hoacina Laru u FA u Ak +17 m o nm Z ran nem Fk kula ii oštarina plaćenačuigotovom. Hana3u cBaKu flerax v jvrpo. pernnara: 3a /ly6posiiHk, € ROHalatbeM y «Kyliy 84 uu. ua rozuny. IloiuTom 3a /ly6poB- uuk u uujeny JimkaBsy 96 nun. Ha rOojuHHy, Ha no rone u na 22 mMjeceu cpašmjepiuo. ti! flojenuuu 6poj 1.59 aunap. (imnaTuB0 H yTyWuBo y Ny6poBnuiy, BjiacnuKk u u3naBarejb: OJIBOP NAPONE PAJIHKAJIHE CTPAHKE y NYBPOBHHKY. | OnroBopuu ypenuuk: HBO XEPIIO 1 ouM. BuCHHE y Wupuin y TeKcTY 6 nunapa. Craji- HMM OFJIACHBATAMA NONJYCT. &p. 1. Fon. 18. < Naša najveća nesreća! Najviša je nesreća naše države, što smo živjeli u velikim danima, a imali na površini mnogo i suviše mno- go malenih ljudi. A trebali su samo veliki ljudi, trebala je jaka i snažna ruka. Kod nas se išlo jednim sasma pogrešnim putem. Svaki deklamator sa frazerskim planovima i svaki po- zer sa razmetljivim pokretima pro- oglašava se u našem današnjem dru- štvu kao neka politička veličina. pr- voga reda. U isto vrijeme, ako je po- litičaru posijeđela glava, za njega se, bez ikakvih obzira, odmah veli, da je preživjeo i da ne odgovara ,duhu vremena“. Taj duh vremena postao je neka vrsta bauka, kojim se plaše lake glavice koje bar formalno žele, oda drže korak sa ,duhom vremena“. Da li planovi odgovaraju pravim i ostvarljivim interesima naroda ili su oni samo reklama agitatora da se za- dovolje pojedine bolesne ambicije, to se slabo pita u redovima t. zv. napredne demokratije. Ljudi uobra- zili da su oni od Boga pozvani da spase naciju i državu. Gonjeni am- bicijom većom od sposobnosti ulije- vaju liudima vieru da oni zbilja u do- dobroj namjeri, rade za narodne i dr- žavne interese. Ali, i da je sve to tako, ne znači ništa, ako je to osobina praznih ljudi čija se sposobnost ogleda samo u silnim podvalama, a čiji je pogled upe- ren samo na neku fiksu ideju, uslijed čega i ne mogu da vide cio splet ostalih krupnih pitanja i puteva, koji mirno i pouzdano vode krajnjem cilju: Veliki dani evo četiri godine sto- je na pomolu. Ali kakve koristi? — oni se ne primiču bliže. | Kakve koristi od toga kad su gla- vnu riječ vodili u upravi sudbom na- roda i zemlje pigmeji, mjesto veli- kih ljudi! Oni koji su spremili ovo doba, narod koji ga je obojio svojom krv- lju, već odavno su odgurnuti s vlasti koja im je pripadala, pa zato je sve i išlo onako kako ne treba. Gunjac i opanak, koji je stvorio ovu državu, postao je žrtva demagogije i prkosna igračka u rukama besavjesnih vođa. A samo veliki ljudi stvaraju veli- ka doba i velika djela. Narod je uz pomoć vojske i velike Radikalne stran- ke stvorio narodno i državno jedin- stvo. Ali kada je trebalo državu ure- đivati i kristalizovati narodno jedin- stvo, radikalna je stranka bila odgur- nuta u kraj. Mjesto narodne i drža- vne politike, bjesnila je strašna po- litika tvrdoglavosti i partijske samo- volje. Demokrati su, došavši na jef- tin način do vlasti, zloupotreblj avali na svakom koraku svoj položaj i ba- gatelisali volju naroda i anatemisali, kao što i sada anatemišu, svakoga ko nije mislio i radio kao i oni. U našoj zemlji vladaju dva kulta u glavnome. Kult radikalne stranke sjedne strane, i kult sonata stranke s druge strane. Kult radikalne stranke jeste tre- zveni i nimalo lični, intenzivni rad. NyGpoBHux, 5. Jaunyapa 1923. | Rad za dobro zemlje, za dobro kome se žrtvuju svi lični interesi. Kult demokratske stranke i sve njene nedonoščadi jeste kult rušenja. Ona ruši i tradicije, i istoriju, negira istinu i pravdu, ubija sav ugled Sr- dij | njenih žrtava palih za oslobo-.| denje naše Ovaj je srušio vjeru u naše insti- tucije dajući pravo široke trgovine iz- voznicama i puneći svoje partijske kase od te sramne trgovine. Rušio je ugled države i vlasti. Država se nalazi u ruševinama javne bezbjed- nosti i sa praznim kasama. . Koji će od oba ova kulta da po- bijedi ? Hoće li pobijediti kult rada za dobro naroda i države, ili kult ruše- nja dobra naroda i države? Mi vjerujemo da će pobijediti kult rada. A to zavisi od svakoga pojedinog člana našega naroda bez razlike vjere i plemena. Ali ipak smatramo svojom duž- nošću, seljače, radniče, težače, zem- ljoradničke, zanatlijo, trgovče, činov- niče, invalidu, dobrovoljče, cjelokup- ni narode, da ti predočimo jedno, a to je da se neće ni u kom slučaju nikad riješiti nijedno važno pita- nje u našoj državi bez radikalne stranke, one stranke koja je iz gunj- ca i opanka nikla, te da zato, prije nego spustiš svoju kuglicu u kutiju i po deset puta promisliš što radiš, i obazreš se i unatrag i prozreš u sadašnjost da se ne kaješ kada bude kasno. Promisli dobro! Ali znaj ove istorijske istine: 1) Da je radikalna stranka naro- dna i da je prva upalila luču narod- nih prava i političkih sloboda u pred- ratnoj Kraljevini Srbiji; da je tu buk- tinju nosila kroz 40 godina po kog života ; 2) Da je liberalska i naprednjač- ka Srbija u ekonomskom i politič- kom pogledu bila vezana isključivo za Austro-ugarsku, i da joj je novi ekonomski pravac i politički kurs stvorio politički i državnički genije radikalne stranke, koja je u najkri- tičnijim trenutcima našla potpore kod naših moćnih saveznika. 3) Da je radikalna stranka, uzi- majući posle 1903. god. svu vlast u svoje ruke, urnisane državne finan- sije dovela u zavidan red, čime je «stvorila *kredit svome narodu na za- padu, i | 4) Da je radikalna stranka, opi- jena ljubavlju prema porobljenoj braći smatrajući u isto vrijeme da je naš spas u našoj zajedničkoj kući, povela ovaj rat i dovela do oslobođenja i ujedinjenja narodnog, i tako prvi deo svoga programa završila stvaranjem ove kraljevine. 5) Da demokratska stranka nema prošlosti, da je posleratna tvorevina, izazvana ne potrebama već ambici- ojom onih koji hoće da vode, šio se dokazuje okolnošću, da je njen pro- gram rđavo kopiran program radi- kalne stranke. Dakle, građani ove zemlje, kojima je, svakako, stalo do napretka, mo- raju biti svesni svoje delikatne duž- “nosti prilikom glasanja. Oni imaju : na. jednoj strani staru, iskusnu, sa izvjesnim pozitivnim rezultatima na- rodnu radikalnu stranku, na drugoj strani je političko nedonošče, skrplje- no iz, po idejama, raznolikih ele- menata, koji nijesu sposobni ni unutra da se srede, a kamo li da muški povedu državu i narod putem sreće i bratskog života. Kako bude narod odgovorio na izborima tako će mu biti. Sedmični pregled. o ENGLESKA 1 REPARACIJE. Ovo dana odr- žaće se u Parizu konferencija savezničkih premijera, na kojoj bi se imalo definitivno odlučiti o držanju prama Njemačkoj u pi- tanju reparacija. Kako iz Londona javljaju, engleski ministarski savjet je proučavao o politici koja će se voditi na _ konferen- ciji u Parizu te je odobrio sve direktive u tom pogledu. Obveze Njemačke u pla- ćanju bile bi svedene na 40—50 milijardi maraka u zlatu. U slučaju, da Njemačka ni tada na hr odgovorila svojim cbhaveza ma, prisilne mjere bile bi opravdane. En- glezi su protivni vojničkoj okupaciji, a pristaju na ekonomske sankcije, uz strogu kontrolu nad liferacijama u naturi. En- gleska bi pristala, da se uzmu finansijske garancije i primila bi izvjesne bonove za plaćanje savezničkih dugova; pristupila bi čak i djelomično poništenju dugova, ali bi Francuska morala obrisati izvjesne sa- vezničke dugove. TURSKA | ORJETALNO PITANJE. Iz Lausanne javljaju, da je Turska predala lordu Cur- zonu notu, u kojoj mu predlaže, da En- gleska odmah povuče svoje čete iz _mo- sulskog područja i da se plebiscitom od- luči, kamo ima da pripane ovo područje. U pitanju morskih prolaza nije se još moglo doći do kakvog sporazuma između Turske i saveznika. U toliko javljaju, da je potkomisija za pitanje narodnih manji- na prihvatila turski predlog o kontroli u. postupku sa narodnim manjinama onako, kako je bilo u mirovnom ugovoru pred- viđeno. Na taj način se problem narodnih manjina može smatrati riješenim. ČIČERIN PROTESTUJE. Čičerin je, kako iz Lausanne javljaju, uputio amerikanskom narodu protest, u kojem energično istupa protiv želje za ostvaranje mira kako ga shvataju Saveznici. Rusi odbijaju predlog Saveznika odnosno režima moreuza i traže ime razoružanje posumge vojne sile MAĐARSKO-BAVARSKI SAVEZ PROTIV NAS | ČEŠKE. , Venkov“ javlja iz Bukurešta, da će Mađarska sa 120.000 i Bavarska sa 80.000 vojske, na proljeće, po Ludendorfovu planu, napasti Cešku i našu državu. Istina ovih vijesti ne da se potpuno kontrolirati, ali svakako u našem se susjedstvu spremaju na avanture. blatt“ javlja iz Moskve, da je angorska ovlada odlučila zabraniti turskoj delegaciji u Lausanni, da potpiše mirovni ugovor bez odobrenja narodne skupštine. DIOBA AUSTRIJSKIH DUGOVA. Javljaju iz Pariza, da je u komisiji za reparacije došlo do potpunog sporazuma odnosno raspo- x, djele duga bivše austrougarske? monarhije | na države nasljednice. Zvanični komuni- kej kaže, da je došlo do izjašnjenja iz- među reparacijone komisije i nasljednih država. ENGLESKE DEMOSTRACIJE. U Dardanele je otplovila jaka eskadra engleskih ratnih lađa, da time demostrira i učini presiju na Tursku, koja na konferenciji u Lau-. | sanni gotovo prkosi u pitanju moreuza. Da li će ova engleska demostracija po- kazati nekog efekta, vidjet će se ovo dana. | U GRČKOJ. U atenskim mjerodavnim krugovima vlada duboko uvjerenje da je rat neizbježiv. Na Venizelosov savjet po- slata su u Trakiju sva pojačanja koja su bila na raspoloženju. Nekoliko godina je pozvato pod barjak. — Francuska je usvo- jila molbu Grčke da se obnovi ugovor sa francuskom vojnom misijom u cilju reor- ganizanja grčke vojske. ZAVJERE U ITALIJI. U Italiji teško da prođe barem malo vremena a da ne dođe do kakvih nemira. Sada javljaju preko Trsta, da je u Turinu izbila velika pobuna među policijskom gardom. Vojska je uspjela po- slije ogorčene borbe da uguši pobunu. Ima veliki broj mrtvih i ranjenih. S druge strane javljaju da je u Ankoni otkrivena velika zavjera protiv države. Pet zavje- renika je odmah uhapšeno. SUĐENJE U SOFIJI. Iz Sofije javljaju, da će odmah poslije božićnih praznika biti podnesen Sobranju zakonski predlog o Gržavuom sudu, Koji će suditi uiiapšernim bugarskim ministrima. Prema. tome za- konskom predlogu sud će sastojati iz tro- lice klalifikovanih_naimenovanih sudija i trideset sudija iz naroda. Suđenje mora leći vrlo brzo, tako da bi se presuda mogla izreći u toku od mjesec dana. Vje- ruje se, da će ministri biti osuđeni na smrt. | Radikalna Stranka i izbori. Izjave g. Li, Jovanovića uredniku ,,Ipenopona“. — Kako gledate na situaciju, stvo- renu raspisivanjem izbora za Narodnu Skupštinu ? pitao je naš saradnik g. Ljubu Jovanovića, Ministra Vera. — Suvišno je da Vam rečem da, kao | jedan od ministara koji su potpisali ukaz o raspuštanju stare Skupštine, smatram da će taj akt imati povoljne posledice na prvom mestu za državu, pa onda i za same one koji žale što se nije dopustilo da ova Skupština izglasa zakone od kojih su oni za sebe toliko mnogo očekivali. — Ovo ćete, gospodine kai teško dokazati invalidima i činovnicima . > — Možda oni neće moje razloge primiti ali čete viđeti da je u stvari tako .... — Molim Vas, presekao je, sumnja- jući, izveštač, — mene i ,IIpenopoji“ ipak više interesuje Vaše predviđanje dobrih posledica ovoga raspuštanja Skup- štine po narodnu celinu i po državu. — Da, 18.0. m. mi smo ušli u re- dovan parlamentarni život, kakav pred- viđa i naš državni ustav. Po oslobođenju imali smo Privremeno Narodno Predsta- vništvo koje je, i po svom sastavu i po > svojim kompetencijama a naročito po svom radu, a posebice po svom bežanju od od-“ ola - govornosti, bilo sasvim daleko od najskrom-. MIROVNI UGOVOR | TURSKA. ,,Berliner Tag- nijeg parlamenta. Posle Privremenog Na- rodnog Predstavništva imali smo Ustavo- tvornu Skupštinu koja, radeći ustav, nije. ovišila redovne parlamentarne funkcije, a nije ni mogla, jer bi inače propustila: da za otadžbinu u. ovom slučaju sajelavn ii bt najpreči, posao: do-| svrši svoj prvi i UMJEHE OTNACHMA: ojenuor crynua 5 gun. fTIpu- orikieiba, 34XBaJIe H_OFJIACK. nošenje ustava, Kad je to svršeno,. Yoda. — 2