Poštarina plaćena"u gotovom.

H3na3u cBaku fleTa« y ivTpo.

npernnara: 3a I[1yGpoBHHK,
€ nonamaweM y Kyhy 84 un.
Ha ronuHy. ITloiwuTomM 3a /ly6poB-
uk u uujeny JImpxaBy 96 nun.
Ha FOJIHHY, HA NO FOJHHE H Ha
:: — mMjeceu cpasmjepno. š-!
flojenunu Gpoj 1.50 punap.
[ImaTHBO H YTJIKUBO y JlyGpOBHHKY,

YBPOBI

BjacHuK u usnaBarTeJ/b: OJIBOP HAPOJIHE PANMKAJNE CTPARKE y NYEPOBHHKY.

OnroBsopnu ypenuuk: MBO XEPIIO

1 um. BucuHe y uupunu
jenuor cTyrnua 5 nun. fTipu-

oonheiba, 3aXBaJIe u orJacu

HHM OFJIACHBAUHMA NONJCT.

-

Ay6poBHuHK, 2. wećpyapa 1923. : |

Fon. it.

Sv. VLAHO.

La tradition_n'est pas ce qu on accepte
du passć, c'est le legs qu'on en porte
malgrć soi dans le sang.
La tradition, c'est la race et le temperament,
c'est la continuitć elle- meme de la vie.
L. Gillet. Histoire des arts en France. 1922.

Ako je grad Dubrovnik alem ka-
men što se pred morskom pučinom
sjaji u šari našeg južnog neba, to mu
pravu vrijednost ipak dava tek nje-

.gova osebujna istorija, što je u finom

reliefu na njemu urezana, kao na sku-
pocjenoj kameji.

Relief nije jak — nema tragične
veličine ni na usponu svome ni
u padu — ali su crte plemenite,
sigurne i simetrične, te, u sklad-
nom “omjeru djelova prama  cjeli-
ni, davaju divnu miniaturnu sliku
na jednom od najljepših, ako ne naj-
važnijih listova, svjetske kulturne i
političke istorije, kojim se cijeli naš
narod može pravom ponositi.

Ipak nam ta krasno sačuvana
slika prikazuje samo sfingu dubro-
vačke prošlosti koja nam još nije ri-
ješila zagonetnu tajnu svog dugog
vijeka.

Dubrovnik još nije našao svog
ustoričara ni pjesnika, koji bi nam iz
detaljne analize znao iznijeti pregle-
dnu sintezu cjelokupnog njegovog
razvitka i njegove propasti, koji bi
nam iz sivih zidina i zaprašenih ar-
hiva oživio njegovu dušu.

U pr ošlosti Dubrovnika nije do-

osta odriješiti čvor što su ga tu razne

P

i oprečne smjernice svjetske kultur-
ne i političke istorije splele, nego tre-
ba i protumačiti kako su se, u topli-
ni nastaloj uslijed njihovog sukoba,
ove stopile i asimilovale te on sam
postao novo žarište, koje je na da-
leko svijetlilo i grijalo.

: Dakako kad je sa starim Dubrov-

nikom izumrla i njegova duša mi sad
možemo samo zapaliti slabu luč na
mjestu njegovog prošlog sjaja i slave.

Ali nam njegova velika prošlost,
iza stoljetnog prisilnog ropstva tuđi-
nu, u novoj sad sa cjelokupnim na-
šim narodom stečenoj slobodi, može
biti jamstvo bolje budućnosti, jer ni-
jesu ipak još kod potomaka izumrle
sve vrline starih pređa, nego su ih
krvlju donekle baštinili i vjernom

tradicijom u živoj uspomeni sačuvali.

Već kod koljevke ovom su gradu
stajale obe čarobne vile, Rima i Vi-
zantije, te ga jedna nadari skladnom
mjerom a druga praktičnim smislom.

U obrani svoje s/obode oštrio je
svoje najbolje a često i jedino oružje
— um, kao i druga njegova latinska

* braća. A i kad se konačno asimilo-

vao sa pridošlim Slovenima, srce ne
prevlada nikada razumom: interes je
ostao glavna njegova misao. Ako
nema u njemu stoga herojskog po-
žrtvovanja, nema ni ropskog poni-
ženja: ponos i trgovačka sigurnost
ne ostavlja ga nikada. Odmjeren u
kretnji i govoru, nema zanosa ni fan--
tazije, ali ima duhovitosti i ironije.

Nada sve ga pak resi sposobnost ini-
cijative i jedinstvena žarka ljubav
prama rodnoj grudi.

Ta se nježna ljubav osobito ispo-
ljavala uvijek, kao i sada, u sveča-
nostima pri proslavi Sv. Vlaha, tisuć-
ljetnog Zaštitnika republike i grada.

Sv. Vlaho je bio jedini lik u
bezličnoj vlasti republike — koja je
svakog mjeseca mijenjala kneza —
i njega samo vidimo na gradskim
zidinam i na državnom pečatu, na
zastavi i na novcu.

Sv. Vlaho je bio i simbol dr-
žavne vjere i gradske vjernosti. Sa-
mostalna katolička crkva u republici,
premda glavna baza duševnog jedin-

stva građana, te stoga intolerantna

doma, bijaše ipak političko sredstvo

za širenje njezinog upliva prama ino-

vjernim susjedima a u samom du-
brovačkom teritoriju nije smjela imati
nikakve premoći, dapače, skoro do
pada republike, Dubrovčanin -nije
smio da bude nadbiskupom.

Vlast je bila kolektivna u, du-
gom političkom tradicijom, strogo
disciplinovanoj aristokraciji, gdje je
moglo biti takmičenja samo u što
savjesnijem vršenju svoje dužnosti

prama otadžbini a zapostavljena bi- |

jaše svaka lična ambicija i korist:
obliti privatorum publika curate! Pod
takovom mudrom i jedinstvenom
upravom, živjeli su Dubrovčani slo-
bodni i ravnopravni — samo vlastela
dakako, prama tadašnjim prilikama,
ali i puku bilo je ipak bolje nego
drugdje — a svojom su budnom i
vještom diplomacijom znali uvijek
naći sebi moćnog pokrovitelja, komu
su danak plaćali, što im ipak nije
smetalo da podržavaju prijateljske i
trgovačke veze i sa drugima.

Tako u slobodi razviše sve svoje
sposobnosti u zanatima i rukotvori-
nam ali osobito u pomorstvu kao
smjeli mornari i okretni trgovci a
OVO ne samo na moru nego i na
kopnu.

I bogastvom, što tako zgrnuše,

 proširiše svoj teritorij, plaćajući i za

njega danak, i poljepšaše divnim
građevinam grad a znanje i umjeće
procvate kao malo gdje, na diku sebi
i cjelom s/ovinskom rodu, kako ga
ni, po sebi, vole nazivati.

Sve ove sjajne tradicije, osobi-
tom zaslugom narodne radikalne stran-
ke, dokazala je naša mlada država
da hoće da poštuje, i sačuva učinivši
Dubrovnik posebnom oblasti, a sad
je red na, Dubrovčanima, da privat-
nom inicijativom dokažu u svojoj sa-
moupravi da ima u njima još stare
kreposti. |

Manje apatije, a više mara za
javno dobro, biće najbolji blagoslov
Sv. Vlaha ovom gradu, koji prama
sjajnoj prošlosti m. i sretniju
budućnost!

U Dubrovniku, dne 31. januara 1923.

Prof. Josip Čičin.

SRESKI ODBOR NAR, RADIKALNE STRANKE

priređuje na dan Tri Jerarha, 12. februara

VELIKU RADIKALNU ZABAVU

Prihod ove zabave, ima se pr-
venstveno upotrebiti na bolju opremu
partijskog lista. Radi toga Sreski Od-
bor očekuje da sa ove radikalne smo-
tre neće izostati ni jedan radikalac,
i da će svaki član radikalne stranke

prema svome imovinskom položaju

dati najveći mogući prilog.

U isto vreme Sreski Odbor po-
ziva sve mjesne organizacije, da istog
dana prirede u svim mjestima radi-
kalne večeri, i da pored manifesta-
cije snage i solidarnosti strankine,
nastoje da se dobije što više čistoga
prihoda.

Radikalna Stranka nema i neće
da ima drugih prihoda osim dobro-
voljnih priloga od članova strankinih,
i prihoda od prodaje lista. Sreski Od-

bor je prema tome uvjeren da će se

Svi radikalci odazvati ovom pozivu i
veličinom svojih priloga pomoći i ma-
terijalno stranku radi ostvarenja onih
teških i punih časti zadataka koje su

joj istorija i sudbina namijenile u raz-

vitku našeg slobodnog i ujedinjenog
naroda.
Program zabave i prostorije biće
naknadno utvrđeni. Odijelo od šetnje.
Za sva eventualna obavještenja
obratiti se:
Stranke, Uredništvo ,Dubrovnika“.

Presjedništvo Sreskog Odbora

Radikalne Stranke,

Sedmični pregled.

KONFERENCIJA U LAUSANNI. Ipak inra izgle-
da da će konferencija u Lausanni svršiti
sa nekim rezultatom. Na njoj se već dugo
riješava teško i delikatno pitanje Istoka,
te je bilo momenata, kada je zbog neus-
pjelog rada na konferenciji prijetila pogi-
bao novih krvavih zapletaja, u kojima bi
sigurno i naša država bila uvučena. Po
svim izgledima i po. prosuđivanju najpo-
zvanijih političkih krugova, napokon je
prebrđena najopasnija kriza, te, ako ništa,
konferencija u Lausanni imaće taj uspjeh,
da je za sada otklonila teške konflikte
koji su već bili na vidiku, a pogotovo što

je ipak znala naći puta, da između savez-

nika i Turske nađe bazu za sporazum i
time za sada otkloni svaki krvavi konflikt.
Po zadnjim vijestima konferencija u

Lausanni je odgođena na neizvjesno vrijeme.

KONTROLA MALE ANTANTE NAD BUBARSKOM |
MAĐARSKOM. Kako iz pouzdana izvora jav-
ljaju, vlade Male Antante složile su se,

Bugarskoj i Mađarskoj povjeri Maloj An-
tanti. Ovaj korak Male Antante preduzet
je na predlog francuske vlade.

PRILIKE U ČEŠKOJ. Kako iz Praga javlja- |

ju, u Slovačkoj Presovi na jednoj skup-
štini slovačke pučke klerikalne stranke
došlo je do jednog jakog sukoba sa pri-
stašama vladinih stranaka. U tome suko-
bu bilo je mrtvih i ranjenih.

»Lidove Novini“
vesti protiv poslanika Hlinke i njegovih
drugova istraga zbog bunjenja protiv dr-
žavnih vlasti. Ovo se smatra kao poslje-
dica krvavih događaja prilikom slovačkog
zbora u Presovu.

i

Sekretarijatu Radikalne

javljaju, da će se po--

DEMOSTRACIJE U BEČU. U subotu su bile

u Beču velike demonstracije, koje su pri- |

redili nezaposleni radnici i radnice. U de-
monstraciji je bilo preko 50 hiljada demon-

stranata. Došlo je do sukoba sa policijom, |
te je velik broj demonstranata uhapšen.

GRČKO-TURSKI MIR. Mirovni ugovor između
Grčke i Turske već je svršena stvar. U
ponedjeljak je u Ateni izvršena prokla-
macija grčko-turskog mirovnog ugovora.
Poslije ovakove nagode između Grčke i
Turske, misli se, da će Engleska povući
svoje čete sa poluostrva Galipolja.

Radikalna stranka i naše Primorje.

U ,TpuGyuu“ (Beograd 23. januara
0. g.) gospodin Gavra Stojić pišući na
uvodnom mestu o tome ,kako treba Pri-
morje da se opredeli na idućim izborima“,

između ostaloga iznosi i ove lijepe misli:

»Davnašnji ideali naših vrednih i svake
državne brige dostojnih patriotskih Pri-

moraca, davnašnji cilj za kojim žude sva
poštena primorska srca to su: jaka kon-

solidacija naše Kraljine, učvršćenje narod- |

nog jedinstva ma ravropravnosti sva tri
plemena, ekonomsko blagostanje cele otad-
žbine i privredni boljitak svog ljubljenog
golog a dosad zanemarenog krša i plavog
Jadrana.

Narodna Radikalna Stranka uzela je
na sebe ne mali zadatak da te želje i
ideale i ostvari. Ni časa ne smemo po-
sumnjati u iskrenu volju i dokazanu spo-
sobnost Narodne Radikalne Stranke i nje-
nih oprobanih zaslužnih vođa, da će oni
te ideale, koji su i njihovi i svih poštenih
i odanih građana naše otadžbine, znati i
ostvariti. Ali na narodu samom leži sva
odgovornost ako za buduću Skupštinu ne
izabere ljuđe sposobne i vredne, potpuno
pouzdane. A to osobito važi za Primorje,
gde treba da bude manje ili nikakovih
zvučnih političkih krilatica, nego iskrenog
patriotizma i puno smisla za ekonomski
napredak i državnii njihov sopstveni. A
toga, Bogu hvala, ima kod naših valjanih
Primoraca.

Ako narod ne shvati, koliko je važno '

i za njega i za državu da imamo jednu
veliku homogenu radikalnu većinu, koja
zna i hoće da radi, i da ne mogu od svog
programa odstupati za ljubav problema-
tične pomoći ove ili one ucenjivačke stran-
ke, onda je narod sam odgovoran za svoju

sudbinu.

Koga biraš, onako ćeš biti i zastupan!
A svaki narod zaslužuje onakovu vladu,
kakovu si sam izabere.

Ja znam da Narodnoj Radikalnoj
Stranci leži na srcu blagostanje celog na-

roda, a osobito Primorja. Znam iz iskustva

za ove 4 godine moje političke akcije u
Sušačko - Riječkom pitanju. Imam o tom
bezbroj dokaza. Kad dođe tome vreme
publikovaću sve putem novina i dokazati

ko je krivac, da je sve tako, kako je još

danas. Ali na stranu s tim! Ja imam za
te traže od saveznica, da se kontrola u

tebe, moj dični Primorče, jednu ozbiljnu

iskrenu reč:

Radikalna Stranka rešila je da širom
otvori vrata i da u stranku primi svakog
čestitog Hrvata i Slovenca _i ona ne ište
od tebe, da se odričeš onoga, što je tvojoj
poštenoj duši milo. Ona veruje tvom. pa-
triotizmu i visoko ga ceni. Ona će ti pri-
teći u pomoć, ali ona od tebe s pravom
traži:

Da je u njenom rada i nastojanju i

za tvoju i za svenarodnu dobrobit iz ke:

dašno potpomogneš.
Uzaludna će biti sva nastojanja Na-

y TEKCTy 6 IHHApa. CraJI-:

UMJEHE OTNACKMA ———

rodne Radikalne Stranke, ako je narod

sam na izborima ne bude hteo pomoći, |

aGTr o"
* bh