> Crpana 2.

.NYBPOBHHEK*

Nomake sujecru.
Zašto ću glasati za radikalnu stranku?

: Zato, što je ona jedina stranka, koja
već 40. godina neumorno radi na“ dobru i
sreći našeg naroda.

“ Zato, štoje ona od male Srbije stvorila
današnju novu Kraljevinu Srba, Hrvata i
Slovenaca.

Zato, što je ona u nekad maloj Srbiji
stvorila i omogućila pošten i udoban život
malom zemljoradniku i što verujem da će
ona i u našoj velikoj otadžbini rešiti ovo
pitanje u korist njegovu.
Zato, jer je njen prošli rad častan i
svetao i što su za njeno ime vezani najsve-
tHiji momenti iz nedavnne prošlosti našeg
naroda. | |

Zato, što njom upravlja prekaljeni i
neustrašivi vođa g. Nikola Pašić.
Zato, što ona ne vrda ni desno ni

levo, nego visoko drži zastavu.svog demo-

kratskog i narodnog programa.
Zato, što se ona nikad nije pogađala

sa komunistima ni autidržavnim elemen-

tima. — | |
Zato, što je ona jedina pouzdana
monarhistička stranka i što je za nju pi-
tanje monarhije i dinastije životno pitanje
državnog opstanka.
Zato, što u njoj toliko iskusnih i opro-

banih političara i državnika u čijim rukama '

brod našeg državnog života ide sigurnim
pravcem.

Zato, što su protiv nje sve moguće
republikanske, komunističke i antidržavne
stranke.

Sve ovo što ja znam o radikalnoj
stranci, znaš i ti narode, pa zato neumorno
rađi i glasaj za jedinu državnu i spaso-
nosnu radikalnu stranku. .

Poštanske vijesti. Ministarstvo pošta
i telegrafa u Beogradu dozvolilo“je pono-
vro otvorenje slijedećih pošta u Dalmaciji:
Žegar, Bribirske Mostine; Radanović i Str-
mica.

Osim toga u najskorije će vrijeme biti
predane prometu također i slijedeće po-
moćne pošte (sabirališta): Drvenik: kod
Trogira, Koljane, Kijevo, Goveđari, Lopar,
Slivno kod Kamenimosta, Suđurađ, Zablaće,
i Rašćane.

Kandidacija g. Dr. Jablanovića i de-
mokrati. Ugledno Uredništvo! — U vezi
s opetovanim  tvrđenjem  šibeničkog —
— ,»Demokrata“, da je moja kandidacija
bila namerno izigrana od izvesnih krugova
Radikalne Stranke, molim Vas da izvolite
doneti ova objašnjenja :

Ma da ja već dve godine vršinm du-
žnost upravnika Veresijskoga Zavoda, a
samo, uzgredno, ograničene . funkcije fi-
nansijskoga  odvetnika, ipak je sasvim
opravdano bilo pokrenuto pitanje, nije li
moja kandidacija u sukobu s čl. 15. iz-
bornoga zakona. Pitanje je u Beogradu
pokrenuto u prisuću samoga g. Name-
snika Dr. Metličića, meni predanoga pri-
jatelja. Pitanje se je velikom pažnjom
raspravilo a akcionome odboru, u glavnom
odboru Radikalne Stranke, pa i u samom
ministarskom savetu, jer, ma da za to ja
nemam nikakvih zasluga, moja je kandi-
dacija bila primljena naročitom simpatijom
u svim merodavnim krugovima stranke
kojoj imam čast pripadati, pak se je htelo,
da se temeljito i savesno: utvrdi, je li
moja kandidacija nedopuštena po zakonu.
Zaključilo se je, da je zabrana u čl. 15.
izbornoga zakona apsolutne naravi, te da
sti prema slovu i duhu zakona isključeni
od kandigovanja svi činovnici koji stoje
u resoru ministarstva unutrašnjih dela,
finansija, šuma i .agrarne reforme. A ja,
još uvek, stojim u resoru ministarstva fi-
nansija, u svojstvu državnoga pravobra-
nioca za Dalmaciju. Kandidovanje činovnika
isključenih po čl. 15., ima za zakonsku
posledicu poništenje cele odnosne liste od
strane Narodne Skupštine. Ma da Dr. Po-
lić u svome komentaru k izbornome za-
konu tvrdi, da je on (ne celalista) ništav,
ipak je, bez sumnje, osnovanije tumačenje,
koje su propisu čl. 15. izbornoga zakona

dali merodavni faktori u Beogradu, koji

su zakon stvarali i koji se, k tome, osla-
njaju na praksu. Stranka koja kandiduje
činovnike iz resora pobrojanih u prvoj
alineji čl. 15. izbornoga zakona, i s njima
operiše u izbornoj borbi, mora da računa

na poništenje cele liste.

Radikalna Stranka, koja je po tradi-
ciji ustavna, nije mogla ni smela, da zbog

moje neznatne ličnosti brani verifikaciju
. jednoga po ustavu i po izbornom zakonu:
nedopuštenoga izbora, a ja ne bih nikada

i nipošto bio dopustio, da zbog mene lista
moje stranke bude izložena ama najma-
njoj opasnosti.

Moja je kandidacija, dakle, otpala
isključno zbog zakonske zapreke, a ne
zbog kakvih intriga.

Ja cenim iskaze iskrene simpatije,
ma od koje mi strane dolazili, pak i one
Šibeničkog ,Demokrata“, ali ne mogu da

ih ostavim bez dužna reagovanja kad se:

oni izvrću u neosnovane obede protiv
moje stranke i mojih partijskih prijatelja.

Ovom prilikom isporučujem moju živu
blagodarnost radikalskim organizacijama i
prijateljima Kistanja, Benkovca i Obrovca
na časti koju su ini iskazali zanosnim i
iskrenim nošenjem moje kandidacije, ma
da ja toliku čast i poverenje nisam ni po-
čemu bio zavredio sem po nesebičnoj pre-
danosti partiji, narodu i državi.

Split, 6. marta 1923.
Dr. Josip Jablanović.

#+ Antun Glavinić. Pišu nam iz Stona:

Na 2. ov. mj. stigla je iz Niša tužna vijest,

da je tamo, u vojnoj bolnici, poslije krat-
kog ali teškog bolovanja na upali pluća,
preminuo Antun Glavinić, kamo je pred
mjesec dana pošao kao vojnik, koji je tek
nastupio vojnu službu.

Pokojnik pripada boljoj kući u našem
Stonu, te je bio opšte ljubljen i cijenjen.

Pokojni Antun brat je gosp. Iva Gla-
vinića našeg organizovanog člana narodne
radikalne stranke u Stonu.

Laka mu zemlja, a ožalošćenoj rodbini
naše iskreno saučesće u žalosti!

Kako 3eMbOpanuuuu paze. [Ipumamo.
— Hajsenine Bac yMOJBABAMO, NA OH CTE
OJMA IITAMNAJIH y BAILIEM LIMj. JIHCTy HALIY
crujenehy usjaBy Te Hac. 3A1iTHTMJIH OJ
oBe snoynorpeGe, kojy xohe na Bpiuu HAJ
HAMA HEKAKBA 3EMJ6OPAJIHHUKA CTPAHKA H3
CrgiHTa HMEHOBABIIH HAC UyBAPHMA IbeH€
KyTuje. Kao 1uro BaM je Nno3HaTo y OBHM
KpajesuMa He MOXe GuTH HH FOBOpa 0
kojoj upyroj napruju cem Pagukajine, a
HajMaWe KOL HaC zBOjuue Koju cMo 3a
Bpeme para Guyu Kao noGpoBoJbl y cpn,
BOCIIH H GOPMJIH Ce, HE 34 J6BY6AB HHKAKBOT
Aure Hu Dpane, Beh 34 OHO uHM je TexuJa
PanukaJina CTPpaHKA_ OJ IBEHOF INOCTAHKA.

— Majasa. be3 natuer 3Haia OuJIH_CMO
HMEHOBaHH uyBapuma PpanuheBe 3eM/6OP.
KyTuje y rgacaukOM mMjecTy Bujena u Kao
TAaKOBH npujaBibeHu Omur. ynpaBu y Ep-
UETHOBH.

TIpoTu4B OBAKE JIPCKE NOJIBAJIe, CA CTPAHE
Orn6opa 3em;eopaj. Crpanke #3  CryiuTa
uporecrByjeMo, a cMo O ocnoGoljema 6u-
JIH OpraHu3oBanu ujanosu Hapojiue Pajiu-
KAJIHE CrTpanke H KAO TAKOBH OCTAjEMO M
NaJbe, a HuKAJA HHjeCMO HMAJIH Be3€ ca
HujeuuomM nupyromM naprujoM, u Hajmae ca
3eMJbOPAJIHHUKOM.

IlopyuyjeMO T. 3B. 3EMJBOPAJHHILHMA,
Gyly JIH OHH H ABE 31OyNOTPEĆIBABAJIH
HALJA HMEHA Y E>HXOBE JEMATOIIKE LMJIbEBE,
na he MO GHTH NPHCHIBEHH  TIYTEM CY]A
TPAXKHTH 34/LOBOJBIUTHHY.

Bujena (Boka Koropcka) 5 mapra 1923.
Mujo TI. 2Kaneguh.
. BornaH _Jb. IlonoBni.

. Pozdravi namjesnika. Prilikom eva-
kuacije treće zone v Sušaka, namjesnik
Dalmacije g. Dr. Metličić, pozdravio je de-
pešom ovom prilikom Nj. Vel. Kralja i
gosp. ministra predsednika Pašića, blago-
dareći na živom staranju, po kojemu se
ovaj historički događaj mogao sretno i u-
redno steći.

. Glasuite svi
 za;RADIKALE!

naroda u jedan nov viši oblik. Sr

Moralni zadatci

Radikalne Stranke.

Napomenuli smo, da je na Radikalnu
Stranku i na svakoga pojedinoga od nje-
nih pristalica, u ovom predsudnom ire:
nutku za budućnost naše otažbine, pala
naročita odgovornost. Radikalna je stranka
pozvana, da iz opšte pometenosti, u koju
je zapao naš javni život, izvede red i
uzme na sebe odgovornost za opsta!
napredak ove naše države. Veliki ]
zadatak, golema je ta odgovornost,
narodna radikalna stranka, koliko po svo-
joj prošlosti i po svojoj sadanjoj snazi,

e taj
ali je

toliko po ljudima koji njome upravljaju,
sposobna da tu odgovornosi preuzme |

taj zadatak izvrši. Svakome je danas oči-
gledno, da naš javni život strada od toga,
što nema jedne jake stranke, koja bi uzela
snažnom rukom vodstvo državnoga broda
i naprtila sebi odgovornost za rešavanje
svih krupnih političkih, privrednih i soci
jalnih pitanja, koja dalje ne trpe odlaga-
nja. Stranke koje rade na uskoj podlozi
klasnih ili plemensko-ideoloških programa
nemaju uslove da konkurišu Narodnoj
Radikalnoj Stranci, koja svojim programom
obuhvata ciljeve cjelokupnoga državnoga

bića, i dovodi u sklad potrebe svih je- |

dinskih i socijalnih skupina s višim nuž-
dama države. Stoga na programu Narodne
Radikalne Stranke mogu da rade svi, bez
razlike, Hrvati, Srbi i Slovenci, svi katolici,
pravoslavni i muslimani.

Uprkos toga, usljed nedostatka kri-
tičnoga duha i ispravnoga ocenjivanja, kao
god usljed nesavesnoga haranguiranja pro-
tivnika, radikalna stranka mora da muku mu-
či protiv dva koliko neosnovana toliko snažna
predbeđenja: da je, ona, naime, plemen-
sko-srpska i versko-pravoslavna stranka.
Dok se ova dva predubeđenja ne savladaju,
radikalnoj stranci ne će uspeti da u ve-
likom stilu proširi svoj partijski posed.
Stoga, dužnost je svakoga radikala, da
brižljivo i neumorno, delima i rečima,
svugde i svagda radi na otklanjanju tih
predubeđenja. I sasvim je naravno, da,
koliko veći bude broj katolika Hrvata i
Slovenaca u Radikalnoj Stranci, toliko će
uvek manje Radikalna Stranka biti ple-
mensko-srpska i versko-pravoslavna, a to-
liko više narodna i universalna stranka.
Već ova sama belodana i jednostavna
istina morala bi biti podstrekom katolicima
Hrvatima i Slovencima, da listom prelaze
u Radikalnu Stranku i da u njoj uzimaju
pozicije, koje bi im braća Srbi pravoslavni
sa radošću i priznavali.

Nema primera ni slučaja u historiji
našega naroda, da bi Srbi verskom  into-
lerancijom bili otrgli od katoličke vere
brata Hrvata. Samo zlikovci mogu da siju
među Hrvate katolike strahovanje od po-
rišćavanja od strane Srba. Srbi su na
svetskom glasu radi svoje tolerantnosti.
Ko god zađe u srpski narod, konstatuje
s pravim udivljenjem njegovu blagodarnu

snošljivost u pitanjima vere. Stojan Protić

je nedavno spomenuo slučaj, koji se «je
baš njemu desio. U jednom selu, u kome
ima Hrvata-Katolika i Srba-Pravoslavnih, |
ima crkva katolička i crkva pravoslavna.
upitao je Srbina, zašto li ide u katoličku
crkvu. Ovaj mu je odgovorio: ,Jer je
Bog i u jednoj i u drugoj, a na ovu mi
je stranu bliži“. Kamo sreće za nas, kad
bi pamet ovoga srpskoga seljaka postala
sveopšta u celom našem narodu! Kao

čudom jednim zavladalo bi među nama

carstvo božje, bratske ljubavi i mira |

A Srbi Radikali trebaju da svakom
prilikom i najbrižljivijom pažnjom davain
braći Hrvatima Katolicima uverenje da
i ne rukovodi nikakav. duh hegemonije
ni prevlasti, ni verske ni Plemenske, nego
da istinski žele ujedinjenje duša i aaa
jednakost sve braće, stapanje svih oma

grani našega naroda pala je u deo ae
historijska misija. Ona je izvršila najteži
deo te misije: spasila je Svoju niolosskee
i državnu nezavisnost i izvela oslobođenje
i ujedinjenje svega našega naroda. i

je na njoj, da svoju misiju izvede do

__——— ,

pstanak i

Pred svakim viđeni

Bp. 10.

> omeannemmy,

kraja: da u zajedničku radnju unese svoju
državničku pamet, svoje vrednote, mate.
rijalne i moralne, svoje krvavom mukom
stečeno blago, i da tako utvrdi za veke
novu našu nacionalnu državu.

Učenjak prof. Cvijić, istražujući psi.
hične narodne osobine našega naroda, iz
kojih bi se imao da izradi tip nove sa.
mostalne južnoslovenske civilizacije, ističe,
u pogledu srpskoga dela našega naroda,
kako srpska narodna tradicija najviše ceni
tri ličnosti u svojoj prošlosti: Svetoga
Savu, Cara Lazara i Miloša Obilića. Sv,
Sava napušta vladalačke dvore i žrtvuje
se za veliku duhovnu ideju; traži istinu
i pravi smisao života za sebe i za svoj
narod. Osniva samostalni duhovni život
Srba. Car Lazar svesno se žrtvuje na Ko.
«ovu. Miloš Obilić je junak besprekornih

viteških osobina, na koga se svi junaci.

doenijih vremena ugledaju. Dakle, duhovne
i moralne osebine srpskog narodnog ži-
vota su: duboka i čista etika, težnja za
istinom, za nebeskim carstvom, pravdom,
i sposobnost žrtvovanja bez granica, do
uništenja svoje ličnosti. Osobine Sv. Save,

Cara Lazara i Miloša Obilića živele su

vekovima u narodu. One su stvorile mo.
ralnu i fizičku snagu kojom se je Srbija
oslobodila. Te su se vrline videle i u toku
svetskoga rata. Cvijić je upoznao u ratu
srpskih oficira i vojnika, koji su tražili
da im se samo kaže na koji način inogu
najkorisnije poginuti!

Ovaj dragoceni prinos, koji narodna
srpska duša unosi u našu novu zajedničku
otadžbinu, ima da bude ona živa moralna
snaga, koja će najsnažnije doprineti stva-
ranju jedne nove moralne duše u celom
našem narodu, pa i u onim njegovim de-
lovima, koji su nacionalno još neprosve-
ćeni i koji tapkaju u duševnoj čamotinji
nezdravoga nasleđa mržnje i zablude. A

svaki Srbin. kao deonik srpske narodne |
mora da

duše i toga moralnoga blaga,
pomaže ostvarenju novoga uzvišenja za-
zatka, koji je u novoj otačbini namenjen
srpstvu. Srbi _ nemaju od šta da strahuju.
I u koliko prema braći katolicima i Hr-
vatima budu širokogrudniji i budu se
klonili svakoga isticanja hegemonskih 0se-
ćaja i shvatanja, u toliko će oni uspešnije
raditi za ostvarenje onoga novoga sveta
bratske ljubavi, nacionalne prosvećenosti,
Žive svesti jednakosti i jedinstva, koji će
neizbežno da dođe. dio

A radikalna Stranka, koja je ponaj-
bolja predstavnica srpske narodne duše i
najsnažniji politički faktor za izvođenje
narodnoga i državnoga jedinstva, stavlja
svakomu Radikalu u zadatak, da delima i
rečima uveri brata Hrvata i Slovenca, Ka-
tolika i Muslimana, da je Radikalna Stranka
opšstenarodna, stranka  stavne prošlosti,
stranka snažne sadašnjice i stranka lepše
i bolje sutrašnjice, stranka bratske ljubavi,
stranka reda i zakonitosti, a, nada sve i
što je najglavnije, stranka državničke
mudrosti.
»IlajiM. Panukaji“ 3.

Haww aonncu.

Cavtat, 5. marta 1923.

e U zadnjem »Jugoslavenu“ neki Cav-
aa pun je prekomjernih hvala prama
0vsem upravitelju opštine Kovačeviću.
. čudimo se tome, znamo da za onaj
ie nijesu vodile »Velike zasluge gospo-
a Kovačevića, već samo, da se može
reake na sadašnju vladu. Trn mu je u
# u, Bo je sadašnji upravitelj radikal, a
Ovaćevič. ja bio demokrat, koji je javno
dva SVO Ono što se zove srpskim,
= sa svoje vladavine, onako ispod
a. sja narodom konavojskim znao —
e Ava mržnju osobito protiv radi-
o stranke, dok se je znao previjati
jim čovjekom, koji bi
Srbije u pohode. Što će nam
ati, kad im otkrijemo tajnu,

e

nam došao iz
demokrati kaz

bo a.
“de on inspirator sastanka u Ljutoj, na

“m ske. Konavljani odlučiti, 3a
Blikšnako Meioo daju za Radičevu rep
reakciju “as To je učinio, da izaz0
amo radik svela protiv Cavtatu, jer so
). radikalski osjeća. Ipak mu to nije

sd __w eg _