Poštarina plaćena"u gotovom. H3na3u cBaku fleTa« y ivTpo. npernnara: 3a I[1yGpoBHHK, € nonamaweM y Kyhy 84 un. Ha ronuHy. ITloiwuTomM 3a /ly6poB- uk u uujeny JImpxaBy 96 nun. Ha FOJIHHY, HA NO FOJHHE H Ha :: — mMjeceu cpasmjepno. š-! flojenunu Gpoj 1.50 punap. [ImaTHBO H YTJIKUBO y JlyGpOBHHKY, YBPOBI BjacHuK u usnaBarTeJ/b: OJIBOP HAPOJIHE PANMKAJNE CTPARKE y NYEPOBHHKY. OnroBsopnu ypenuuk: MBO XEPIIO 1 um. BucuHe y uupunu jenuor cTyrnua 5 nun. fTipu- oonheiba, 3aXBaJIe u orJacu HHM OFJIACHBAUHMA NONJCT. - Ay6poBHuHK, 2. wećpyapa 1923. : | Fon. it. Sv. VLAHO. La tradition_n'est pas ce qu on accepte du passć, c'est le legs qu'on en porte malgrć soi dans le sang. La tradition, c'est la race et le temperament, c'est la continuitć elle- meme de la vie. L. Gillet. Histoire des arts en France. 1922. Ako je grad Dubrovnik alem ka- men što se pred morskom pučinom sjaji u šari našeg južnog neba, to mu pravu vrijednost ipak dava tek nje- .gova osebujna istorija, što je u finom reliefu na njemu urezana, kao na sku- pocjenoj kameji. Relief nije jak — nema tragične veličine ni na usponu svome ni u padu — ali su crte plemenite, sigurne i simetrične, te, u sklad- nom “omjeru djelova prama cjeli- ni, davaju divnu miniaturnu sliku na jednom od najljepših, ako ne naj- važnijih listova, svjetske kulturne i političke istorije, kojim se cijeli naš narod može pravom ponositi. Ipak nam ta krasno sačuvana slika prikazuje samo sfingu dubro- vačke prošlosti koja nam još nije ri- ješila zagonetnu tajnu svog dugog vijeka. Dubrovnik još nije našao svog ustoričara ni pjesnika, koji bi nam iz detaljne analize znao iznijeti pregle- dnu sintezu cjelokupnog njegovog razvitka i njegove propasti, koji bi nam iz sivih zidina i zaprašenih ar- hiva oživio njegovu dušu. U pr ošlosti Dubrovnika nije do- osta odriješiti čvor što su ga tu razne P i oprečne smjernice svjetske kultur- ne i političke istorije splele, nego tre- ba i protumačiti kako su se, u topli- ni nastaloj uslijed njihovog sukoba, ove stopile i asimilovale te on sam postao novo žarište, koje je na da- leko svijetlilo i grijalo. : Dakako kad je sa starim Dubrov- nikom izumrla i njegova duša mi sad možemo samo zapaliti slabu luč na mjestu njegovog prošlog sjaja i slave. Ali nam njegova velika prošlost, iza stoljetnog prisilnog ropstva tuđi- nu, u novoj sad sa cjelokupnim na- šim narodom stečenoj slobodi, može biti jamstvo bolje budućnosti, jer ni- jesu ipak još kod potomaka izumrle sve vrline starih pređa, nego su ih krvlju donekle baštinili i vjernom tradicijom u živoj uspomeni sačuvali. Već kod koljevke ovom su gradu stajale obe čarobne vile, Rima i Vi- zantije, te ga jedna nadari skladnom mjerom a druga praktičnim smislom. U obrani svoje s/obode oštrio je svoje najbolje a često i jedino oružje — um, kao i druga njegova latinska * braća. A i kad se konačno asimilo- vao sa pridošlim Slovenima, srce ne prevlada nikada razumom: interes je ostao glavna njegova misao. Ako nema u njemu stoga herojskog po- žrtvovanja, nema ni ropskog poni- ženja: ponos i trgovačka sigurnost ne ostavlja ga nikada. Odmjeren u kretnji i govoru, nema zanosa ni fan-- tazije, ali ima duhovitosti i ironije. Nada sve ga pak resi sposobnost ini- cijative i jedinstvena žarka ljubav prama rodnoj grudi. Ta se nježna ljubav osobito ispo- ljavala uvijek, kao i sada, u sveča- nostima pri proslavi Sv. Vlaha, tisuć- ljetnog Zaštitnika republike i grada. Sv. Vlaho je bio jedini lik u bezličnoj vlasti republike — koja je svakog mjeseca mijenjala kneza — i njega samo vidimo na gradskim zidinam i na državnom pečatu, na zastavi i na novcu. Sv. Vlaho je bio i simbol dr- žavne vjere i gradske vjernosti. Sa- mostalna katolička crkva u republici, premda glavna baza duševnog jedin- stva građana, te stoga intolerantna doma, bijaše ipak političko sredstvo za širenje njezinog upliva prama ino- vjernim susjedima a u samom du- brovačkom teritoriju nije smjela imati nikakve premoći, dapače, skoro do pada republike, Dubrovčanin -nije smio da bude nadbiskupom. Vlast je bila kolektivna u, du- gom političkom tradicijom, strogo disciplinovanoj aristokraciji, gdje je moglo biti takmičenja samo u što savjesnijem vršenju svoje dužnosti prama otadžbini a zapostavljena bi- | jaše svaka lična ambicija i korist: obliti privatorum publika curate! Pod takovom mudrom i jedinstvenom upravom, živjeli su Dubrovčani slo- bodni i ravnopravni — samo vlastela dakako, prama tadašnjim prilikama, ali i puku bilo je ipak bolje nego drugdje — a svojom su budnom i vještom diplomacijom znali uvijek naći sebi moćnog pokrovitelja, komu su danak plaćali, što im ipak nije smetalo da podržavaju prijateljske i trgovačke veze i sa drugima. Tako u slobodi razviše sve svoje sposobnosti u zanatima i rukotvori- nam ali osobito u pomorstvu kao smjeli mornari i okretni trgovci a OVO ne samo na moru nego i na kopnu. I bogastvom, što tako zgrnuše, proširiše svoj teritorij, plaćajući i za njega danak, i poljepšaše divnim građevinam grad a znanje i umjeće procvate kao malo gdje, na diku sebi i cjelom s/ovinskom rodu, kako ga ni, po sebi, vole nazivati. Sve ove sjajne tradicije, osobi- tom zaslugom narodne radikalne stran- ke, dokazala je naša mlada država da hoće da poštuje, i sačuva učinivši Dubrovnik posebnom oblasti, a sad je red na, Dubrovčanima, da privat- nom inicijativom dokažu u svojoj sa- moupravi da ima u njima još stare kreposti. | Manje apatije, a više mara za javno dobro, biće najbolji blagoslov Sv. Vlaha ovom gradu, koji prama sjajnoj prošlosti m. i sretniju budućnost! U Dubrovniku, dne 31. januara 1923. Prof. Josip Čičin. SRESKI ODBOR NAR, RADIKALNE STRANKE priređuje na dan Tri Jerarha, 12. februara VELIKU RADIKALNU ZABAVU Prihod ove zabave, ima se pr- venstveno upotrebiti na bolju opremu partijskog lista. Radi toga Sreski Od- bor očekuje da sa ove radikalne smo- tre neće izostati ni jedan radikalac, i da će svaki član radikalne stranke prema svome imovinskom položaju dati najveći mogući prilog. U isto vreme Sreski Odbor po- ziva sve mjesne organizacije, da istog dana prirede u svim mjestima radi- kalne večeri, i da pored manifesta- cije snage i solidarnosti strankine, nastoje da se dobije što više čistoga prihoda. Radikalna Stranka nema i neće da ima drugih prihoda osim dobro- voljnih priloga od članova strankinih, i prihoda od prodaje lista. Sreski Od- bor je prema tome uvjeren da će se Svi radikalci odazvati ovom pozivu i veličinom svojih priloga pomoći i ma- terijalno stranku radi ostvarenja onih teških i punih časti zadataka koje su joj istorija i sudbina namijenile u raz- vitku našeg slobodnog i ujedinjenog naroda. Program zabave i prostorije biće naknadno utvrđeni. Odijelo od šetnje. Za sva eventualna obavještenja obratiti se: Stranke, Uredništvo ,Dubrovnika“. Presjedništvo Sreskog Odbora Radikalne Stranke, Sedmični pregled. KONFERENCIJA U LAUSANNI. Ipak inra izgle- da da će konferencija u Lausanni svršiti sa nekim rezultatom. Na njoj se već dugo riješava teško i delikatno pitanje Istoka, te je bilo momenata, kada je zbog neus- pjelog rada na konferenciji prijetila pogi- bao novih krvavih zapletaja, u kojima bi sigurno i naša država bila uvučena. Po svim izgledima i po. prosuđivanju najpo- zvanijih političkih krugova, napokon je prebrđena najopasnija kriza, te, ako ništa, konferencija u Lausanni imaće taj uspjeh, da je za sada otklonila teške konflikte koji su već bili na vidiku, a pogotovo što je ipak znala naći puta, da između savez- nika i Turske nađe bazu za sporazum i time za sada otkloni svaki krvavi konflikt. Po zadnjim vijestima konferencija u Lausanni je odgođena na neizvjesno vrijeme. KONTROLA MALE ANTANTE NAD BUBARSKOM | MAĐARSKOM. Kako iz pouzdana izvora jav- ljaju, vlade Male Antante složile su se, Bugarskoj i Mađarskoj povjeri Maloj An- tanti. Ovaj korak Male Antante preduzet je na predlog francuske vlade. PRILIKE U ČEŠKOJ. Kako iz Praga javlja- | ju, u Slovačkoj Presovi na jednoj skup- štini slovačke pučke klerikalne stranke došlo je do jednog jakog sukoba sa pri- stašama vladinih stranaka. U tome suko- bu bilo je mrtvih i ranjenih. »Lidove Novini“ vesti protiv poslanika Hlinke i njegovih drugova istraga zbog bunjenja protiv dr- žavnih vlasti. Ovo se smatra kao poslje- dica krvavih događaja prilikom slovačkog zbora u Presovu. i Sekretarijatu Radikalne javljaju, da će se po-- DEMOSTRACIJE U BEČU. U subotu su bile u Beču velike demonstracije, koje su pri- | redili nezaposleni radnici i radnice. U de- monstraciji je bilo preko 50 hiljada demon- stranata. Došlo je do sukoba sa policijom, | te je velik broj demonstranata uhapšen. GRČKO-TURSKI MIR. Mirovni ugovor između Grčke i Turske već je svršena stvar. U ponedjeljak je u Ateni izvršena prokla- macija grčko-turskog mirovnog ugovora. Poslije ovakove nagode između Grčke i Turske, misli se, da će Engleska povući svoje čete sa poluostrva Galipolja. Radikalna stranka i naše Primorje. U ,TpuGyuu“ (Beograd 23. januara 0. g.) gospodin Gavra Stojić pišući na uvodnom mestu o tome ,kako treba Pri- morje da se opredeli na idućim izborima“, između ostaloga iznosi i ove lijepe misli: »Davnašnji ideali naših vrednih i svake državne brige dostojnih patriotskih Pri- moraca, davnašnji cilj za kojim žude sva poštena primorska srca to su: jaka kon- solidacija naše Kraljine, učvršćenje narod- | nog jedinstva ma ravropravnosti sva tri plemena, ekonomsko blagostanje cele otad- žbine i privredni boljitak svog ljubljenog golog a dosad zanemarenog krša i plavog Jadrana. Narodna Radikalna Stranka uzela je na sebe ne mali zadatak da te želje i ideale i ostvari. Ni časa ne smemo po- sumnjati u iskrenu volju i dokazanu spo- sobnost Narodne Radikalne Stranke i nje- nih oprobanih zaslužnih vođa, da će oni te ideale, koji su i njihovi i svih poštenih i odanih građana naše otadžbine, znati i ostvariti. Ali na narodu samom leži sva odgovornost ako za buduću Skupštinu ne izabere ljuđe sposobne i vredne, potpuno pouzdane. A to osobito važi za Primorje, gde treba da bude manje ili nikakovih zvučnih političkih krilatica, nego iskrenog patriotizma i puno smisla za ekonomski napredak i državnii njihov sopstveni. A toga, Bogu hvala, ima kod naših valjanih Primoraca. Ako narod ne shvati, koliko je važno ' i za njega i za državu da imamo jednu veliku homogenu radikalnu većinu, koja zna i hoće da radi, i da ne mogu od svog programa odstupati za ljubav problema- tične pomoći ove ili one ucenjivačke stran- ke, onda je narod sam odgovoran za svoju sudbinu. Koga biraš, onako ćeš biti i zastupan! A svaki narod zaslužuje onakovu vladu, kakovu si sam izabere. Ja znam da Narodnoj Radikalnoj Stranci leži na srcu blagostanje celog na- roda, a osobito Primorja. Znam iz iskustva za ove 4 godine moje političke akcije u Sušačko - Riječkom pitanju. Imam o tom bezbroj dokaza. Kad dođe tome vreme publikovaću sve putem novina i dokazati ko je krivac, da je sve tako, kako je još danas. Ali na stranu s tim! Ja imam za te traže od saveznica, da se kontrola u tebe, moj dični Primorče, jednu ozbiljnu iskrenu reč: Radikalna Stranka rešila je da širom otvori vrata i da u stranku primi svakog čestitog Hrvata i Slovenca _i ona ne ište od tebe, da se odričeš onoga, što je tvojoj poštenoj duši milo. Ona veruje tvom. pa- triotizmu i visoko ga ceni. Ona će ti pri- teći u pomoć, ali ona od tebe s pravom traži: Da je u njenom rada i nastojanju i za tvoju i za svenarodnu dobrobit iz ke: dašno potpomogneš. Uzaludna će biti sva nastojanja Na- y TEKCTy 6 IHHApa. CraJI-: UMJEHE OTNACKMA ——— rodne Radikalne Stranke, ako je narod sam na izborima ne bude hteo pomoći, | aGTr o" * bh