašiću za sastav nove vlade i bez demokrata. Radikali su u ovom pitanju ko će do- biti mandat za izbore, postupili sasvim u skladu sa parlamentarnim običajima, i Kruna je, u skladu opet sa parlamentar- nim redom, poverila dosadanjem pred- sedniku vlade da vrši apel na narod. Od- govornost za državne poslove i za izbore preuzima radikalna stranka sa grupama koje uđu u vladu. Radikali su preuzeli tu dužnost da bi omogućili i čistinu izbora, i da bi sama izborna parola bila što jasnija. Jer, niko neće poreći, pa ni sami demokrati, da bi jedna radikalno-demokratska vlada kad bi izišla pred narod, predstavljala nešto ne- određeno sve dok ne bi g. g. Davidović, Veliković i drugovi ili prišli shvatanju g. Pribićevića, ili pak izišli iz demokratske stranke. Pogrešno se u javnosti govori kratske. To oni niti su tražili niti im je potrebno bilo tražiti. Oni su samo kon- statovali da u demokratskoj stranci ima dve grupe, i da se sa obadve grupe, “dok one predstavljaju dve razne politike, ne može voditi ova dosadanja politika izvo- đenja Ustava. i. S druge strane, da istaknemo za da- nas još jednu značajnu stvar, koju smo mi još prekjuče spomenuli kao vrlo karak- terističnu. U ,Demokratiji“, kojom upravlja g. Davidović, tražila se za izbore jedna koncentraciona vlada. Poznato je da je to zahtjev Hrv. Bloka, i da se tim zahtevom | ide na rastrojstvo izbornog tela. U dru- gom demokratskom organu, u zagrebačkoj Riječi“ napada se oštro ideja koncentra- cionoga kabineta, i kazuje se, sasvim is- pravno, da takav kabinet nije ni koristen ni moguć, bez ugrožavanja krupnih dr- žavnih interesa. Zagrebačka ,Riječ“ iz- ražava mišljenje grupe g. Pribićevića. Kao štofse vidi, u ovom najosnovnijem pitanju, o izborima postoji podvojenost u vrhovi- ma demokratske stranke, i da podvojenost prirodno, povlači sobom posledice koje su u politici neizbežne. | : Radikalna stranka ulazi u novu situ- aciju sa poverenjem u narod i njegovu zdravu svest. Slobodni izbori, sproveđeni uz punu zaštitu od svakog pritiska, do- lazio on ma sa koje strane, osvežiće naš politički život dajući mu novoga poleta i nove snage za zadatke koji stoje pred ujedinjenim našim narodom. 3 Aomake sujecTu. Konferencija o našem brodarstvu. Prama izvještajima beogradskih listova, u subotu je završena konferencija za podje- lu državne subvencije za unapređenje do- maćeg pomorskog saobraćaja. | Zadaća konferencije bila je, da se u- tvrdi ugovor između obalskih parobrod- skik društava i države radi održavanja re- dovnog saobraćaja na našim obalama i sa Italijom i da se utvrdi veličina državne subvencije koju bi ta društva dobila za Ga i A S