Ha ronmuny. IlowuTomM 3a /ly6pos-

Poštarina plaćena u gotovom.

li3Na3H_CBaKH [leraK y iyTpo.

Npernnara: 3a NyOpoBHuxK,
C ZOHaMailbeM y Kyliy 84 nun.

HHK u uujey HpkaBy 96 nun.
Ha FOJHHY, Ha NO rOmuHe u na
+: Mjeceu cpa3mjepuo. i:
flojenuuu _ 6poj 1.50 nuAnap.
ImaTHBO H YTJIKHBO y JlyGpoBnuky.

BnacuuK " u3laBareJ/b: OJIBOP IHAPOJIHE PANAKAJIHE  CTPAHKE y NYEPOBHHKY.

OnroBopnn ypenunx: MBO XEPLO \

UHJEHE OTNACFKMA:

Il uM. BHCHH€ y UWupunu
ornlietba, 3axBaJle u oOrJaca
y TeKcTy 6 munapa. Craji-
HUM OTJIACHBAYHMA NONYCT.

5p. 4.

 Ay6posunx, 26. Janyapa 1923.

ika:

Fon. ii.

Sv. Sava.
. Justement parce quwils se trouvaiet aux
oConfins des deux mondes, ils ont appris

4 comparer a Choisir, A crćer.

Da je rad Slavenskih Pre
svete braće Ćirila i Metoda, uspio
prama njihovu naumu, mogli su Sla-

veni ne samo po svojem geografskom
položaju nego i svojom osebujnom
slavenske službe

kulturom na bazi
Božje biti kopčom između latinskoga
Rima i grčkoga Carigrada i crpsti po-
jednako iz jednoga i drugoga vrela
svjetske kulture te na svoju veojajisu
primijeniti.

Nažalost konačni crkovni raskol
pa i nesloga Slavena u Podunavlju i
na Balkanu omogući dolazak Madžara
i širenje Nijemaca između njih te oni
ostadoše podvojeni ne samo politički
nego i crkovno i kulturno, jer jedni
podpadoše sasvim pod upliv Rima
a drugi Carigrada. M
Netrpljena, slavenska služba božja |
zapadu prop id 1 >, osim u osta- |

kod .F rvata, a na istol

gdje

>, ali je na njoj nikla po-

= najviše jednostrana kultura, jer je

ia.

“obično crpla samo iz jednog vrela.

Zapadni su Slaveni stupili tako u

krug universalnije latinske kulture,

a

koja ih je sve to više apsorbirala,

dočim su istočni Slaveni sa narod-

onom crkvom održali življu narodnu
svijest pa i narodnu državu, koja je

«podlegla ne jačoj kulturi nego azij-
- skim hordama.

Hrvati, koji su za vremena svo-
je narodne dinastije imali i politič-

okih i kulturnih veza s Vizantijom,

moradoše napokon žrtvovati  latin-
skoj i svoju narodnu slavensku
crkvu, jer nijesu umjeli ni jednu ni
drugu u svojoj državi učiniti samostal-
nom te, pod njezinim utjecajem, zdru-
žiti se i u državnu zajednicu s Ma-

 džarima, da skupa s njima učine je-
 odinstevni katolički front protiv pra-

voslavnog istoka pa tako i protiv svo-
je braće Srba.

I Srbima ipak, koji su se još više
.od Hrvata nalazili na raskrsnici dva-

ju svijeta, nije bilo, barem ispočetka,
lako odlučiti se komu će se od njih

privoljeti, dok ih genij njihovog ai

našeg roda Sv. Sava nije spasio pri-

grlivši iz jednoga i drugoga što je
dobro ali ipak stvorivši nešto vlasti-
toga, trećega. |

Država je Nemanjića Sštoilja na-
ime od dvije sasvim drukčije orijen-

 tisane pole, od zapadne katoličke Du-

klje i od istočne pravoslavne Raše.
U doba papinske svjetske premoći,
kad su križari u samom Carigradu

osnovali Latinsko Carstvo, moglo. se:

pomisliti da će i malena Srbija kao
nacionalna država iščeznuti u tom la-
tinskom moru ali se, zaslugom Sv.
Save, ona isto tako spasila od Rima

tojale i i .prije nacionalne crkve,  Skih vladara.

da se ne polatini
da se ne pogrči. i

Srbija je znala od Rima prije po-
stići samostalnu Barsku nadbiskupiju
u svojoj državi protiv pretenzija du-
brovačkih nadbiskupa pak prama pri-
jašnjoj dukljanskoj kraljevskoj kruni i
srpsku a od vizantijskog cara i pa-
trijarhe, koji.se tada bijahu zaklonili
u Nikeju, posebnu autokefalnu slaven-
sku crkvu protiv presizanja tadašnjeg
ohridskog arhijepiskopa, učenog ali
lanatičnog grka i desna ruka solun-
skog protucara.

kao od Vizantije

Sv. Sava sačuvao je na taj način
sa crkvenom samostalnošću i držav-
nu a sa narodnom crkvom, uza svu
slobodu prama latinskoj, i narodnu

državu: jedno se s drugim spojilo

tako, kao nigdje u tolikoj mjeri na
svijetu: narodni su kraljevi postali i
narodni sveci, njihove zadužbine: na-

rodna svetišta.

Srpski su. manastiri pak. po “pri

ši mjeru Sv. Save bili rasadnici narođne

knjige i onih znamenitih ljetopisa,
oji su sačuvali živu uspomenu slav-

a. nih. a osobito Pegoijikaih dioja Ssrp-

Uporednim i PO. radom na-

rodne države i narodne crkve širio

se i asimilovao srpski narod i stvo-
rena je srpska jaka i specialna na-
cionalna svijest, koja se ne može pri-
spodobiti sa genoma mom osim
valjda s ruskom. .;

A počela se stvarati i posebna
srpska kultura, koja je crpila i sa istoka
i sa zapada, što se, osim u držav-
nim ustanovama, najbolje vidi i u

arhitekturi spomenutih zadužbina, ko-

je svojom originalnošću  zadivljuju
poznavaoca istorije umjetnosti.

A gdje su od ovih ostale i same
razvaljene zidine narodna ih je pje-
sma oživila u uspomeni svakog Sr-
bina tako da je i prosti redov znao
za balkanskog rata da pobjedonosno

stupa na tlo svojih 'slavnih pređa.

Osim narodne pjesme, koja je valj-
da i sama u samostanu nastala, i
obnovljena pećka patrijaršija okupi-
la je u tursko doba rastrkani srp-

ski narod od Vardara do Budima

i do Velebita u jednu svijesnu na-
rodnu cijelinu oko svoje majke, Sve-

.tosavske erkve.

iz nje se rodiše i narodni osvet-
nici: kaluđer i hajduk iste su gore
list. i

Premda je Sinan paša pak dao
spaliti Sv. Savu na Vračaru ipak je

iz njegovog pepela kao nova ptica

feniks ne samo uskrsnula nova Sr-
bija nego je njezinom pomoću stvo-
rena i naša ujedinjena kraljevina Srba,

Hrvata i Slovenaca.

Stoga kličimo svi danas složno:
Sv. Sava srpska slava, Sv. Sava naša
slava!

U Dubrovniku, 16. januara 1923.

Prof. Josip Čičin.

Pismo iz Beograda.
Beograd, 22 jan.

Izborna nervoza. — Osiguranje južnih
granica. -—— Odnosi prama susjedima.

Izborna nervoza, koja je počela hvatati
svu državu, Dede u Beogradu kao i po
čitavoj Srbiji jače se ispoljuje i zapaža,
nešto što je ovo centar iz kojeg se daje
izborna direktiva na sve strane, a nešto
što su Beograd i Srbija stara i oprobana
poprišta izbornih borba. Nema dana da
u Beograd ne stigne po više deputacija,
a svaka od njih traži agitacijoni odbor
da sa njime udešava sve što daje najviše
garancije, da će donijeti što jači uspijeh,
biva što veći broj glasačkih kuglica.
Beogradske su novine pune izveštaja iz-
bornog kretanja, u kojima ne fali izvjesna
doza izborne žuči.

Sve su stranke u velikom poslu oko
sređivanja izbornog proglasa na narod.
Demokratska stranka već. ga je izdala,
ali je taj ptoglas takav da on ne može
zadovoljiti, mislimo, ni same demokrate,
jer on više predstavlja grdnju protiv pro-
tivnih stranaka,
rače iznosi nešto pozitivna a što bi dalo
garantije, da bi se poboljšalo naše opće
stanje sa pobjedom demokratske stranke.

Kroz koji dan izaći će i proglas ra-
dikalne stranke.

Izborno  grupisanje nekih stranaka
koje ide za time da stvara plemenske
blokove, ovde je vrlo rđavo primljeno, pa
već neki listovi, osvrčući se na tu pojavu,
boje se da ne bi na ovaj način okrenula
i druga strana, pa da mjesto čisto partij-
skih izbora ne dočekamo plemenske izbore.

Tako jučerašnje ,Novosti“ u uvodnom
članku, među ostalim kažu: Ako se odi-
sta manifestuju ovakvi plemenski i verski
blokovi na martovskim izborima, onda će
i Srbi biti naterani, ma i po cenu toga

što ćemo svi mi biti i politički i socijalno
“bačeni nazad za ceo decenij, da se čisto

plemenski koncetrišu. Da do ovoga ne bi

došlo, dužnost je pametnih sinova ove.

zemlje da rade svim sredstvima na razbi-

janju plemenskih i verskih blokova, koji su

smetnja ne samo našem socijalnom i kul-
turnom progresu, nego i opštoj konsoli-
daciji naše zajedničke otadžbine.“

Radikalna stranka, koja jednako cijeni
i u svoje krilo prima svakoga, ma kome
plemenu pripadao, nikada neće, a ni po
svom programu ne može, udariti u stranu,
pa nešto uraditi, što bi moglo ići u pri-
log plemenskoj borbi, a još manje, da bi
i sama u takovu borbu zagazila. S toga
je i suviše tendecijozno kada nas proti-
vnici, u nedostatku jačih argumenata, pred-
stavljaju kao stranku čisto. plemenskog
obilježja. :

bd

Dok bugarski ministar predsjednik na

sva usta viče 0 lokalnosti Bugarske i o

njenom gotovo ' naprezanju da nam dade
dokaza o svome prijateljskom držanju pra-
ma nama, dotle upadaju u Južnu Srbiju
jake bugarske “ komitske čete, koje se sa
znanjem bugarske vlade prebacuju na naš
teritorij, te izvršuju osim plačke još i po-
kolje među našim ljudima. Posljedni upad
u selo Kadrifakovo takove je prirode da
je prisililo naše vlasti da poduzmu naj-

ozbiljnije korake, da se granica u Južnoj -

Srbiji potpuno osigura, i da se jednom
stane na kraj gadnoj bugarskoj podmu-
klosti, koje se bugari još ne mogu da
otresu i ako ih je ta njihova _podmuklost
dovela do svih onih nesreća, koje je bu-
garski narod morao da“u nedavnoj pro-
šlosti po zasluzi ispašta.
*

nego što pred svoje bi-

S jedne strane prilike u zapadnoj Ev-
ropi, a s druge strane prilike na našem
bližem istoku, dale su u više mahova  iz-
vjesnoj i stranoj i našoj štampi podlogu
za proizvoljne kombinacije o našim od-
nosima prama inostranstvu a naročito
prama našim susjedima. Takove kombi-
nacije dovodile su ponekad naš narod u
strahovanje kakvih zapleta, koji bi mogli
biti sudbonosni. Sve te i takove glasine
proturale su se i proturuju se sa rđavim
intencijama, samo da se nas dovodi u
zabunu i da nam ubiju ugled na strani.

Zbog takovih uzbudljivih vijesti, pred-
sjedništvo ministarskog savjeta izdalo je
sljedeći komunikej : ido

»U poslednje vreme cirkulišu u na-
šoj zemlji glasovi o tome, kako smo to-
bož dobili nalog od Saveznika da okupi-
rano Mađarsku; da se kod nas sprema
mobilizacija pet vojnih klasa, da su veliki
vanredni krediti odobreni za vojsku po
predlogu , Saveta Zemaljske Odbrane“, it. d.

Kabinet predsednilca Mihistatskog Sa-
veta najenergičnije demantuje sve te ne-
istinite vesti, tendecijozno i zlonamerno
puštene u našoj javnosti. DB.

Jenua norpeđa Boke.

Ilocauje CBjeTckora para y cBuM 1p-

kapama EBpone 3anaxa ce jaue «perame

IKHBOTA HapOnHHX MACA. Illapoke mace axk-
THBHHje yJIa3€ Y NOJIHTHUKH H IPYHITBeHH
2KHBOT H HCTHUy BHJIHHje CBOjY BOJBY H CBO-
je »KOJBE. Osa ce nojaBa 3anaxa u y ma-
NIOj APKABH.

KaxkaB he Guru ycnjex zjegoBaia oBor
DAKTOPA IPIKABHOF XKHBOTA JZABHCH OJL TO-
ra, KAKBO je IberoBo OoGpa30Baie, KaKOBE
CY HJEje H TOKIBE HbETOBE. OBA uHrbeHHna
HaMehie Heonxo/idy noTpe6y BacruTaia 1mu-
pokux uapojiuux cjojeBa. Ilo cajia cy o-
GpasoBaHocT upnuo je Hai cebaK u MAJO-
BADOIIAHHH H3 HEKOJIKKO pa3pena ocHoBne
liKOJEe, a Ta je OGPA3OBAHOCT, HAKAJIOCT y
apesujoj noGu, Kaja uoBjek O36HJEHO VJIA-

3H Y >KHBOT, CBPIIABAJIA IIOTIYHOM HETIHC-

MEHOLIy,
Ila ce oBome 3JI) NOCKOUH Nouenue ce

ocHuBaru I'pahancke IlIkoJe, kojuma je sa-

JaTaK Za HACTABJbAjYHH PAL OCHOBHE IIKO-
je, Ka/iy cBojuM ijanuma jeguo onhe oGpa-
30BA€ NoTpe6Ho cBaKOM rpaljanuuy jejue
KYJITyPH€ IpKaBe. I pahancka lllkona na-
MHjeteHa je y "pBOM PELy CeEOCKOM HM MA-

JIOBAPONIKOM CTAHOBHHILTBY, Koje je 959/,

ClyuajeBa HHje y CT4iby /la Ce OKOPHCTH
GJIATOJLATHMA CPEJILIbHX _ ILKOJIA, H AKO H OHO
34 IbHX zonpunece cBoj ynuo. Jep mok je-
NAH  CTAHOBHHK IPALA MOKE  NIKOJIOBATH
cBoje mujere cKopo GecnmaarHo, more cy
njena ca cena u 43 Bapomu ocyljema na
OHO oGpasoBdise Ms HM om OcHOBHA
Illkoga.

I pahancke ikone: NaHac ce ocHuBajy |

Y CBuM KOTapuMa  /lazimanuje, Kao u y o-
CTAJIHM JLJETIOBUMA HATE IpaBE, jezuHu u-
3y3e€TaKk uuuu Boka Koropcka. H ako cmo
Mu Boke;bu ocyljeHu a KOpy x/beGa cTu-

HEMO BeEHHHOM BaH CBOje Kyh€, HAIH JBYJIH

34 TOM KOPOM XJbe0A HMJ/IY FOTOBO HENHC-
ME€HH, YCIbEJL UEFA CY IIPHCHI6PEHH JA Ce XBA-
Tajy Hajrpy6J6HX NOCJIOBA M NA TAKO MAJA-
IKY CBOj KHBOT BeJHKOj Onacuocru. H ca-
Namiibocr u OynyhiuocT Boke saxrujeBa ma
Ce O3ZOMJBHO IOGPUHeMO OKO  BacnuTAIA
Hale njene, Koja HaxaJocr He Mory moga-
34T4 HH VuMna3sujy uu TproBauke IlIkogne,
OMO  YCIBEJL MaTEPHjaJIHE “HEMOTYhHOCTH,
OMO YCIBEJL OCTAJIHX . HAILHX_NOTpPEGA. Ba
OBy Jijeuy Koja ocTajy KOJI Kylie MH MOpa-
MO ZA oTBapaMo Tpahaucke Hlxone, koje

he OTBOpuTu ouu Hamoj njenu u noMohu

HM la crTBOpe u ce6u u nama 60/by oyay-
HHOCT. boKe/».

jenuor crynua 5 nun, lipu- >

x aii kcg ako

tike de ea

p a
PON pr PT s pre