hoacina
Laru u
FA u Ak

+17 m o nm
Z ran
nem Fk kula
ii

oštarina plaćenačuigotovom.

Hana3u cBaKu flerax v jvrpo.

pernnara: 3a /ly6posiiHk,
€ ROHalatbeM y «Kyliy 84 uu.
ua rozuny. IloiuTom 3a /ly6poB-
uuk u uujeny JimkaBsy 96 nun.
Ha rOojuHHy, Ha no rone u na
22 mMjeceu cpašmjepiuo. ti!
flojenuuu 6poj 1.59 aunap.
(imnaTuB0 H yTyWuBo y Ny6poBnuiy,

BjiacnuKk u u3naBarejb: OJIBOP NAPONE PAJIHKAJIHE CTPAHKE y NYBPOBHHKY. |
OnroBopuu ypenuuk: HBO XEPIIO

1 ouM. BuCHHE y Wupuin

y TeKcTY 6 nunapa. Craji-
HMM OFJIACHBATAMA NONJYCT.

&p. 1.

Fon. 18. <

Naša najveća nesreća!

Najviša je nesreća naše države,
što smo živjeli u velikim danima, a
imali na površini mnogo i suviše mno-
go malenih ljudi. A trebali su samo
veliki ljudi, trebala je jaka i snažna
ruka. Kod nas se išlo jednim sasma
pogrešnim putem. Svaki deklamator
sa frazerskim planovima i svaki po-
zer sa razmetljivim pokretima pro-
oglašava se u našem današnjem dru-
štvu kao neka politička veličina. pr-
voga reda. U isto vrijeme, ako je po-
litičaru posijeđela glava, za njega se,
bez ikakvih obzira, odmah veli, da je
preživjeo i da ne odgovara ,duhu
vremena“. Taj duh vremena postao
je neka vrsta bauka, kojim se plaše
lake glavice koje bar formalno žele,

oda drže korak sa ,duhom vremena“.
Da li planovi odgovaraju pravim i

ostvarljivim interesima naroda ili su
oni samo reklama agitatora da se za-
dovolje pojedine bolesne ambicije,
to se slabo pita u redovima t. zv.
napredne demokratije. Ljudi uobra-
zili da su oni od Boga pozvani da
spase naciju i državu. Gonjeni am-
bicijom većom od sposobnosti ulije-
vaju liudima vieru da oni zbilja u do-
dobroj namjeri, rade za narodne i dr-
žavne interese. Ali, i da je sve to tako,
ne znači ništa, ako je to osobina praznih
ljudi čija se sposobnost ogleda samo u
silnim podvalama, a čiji je pogled upe-
ren samo na neku fiksu ideju, uslijed
čega i ne mogu da vide cio splet ostalih
krupnih pitanja i puteva, koji mirno
i pouzdano vode krajnjem cilju:

Veliki dani evo četiri godine sto-
je na pomolu. Ali kakve koristi? —
oni se ne primiču bliže. |

Kakve koristi od toga kad su gla-
vnu riječ vodili u upravi sudbom na-
roda i zemlje pigmeji, mjesto veli-
kih ljudi!

Oni koji su spremili ovo doba,
narod koji ga je obojio svojom krv-
lju, već odavno su odgurnuti s vlasti
koja im je pripadala, pa zato je sve
i išlo onako kako ne treba. Gunjac
i opanak, koji je stvorio ovu državu,

postao je žrtva demagogije i prkosna
igračka u rukama besavjesnih vođa.

A samo veliki ljudi stvaraju veli-
ka doba i velika djela. Narod je uz
pomoć vojske i velike Radikalne stran-
ke stvorio narodno i državno jedin-
stvo. Ali kada je trebalo državu ure-
đivati i kristalizovati narodno jedin-
stvo, radikalna je stranka bila odgur-
nuta u kraj. Mjesto narodne i drža-
vne politike, bjesnila je strašna po-
litika tvrdoglavosti i partijske samo-
volje. Demokrati su, došavši na jef-
tin način do vlasti, zloupotreblj avali
na svakom koraku svoj položaj i ba-
gatelisali volju naroda i anatemisali,
kao što i sada anatemišu, svakoga

ko nije mislio i radio kao i oni.

U našoj zemlji vladaju dva kulta

u glavnome. Kult radikalne stranke

sjedne strane, i kult sonata
stranke s druge strane.

Kult radikalne stranke jeste tre-

zveni i nimalo lični, intenzivni rad.

NyGpoBHux, 5. Jaunyapa 1923. |

Rad za dobro zemlje, za dobro kome
se žrtvuju svi lični interesi.

Kult demokratske stranke i sve
njene nedonoščadi jeste kult rušenja.
Ona ruši i tradicije, i istoriju, negira

istinu i pravdu, ubija sav ugled Sr-
dij | njenih žrtava palih za oslobo-.|

denje naše

Ovaj je srušio vjeru u naše insti-

tucije dajući pravo široke trgovine iz-
voznicama i puneći svoje partijske
kase od te sramne trgovine. Rušio
je ugled države i vlasti. Država se
nalazi u ruševinama javne bezbjed-
nosti i sa praznim kasama.
. Koji će od oba ova kulta da po-
bijedi ?

Hoće li pobijediti kult rada za

dobro naroda i države, ili kult ruše-

nja dobra naroda i države?

Mi vjerujemo da će pobijediti
kult rada. A to zavisi od svakoga
pojedinog člana našega naroda bez
razlike vjere i plemena.

Ali ipak smatramo svojom duž-
nošću, seljače, radniče, težače, zem-
ljoradničke, zanatlijo, trgovče, činov-
niče, invalidu, dobrovoljče, cjelokup-
ni narode, da ti predočimo jedno, a
to je da se neće ni u kom slučaju
nikad riješiti nijedno važno  pita-
nje u našoj državi bez radikalne

stranke, one stranke koja je iz gunj-

ca i opanka nikla, te da zato, prije
nego spustiš svoju kuglicu u kutiju
i po deset puta promisliš što radiš,

i obazreš se i unatrag i prozreš u

sadašnjost da se ne kaješ kada bude
kasno. Promisli dobro! Ali znaj ove
istorijske istine:

1) Da je radikalna stranka naro-
dna i da je prva upalila luču narod-
nih prava i političkih sloboda u pred-
ratnoj Kraljevini Srbiji; da je tu buk-
tinju nosila kroz 40 godina po
kog života ;

2) Da je liberalska i naprednjač-
ka Srbija u ekonomskom i politič-
kom pogledu bila vezana isključivo
za Austro-ugarsku, i da joj je novi

ekonomski pravac i politički kurs

stvorio politički i državnički genije
radikalne stranke, koja je u najkri-
tičnijim trenutcima našla potpore kod
naših moćnih saveznika.

3) Da je radikalna stranka, uzi-
majući posle 1903. god. svu vlast u
svoje ruke, urnisane državne finan-
sije dovela u zavidan red, čime je

«stvorila *kredit svome narodu na za-

padu, i |

4) Da je radikalna stranka, opi-
jena ljubavlju prema porobljenoj braći
smatrajući u isto vrijeme da je naš
spas u našoj zajedničkoj kući, povela

ovaj rat i dovela do oslobođenja i

ujedinjenja narodnog, i tako prvi deo

svoga programa završila stvaranjem
ove kraljevine.

5) Da demokratska stranka nema

prošlosti, da je posleratna tvorevina,
izazvana ne potrebama već ambici-

ojom onih koji hoće da vode, šio se

dokazuje okolnošću, da je njen pro-

gram rđavo kopiran program  radi-

 kalne stranke.

Dakle, građani ove zemlje, kojima

je, svakako, stalo do napretka, mo-

raju biti svesni svoje delikatne duž-

“nosti prilikom glasanja. Oni imaju :

na. jednoj strani staru, iskusnu, sa
izvjesnim pozitivnim rezultatima na-
rodnu radikalnu stranku, na drugoj
strani je političko nedonošče, skrplje-
no iz, po idejama, raznolikih ele-
menata, koji nijesu sposobni ni
unutra da se srede, a kamo li da
muški povedu državu i narod putem
sreće i bratskog života.

Kako bude narod odgovorio na
izborima tako će mu biti.

Sedmični pregled.

o ENGLESKA 1 REPARACIJE. Ovo dana odr-
žaće se u Parizu konferencija savezničkih
premijera, na kojoj bi se imalo definitivno

odlučiti o držanju prama Njemačkoj u pi-
tanju reparacija. Kako iz Londona javljaju,

engleski ministarski savjet je proučavao

o politici koja će se voditi na _ konferen-

ciji u Parizu te je odobrio sve direktive
u tom pogledu. Obveze Njemačke u pla-
ćanju bile bi svedene na 40—50 milijardi
maraka u zlatu. U slučaju, da Njemačka
ni tada na hr odgovorila svojim cbhaveza
ma, prisilne mjere bile bi opravdane. En-
glezi su protivni vojničkoj okupaciji, a
pristaju na ekonomske sankcije, uz strogu
kontrolu nad  liferacijama u naturi. En-
gleska bi pristala, da se uzmu finansijske
garancije i primila bi izvjesne bonove za
plaćanje savezničkih dugova; pristupila bi
čak i djelomično poništenju dugova, ali
bi Francuska morala obrisati izvjesne sa-
vezničke dugove.

TURSKA | ORJETALNO PITANJE. Iz Lausanne
javljaju, da je Turska predala lordu Cur-
zonu notu, u kojoj mu predlaže, da En-
gleska odmah povuče svoje čete iz _mo-
sulskog područja i da se plebiscitom od-
luči, kamo ima da pripane ovo područje.
U pitanju morskih prolaza nije se još
moglo doći do kakvog sporazuma između
Turske i saveznika. U toliko javljaju, da
je potkomisija za pitanje narodnih manji-

na prihvatila turski predlog o kontroli u.

postupku sa narodnim manjinama onako,
kako je bilo u mirovnom ugovoru pred-
viđeno. Na taj način se problem narodnih

manjina može smatrati riješenim.

ČIČERIN PROTESTUJE. Čičerin je, kako iz
Lausanne javljaju, uputio amerikanskom
narodu protest, u kojem energično istupa
protiv želje za ostvaranje mira kako ga
shvataju Saveznici. Rusi odbijaju predlog
Saveznika odnosno režima moreuza i traže
ime razoružanje posumge vojne
sile

MAĐARSKO-BAVARSKI SAVEZ PROTIV NAS |
ČEŠKE. , Venkov“ javlja iz Bukurešta, da će
Mađarska sa 120.000 i Bavarska sa 80.000
vojske, na proljeće, po Ludendorfovu planu,
napasti Cešku i našu državu. Istina ovih
vijesti ne da se potpuno kontrolirati, ali

svakako u našem se susjedstvu spremaju
na avanture.

blatt“ javlja iz Moskve, da je angorska

ovlada odlučila zabraniti turskoj delegaciji
u Lausanni, da potpiše mirovni ugovor

bez odobrenja narodne skupštine.

DIOBA  AUSTRIJSKIH DUGOVA. Javljaju iz

Pariza, da je u komisiji za reparacije došlo

do potpunog sporazuma odnosno raspo-

x,

djele duga bivše austrougarske? monarhije |

na države nasljednice. Zvanični komuni-
kej kaže, da je došlo do izjašnjenja iz-
među reparacijone komisije i nasljednih
država.

ENGLESKE DEMOSTRACIJE. U Dardanele je
otplovila jaka eskadra engleskih ratnih
lađa, da time demostrira i učini presiju

na Tursku, koja na konferenciji u Lau-. |

sanni gotovo prkosi u pitanju moreuza.
Da li će ova engleska demostracija po-

kazati nekog efekta, vidjet će se ovo dana. |

U GRČKOJ. U atenskim mjerodavnim
krugovima vlada duboko uvjerenje da je
rat neizbježiv. Na Venizelosov savjet po-
slata su u Trakiju sva pojačanja koja su
bila na raspoloženju. Nekoliko godina je
pozvato pod barjak. — Francuska je usvo-
jila molbu Grčke da se obnovi ugovor sa

francuskom vojnom misijom u cilju reor-

ganizanja grčke vojske.

ZAVJERE U ITALIJI. U Italiji teško da prođe

barem malo vremena a da ne dođe do
kakvih nemira. Sada javljaju preko Trsta,

da je u Turinu izbila velika pobuna među

policijskom gardom. Vojska je uspjela po-
slije ogorčene borbe da uguši pobunu.
Ima veliki broj mrtvih i ranjenih. S druge

strane javljaju da je u Ankoni otkrivena

velika zavjera protiv države. Pet zavje-
renika je odmah uhapšeno.

SUĐENJE U SOFIJI. Iz Sofije javljaju, da
će odmah poslije božićnih praznika biti

podnesen Sobranju zakonski predlog o

Gržavuom sudu, Koji će suditi uiiapšernim
bugarskim ministrima. Prema. tome za-
konskom predlogu sud će sastojati iz tro-
lice klalifikovanih_naimenovanih sudija i
trideset sudija iz naroda. Suđenje mora
leći vrlo brzo, tako da bi se presuda
mogla izreći u toku od mjesec dana. Vje-
ruje se, da će ministri biti osuđeni na
smrt. |

Radikalna Stranka i izbori.

Izjave g. Li, Jovanovića uredniku ,,Ipenopona“.

— Kako gledate na situaciju, stvo-
renu raspisivanjem izbora za Narodnu
Skupštinu ? pitao je naš saradnik g. Ljubu
Jovanovića, Ministra Vera.

— Suvišno je da Vam rečem da, kao |

jedan od ministara koji su potpisali ukaz
o raspuštanju stare Skupštine, smatram
da će taj akt imati povoljne posledice na
prvom mestu za državu, pa onda i za
same one koji žale što se nije dopustilo

da ova Skupština izglasa zakone od kojih

su oni za sebe toliko mnogo očekivali.

— Ovo ćete, gospodine kai teško
dokazati invalidima i činovnicima .

> — Možda oni neće moje razloge primiti
ali čete viđeti da je u stvari tako ....
— Molim Vas, presekao je, sumnja-
jući, izveštač, — mene i ,IIpenopoji“
ipak više interesuje Vaše predviđanje
dobrih posledica ovoga raspuštanja Skup-
štine po narodnu celinu i po državu.
— Da, 18.0. m. mi smo ušli u re-
dovan parlamentarni život, kakav pred-

viđa i naš državni ustav. Po oslobođenju

imali smo Privremeno Narodno Predsta-

vništvo koje je, i po svom sastavu i po >

svojim kompetencijama a naročito po svom
radu, a posebice po svom bežanju od od-“
ola - govornosti, bilo sasvim daleko od najskrom-.
MIROVNI UGOVOR | TURSKA. ,,Berliner Tag-

nijeg parlamenta. Posle Privremenog Na-
rodnog Predstavništva imali smo Ustavo-

tvornu Skupštinu koja, radeći ustav, nije.
ovišila redovne parlamentarne funkcije, a
nije ni mogla, jer bi inače propustila: da
za otadžbinu u. ovom
slučaju sajelavn ii bt najpreči, posao: do-|

svrši svoj prvi i

UMJEHE OTNACHMA:

ojenuor crynua 5 gun. fTIpu-
orikieiba, 34XBaJIe H_OFJIACK.

nošenje ustava, Kad je to svršeno,. Yoda. — 2