5 ić, < sE o O st Ru o Skate s oč va i RPR SN o Pts ERE KAP DANAK .. ; Lina < koda deca Peđa I atas Dzaba sai e G # Crpana Č No. Mom A 1 ur. ELA E in e: iš seo zana BDIJE) 0+ 1 sed na asa Pie kose dmj mm pK“ m a a RR vra A monpa i ree g čka a o ko eO maa jame m i nj on POE CAC OaE 2 S Cr eta oklade u e jA ki h Š X * x ćine — to bi bilo u isti mah i smrt naše države! (G. Pašić govori ove reči sa ži- vim osećanjem. Njegovo čelo je probio to- pat, krupan znoj). Eto tako bi se došlo do našeg državnog uništenja, koje žele i najžešći neprijatelji našega naroda. Ali mi ne možemo i ne smemo biti toliki grešnici pa da stanemo u isti-red sa ovim lakoumnicima, jer ne smemo da zabora- vimo našu snagu, naše svete žrtve, naše pobede, koje su bile zato da stvore ovu državu i da nas uvek opomenu na našu pravu dužnost prema njoj“. (Dugotrajno odobravanje i uzvici: Živeo!) Zuto vas opet molim: Obavestite o svemu ovome naš narod pa ćete videti, — ja u to _pot- puno verujem! — da će on jedini naći pravi put. A narod to ume i narod to je- dini ume. A_ narod to danas i može jer mu je zato i dato pravo slobodnog iz- jašnjenja. Narod će, dakle, opet spasiti ovu državu! | Sedmični pregled. FRANCUSKI PROJEKT RATNE FLOTE. Francuska štampa donosi, da je ministarstvo morna- rice izgradilo projekt nove ratne flote. Pra- ma tom projektu, flota bi bila izgrađena za vrijeme od dvadeset godina, a iznosila oko 709 hiljada tona. Od toga bilo 65.000 tona podmornica a za 60.000 tona lađa koje bi nošile aeroplane. Za prvih osam godina gradiće se samo jedinice i to 6 krstaša, 35 kontratorpiljera i 34 podmornice. Građenje flote koja je u projektu pred- viđena zr >adaće nekoliko miljardi franaka. I tako, dek se poslije prošlog strašnog rata samo izmišljalo načine, kako bi se najzgodnije došlo do opšteg razoružanja u interesu opšteg mira, dotle vidimo kako velike sile samo se natječu, kako će koja da izađe sa što jačim i višim projektom novog oružanja za očuvanje mira. BUGARSKA U ŠKRIPCU. Iz Sofije javljaju: Međusaveznička komisija u Sofiji predala je predsedniku vlade Stambolijskom novu notu Ambasadorske Konferencije o naplati reparacija od Bugarske. U ovoj noti, koja ima karakter ultimatuma, Konferencija Ambasadora poziva Bugarsku da ov sta- vljenom roku izvrši isplatu prve rate repa- racija, čija je naplata bila do sada odga- dana zbog rđavog ekonomskog stanja Bugarske. Nota je rezultat detaljne ankete i izveštaja o njoj, koje je međusaveznička komisija izvršila u Bugarskoj i poslala Reparacionoj Komisiji. Iz toga izveštaja Reparaciona Komisija je zaključila da je Bugarska u stanju da plati, ali da se do sada namerno izvlačila ispod obaveza, podnoseći netačne izveštaje o svom eko- nomskom stanju. Stoga Ambasadorska Kon- ferencija, kao međusaveznički izvršni organ, i predala ovu notu — ultimatum-bugarskoj vladi, pozivajući je i posljedai put da pristupi isplati reparacija u gotovom novcu. Iz obaveštenih i zvaničkih krugova saznaje sa, da je ova nota unela silnu NYBPOBHHK: pometnju u vladi i celom zemljodelskom Savezu. Vrhovni Savet zemljodelske stran- ke koji je na okupu, obavešten o ovoj noti Konferencije Ambasadora, izglasao je rezoluciju u ovome smislu: da bugarska garantije za isplatu reparacija i da save- znici odrede mobilnu sumu bugarskih dugova, pošto se odbiju sume koje je Bugarska dala saveznicima u više prilika u naturi. ALBANIJA | OMI. Prama vijestima iz Beograda, konferencija ambasadora: usvo- ila je naš i albanski zajednički predlog, da se ukine neutralna zona na južnoj gra- nici. U isto vrijeme određena je linija, do koje će naša i albanska vojska zaposjesti neutralni teritorij. Naše i albanske trupe već dobile naređenje, da taj teritorij zapo- sjednu. Naše trupe to već izvršiše. AUSTRIJSKI KANCELAR U BEOGRADU. Austrijski kancelar Dr. Seipel sa austrijskim mini- strom vanjskih posala Dr. Griinnbergerom, stigao je prekjučer u večer u Beograd. Naš ministar spoljnih poslova Dr. Ninčić pre- duzeo je pripreme za konferencije sa austrijskom delegacijom. Na ovoj konfe- renčiji pretresaće se pitanja : o poboljšanju saobraćaja, carinskim odnosima, te o eko- nomskoj finansijskoj saradnji. Dr. Seipel i cijela austrijska delegacija za vrijeme boravka u Beogradu biće gosti naše vlade. Svi prestonički listovi pozdravljaju do- lazak kancelara i vide u posjeti trajne pri- jateljske odnose. : | NJEMAČKA SE ORUŽA. Neke franeuske novine. donose interesantne podatke o naoružanju Njemačke. Prema tim podat- cima, izvjesne švajcarske i holandske fa- brike, koje u stvari pripadaju velikoj njemačkoj industriji, izgrađuju hitno i u velikim količinama mitraljeze za Njemačku. Njemačka vojska vršila je nedavno pokušaje s novom vrstom zagušljivih pli- , nova, protivu kojih ne pomažu nikakve maske. Vrše se probe i sa nekom novom vrstom radioaktivnih instrumenata čiji, su zraci smrtonosni. | RAŠIN UMRO. Češki bratski narod zade- sila je teška nesreća sa gubitkom jednog od svojih ponajboljih sinova. Revolverski hitci komuniste Soupala, koji su 8. janu- ara pogodili dr. Aloisa Rašina imali su smrtne posljedice, te je Rašin podlegao zadobivenim ranama. a" Pokojni Rašin bio je ministar finan- sija, te je znao da češke finansije i valutu češkog novca podigne na zavidnu visinu. I ako je sam bio bankar, Rašin se nije poveo za neposrednim interesima ni svojim ni svojih kolega bankara. On je u svome neumornom radu imao pred očima u prvom redu interese svoje zemlje i svog naroda, pa je to i bio razlog da su državne finansije bratske nam Češke onako sređene. Prama ovome se može i prosuditi težinu gubitka ovog zaslužnog čovjeka. Aso Ž : Dal te se tiče, narode! Dal te se tiče, narode, našto se troši tvoj novac? | | \ Dal te se tiče, hoćeš li imati bolju i vlada ima da pruži Saveznicima realne | jeftiniju pravdu, nego si je do sada imao? Dal te se tiče, ko će upravljati tvo- jom opštinom i kako će se upravljati ? Dal te se tiče, hoće li se dati neko-. me toliko pravo, da ti pred njim budeš — ništa? | j | Dal te se tiče, šta će biti od tvoga jezika, od tvoje škole i crkve? Dal te se tiče, hoće li se voditi ve- lika ili mala briga o napretku trgovine, zemljoradnje i zanatlijstva ? e. Dal te se tiče, hoće li nas voditi u rat; hoće li i kada će tražiti od nas našu krv ? . | Dal te se tiče, hoćeš li mirno i spo- kojno moći raditi svoje poslove kod kuće? Mi smo uvjereni da ćeš ti sav listom odgovoriti: ,tiče me se“. Kad te se sve to tiče, narode, onda mora da te settiče i politika; tebi ne smije biti svejedno, koja će politička stranka upravljati brodom tvoje sreće i- blagosta- nja, jer politika o svem gornjem udešava. = Ti ne možeš da budeš cio tamo, gdje se vodi dogovor, kako će se što udesiti. Ali opet zato ti možeš najviše. Ti si onaj koji sije. Ako ti baciš u zemlju, ili bolje reći, ako ti ubaciš u sabor rđave posla- nike, onda ne čekaj, da ti niknu dobri zakoni i valjane uredbe. Ti si naučio da uvijek vičeš na kurjaka i na vladu. Ali nije ni kurjak tako jako kriv, kao što nije uvijek ni vlada kriva. Kad gazda po- stavi dobre čuvare, ne može kurjak razdi- rati ovce, a kad narod izabere dobre po- slanike, ne može vlada nikako zlo učiniti, jer na što poslanici ne klimnu glavom, to ne biva lako. A šta treba činiti, pa da postane bolje ? Ti si upravio svoje oči na svoje učene sinove; “slušaš i čekaš da čuješ njihovu riječ. A oni ti govore. Ali kako? — Naj- viši dio njih govoriti onako, kako ih'ti ne razumiješ, a i ono malo što ti govore samo te zbunjuje. I ja te čujem gdje go- voriš:; Vi, koji nas učite šta da radimo, dolazite mi kao babe iz moga sela. Kad “me zaboli mali prst, svaka mi baba go- vori drugi lijek, a vi isto tako činite, kad nas boli glava od nevolje. Nijeste pametni da nam izaberete jedno, nego vas ima od od svake ruke“. | U tim riječima ima istine. Ali nije baš svo zlo u tome šte nas ima od svake ruke, nego je najveće zlo, što nas ti nijesi još ni jednog dobro poznao. Eto, iz sva- kog sela vode po nekoliko puteva na razne strane. Ti te puteve poznaš, i kad vidiš da ti je nužno jednim poći, drugi te ne bune. Ti treba da i poličke puteve razumiješ pa ćeš sigurno poći korisnim putem, a oni te drugi neće buniti. Birati poslanika, to je vrlo krupna stvar, krupnija nego što mnogi i sanjaju. Svaki pametan roditelj. dobro otvori oči, kad bira muža svome djetetu. On se dobro raspita, kakav je to čovjek ; promisli se i dva i tri puta, pa se tek onda riješi. Kakav bi otac bio, koji ne bi tako radio. A šta da kažemo za one građane koji olako uzimaju izbor poslanika ? Šta da kažemo o onima, koji ne mare u čije će ruke položiti napredak svoje kuće i države ; ne mare, kome će dati pravo na svoju / kesu, svoje ime, svoju slobodu, na posljetku pravo i na svoju glavu ? Jer sve to dajemo mi našem poslaniku u ruke, jer o svemu tome on ima da rešava. Mnogi naš svijet ne zna koliko ga se to tiče, jer inače bi ge drukčije uzimao na um. Ne bi ga niko zadržao kod kuće, ne bi ga niko namolio da učini po njegovoj volji, a najmanje da se proda za činiju sočiva ili paprikaša. A trgovati sa svojom slobodom, nije za čovjeka, nego za roba. Ko hoće dakle da bude svoj prijatelj, prijatelj svoje kuće, prijatelj svoga naroda, on mora dobro promisliti o svim stvarima; treba da čita, da propituje, da se savjetuje. Kad dođe do izbora, on mora dobro ispi- tati, kakav je i kako misli njegov budući izabranik, kakva je i kako misli njegova stranka, da li je imala prošlosti i kakva joj je prošlost, što je — bilo kome — dobra učinila? Ko je vodi i kakvi su joj vođe i kakve joj garancije pružaju; mora dobro promozgati, može li mu pokloniti vjere? Naopako koga korteši kao stoku vuku. na izbore! Građanin treba da je na čisto sa so- bom. I tek onda može ulaziti u svoju kuću svijetlim obrazom, jer može smjelo reći, da nije napustio ni prodao sebe, ni svoju porodicu, pa na posljetku ni opštu stvar. - Tebi nije dosta poznala istorija Na- rodne Radikalne Stranke. A svi oni koji poznaju razvoj političkih događaja u Srbiji znadu, da je predratna malena Srbija bila u tolikoj mjeri demokratska i parlamen- tarna, da se je u tom mogla mjeriti sa jednom Švajcarskom, sa jednom Fran- cuskom čak i sa Engleskom. A sve te građanske i političke slobode, tu najveću demokratiju — donio je Srbiji — veliki pokret radikalne stranke. Na oltar te de- mokratije prinijela. je Narodna Radikalna Stranka najveće žrtve. Da bi mjesto terora i reakcije triumfovala demokratija trebalo je Staviti u okove Peru Todorovića, Nikolu Pašića, Stojana protića it. d. da bi narod mogao da živi u slobodi i blagostanju trebali su da plate glavama neumrli nje- govi radikalni borci Adam Bogosavljević, | Ljuba Didić i drugi. Radikalna Stranka ima svoju ideju i svoj pravac, ona je naj- demokratskija stranka, i ona će ostati takva vršeći volju narodne većine i radeći za dobro otadžbine. | A ti, narode, prije nego spustiš svoju kuglicu, dobro promisli, gdje ćeš je spustiti. Noraiaju y Boku horopekoj OM TOmuHe 1197 no 1014 HK ucTOpnju LIpHe Fope Tora noGa. (27) Qn Ap. Si. TOMAHOBARA. Li B. bopijesuli gouocu «pasuycK4 ONFOBOp HA OBY Koje HABOJIHMO Cbeleha mMjecra: ,Hcru Mmneparop mo- «CKOBCKH Npenao je sac 3a Basa Ppanuy3suMa. CaHKOBCKH PanomuheBo ojjememe ua Tpojanu ahe xecroxu npokjamauujy c zpyrom npoknamanujom Boke;euMa, #3|ornop. Y OBOj TBpijaBulIH Omo je 300 nojauka KOjH usatjome 3 HANOJbE, HE ekajyhiu na 6yny nananyru. Ty ce passu OuTKa, y Kojoj upmoropcku XaHllapu noGjenuue, u rek Onu 64 TO H yuuHujiH no CBOjcTBy ibHXOBE 3JOhe, uMao je uapen6y za kpene usMeljy Bac; CemaBuH_Mopao 150 Opanuysa noGjexe y Korop, 100 NnoruHy a 50 Ilp- i) ta sapoomuie. Tako lIpuoropuu oncjenome KoTop ' KAJYhH EHIJIECKY IIOM ' Ha NaH OYEKHBA CE ZA yibE3e y BAIIY OKOJMIJ; Bana |3ayaetue jeguy Kauai 3 vačka tkd 4 . old BJa JAMA OCynuhe Baliy cpehiy Ho BH CTE JOII HA BpHjeMe|CB. Bopka, Koja je Gpaianie: u upyry 6arepnj M ca HCIIPABMJIH BALE KPHBHIIE ;: MOXKETE_JOLI yUHHHTH ZLA Gy leTE | OBA ziBa ycrnjexa ocjroćoJiKine nadom Fa kT Ha Ocama. IHO Nparonjeuu u Ba3/by6;be€HH OHOTA NapCcTBa, OJ KOjera |(noMmohu zo Koropa, SB slana nie be 6 zd POMOJIEKOJ CaB CBHjeT Tperehie, IuBH My ce u noturyje ra... OrpecurTe | MOpana uekaTu NOrOuaH sjerap. Jom je q ie pa, jep je Ce CABE3A CA JbYJIHMA, OJL KOJHX BA HE MOXETE MATH uuITA |OncagoM Hosu u TBpijaBy. IlInaiwojm bu : AJIO CTETHYTH Npyro 10 luTeTe. YnosKajTE rjije je Bana KOPHCT, a OCOGHTO | NPEKUJLA THEM CaoGpahaja ca (imame va pr Ia INTO Ce THHe Bale NoMOpcKe: TproBuie, Ia y uajsajuou a qac He 6y/e O/vIyueHo 3a Bac TO IuTo je ouiyueno cByna |. noMoh cacrojana ce y jenmoj dbperaju, nporuBy omux uapoma, koju cy Guju IpcKH NpOTHBHMIH“. ek OM OpuKy u nekomuko NAJyNa € TONOBUMA nog Ko- H Bnanuka mno cnopa3yMy ca eHreckuM AnmMupajomM otto KANETA Ha: Xocra, Koju oce npencraBuo BynanuiuH cnasu y BynBy ca jenuumM OJlijembeiemM Bojcke, a ryBepHep sans: EHTJIECKOT. A rmupaga : » lacT mu je ga Bam PanoHuhi casu ca —pyraM oljebeieM y Korop 4 oncujeja od BHM Kanerana XOCTA, KOMAHJLATA dperaze ,Bakanre“. ra. KomannaHT bylBe, rno3Bar 1a ce rmpena, Huje xruo m a CBE LITO Ce THH€ IAJIMATHHCKHX NOCJIOBA. uyTu 3a npenajy. Au XpBara, KOjH CY CACTABJ/BAJIH TAPHHBOHK, “IMy_Cnjernocr za ra AKPEJHTYjeTe KOJ KOMAHJLATA Hohy usmetjy 11 u 12 cenremGpa yOmue (pamuyckor Ko- MPHOTOPCKHX TPYIA, KaKO Gu Mopao na panu npema Mojum I*KEJIbaMA_ u MAHJLAHTA "M I€TOBOT NOMOHHHKA, HEK€ PAHMIIE a Mehy Keco YNyCTBHMA. [Ipen KocrenHoBuM $.or Sutobna ibuMa KanoHuKka KojoBuha, a HMM UHHOBH CIACIH Cy ce HOB.) 1813.“ je oz Bac ocrynuru; Muneruhi, BouHoBuh u cBa pycka Gyryhu cy nanpujejn cBoje OKAaJ6BAH€ PYK€E y KDBH 3AKOHHTOTA |1*— : Bojcka MOopaja je Bac, OcTaBuTH. JeuHa BeJuKa cua gan Kpasba u KPajJbeBcke damMuJuje yMOUMJIH H HA TEMEJb 6€3- Goxuja csoje jakoGuHucKko (apMa30HCKO | INPABHTEJBCTBO OCHOBAJI&, alu Gjarogapehu Bora Huujecy MOrJIH yuuHHT“. — na nowro je HaBeo y3poke, 341uiTO Hujecy MOrTIH TO VUHHHTH, HACTABIBA : ,H TAKO CMO € retepaJomM BeprpannomM Ha KOHluNuje MHp yuuiHui4u u ca remepazom Torujepom NoTBPIHJIH NO 3ZanoBjenu, KOjy 6ucMO MMAJH OL HalleF Ilapa. Ho iurTo uckame renepasi Beprpanji 0a “y upedajemo ibux08e /by0e, koju 6u y nawa mjecita oobjesmcanu, ilo uujecmo iipumunu; u 3a To je wuxoB Llap TOJuKO pacphjeH na je roBOpHo 1a he Hac He CaMO OFIby H MAuHy IIPEeJATH, Hero za he 4 TOpe MHJIH TH TIJIAHHHE HAC CAKETH...... Tora panu NpeHHMO CBH H IPHHOCHT He NPECTAHHMO CBE GnaroM Bory 6narogapeie u caBy, koju je napoBao cBojeMy Tlomašanuky AJIEKCAHIPY KPEIIOCTH, CH/IY HA HCTPEGIbEIE TMOuuCJIeHe Bojcke KPBOJIOuHOra HanojreoHa, J6yTOra H HenpuMupumMora nenpujareba uoBjeuaHncrTBa“. fla 3aspuyje NO3HBOM za IuTO ckopnje, npusBasiun bora Ha romoh, cilylumo y Bokeuxy Zposunyujy 200 CnaBoOoGulHUM Kakawem npeko GegeMa. 3aTuM HACTA IUbAdKA NO pan- Gapjanom Benuxkoza Anexkcanopa munociđusoza HOKPOBU-|guyckuM Kyhama 4 panuyckux npucranana. A cjyrpu zan ilexa uaueea“. (FHaciiasuhe ce). s lipmoropuu yijonie y rpa1.