3na3H_CBaKH [lerak y ira.“ pernnara: 3a JlyGposnuk, - NOHAIMAWEM Y Kyhy 84 nun. ronuHy. NouwTomM 3a Jly6pos- uK u uujeny ipxaBy 96 nun. a FOJLHHY, HA NO FOJIuHE u Ha mjeceu cpa3šmjepuno. =! lojenuuu 6poj 1.50 nunap. NATHBO M YTywuBO y Jly6poBuuxy, BnacHuK u usnasarexm: OJBOP HAPOJIHE PAJHKAJHE CTPAHKE Y NYBPOBHHKY. Onrosopuu ypenuuK: HBO XEPIIO UHMJEHE OTFNACMMA: I um. BRCHH€ y Wmupuuu jeuuor crynua 5 nun. lipu- onhewa, zaxsajie u ornaca y TEKCTY 6 nuuapa. Craa- HHM OFJACHBAHHMA NONJCT. 5p. 13. Ay6poBHuux, 23. MaprTa 1923. Fon. it. Nakon izbora. (Nekoliko refleksija). Svršeno je! Na 18. ov. mj. pro- edeni su izbori za narodne presta- nike u parlamenat. Izborna radikalna lada pokazala se je na svojoj visini, r su izbori izvršeni bez ikakve pre- je, i bez potajnog i bez očitog pri- ska, već potpuno slobodno, da se vak opredijeli na koju stranu hoće, a svak tačno označi kojim putem oće. Zbog toga i izvršeni su izbori ez nemalo ikakvih nemira. Ali dok je izborna radikalna vla- a dala narodu potpunu slobodu u razu kojim će putem udariti, dotle i tu slobodu ne samo skučili već rosto uništili demagozi, koji su, kao ižni proroci, ubijedili jedan dio na- »g naroda, i to u većini onaj“ dio rvatskog plemena, koji je pošao nim putem, koji bi ga imao u formi ekakve hrv. seljačke republike da slobodi svake vojne dužnosti i sva- og plaćanja poreza. Ovakovo zama- ino demagoštvo zavelo je ovih izbo- naročito dalmatinskog seljaka ka- lika, mnogo jače nego što ih je u rošlim izborima zavelo demagoštvo omunizma. I s toga ovaj uspjeh Ra- ićeve stranke ne prestavlja nikakav | ozitivni politički uspjeh. On nije iz- az nezadovoljstva današnjeg stanja eć je on gorka svjedočba, na kako niskom kulturnom stupnju jedan io našeg naroda, i to na toliko nis- om, da kod njega nalazi prijema i daziva samo ono što je razvratno i varenost. Krčenje puta istinom kroz aj dio naroda još je nemoguće, i dok e taj dio naroda toliko ne osvijesti ne kultivira, da dade pristupa i is- ini: da svak ima svoja prava ali i voje dužnosti, taj dio naroda ne sa- iku slobodu, već mu se je mora o- raničiti na minimum, inače će taj lio naroda i dalje ostati rasadnik po- <varenosti i elementa koji će biti na metu i štetu pravilnog državnog kon- olidovanja. I dok je veći dio hrvatskog ple- nena pošao neispravnim putem, dotle vidimo, da su Srbi pa i Slovenci po- cazali daleko više ispravnog politič- og odgoja, pa i ako nijesu udarili otpuno istim putem, ali im je osno- ra zajednička i ispravna, osnova koja riznaje svačije pravo ali pokazuje i la svačije dužnosti, a to je glavna )snova za sigurni unutrašnji ša, dilo Koje države bilo kojeg naroda. - > Netačno se prikazuje, kao da je 'ezultat ovih izbora čisti odraz ple- enskog odvajanja. Kao dokaz dosta e navesti fakat, da n. pr. pučka stran- za kod nas, nije se narodu u svojim roglasima i letcima pod tim imenom li pokazala. Ona je i .sa svojom ku- ijom i sa svojim letcima apelirala rotovo šovinistički na plemenski osje- šaj svojih pristalica čiji je broj za rošlih izbora bio u Dalmaciji naj- a to je nemoguće a što obilježava po- | no što ne zaslužuje ovakovu i ovo- jači. Pa ipak tu, prije najjaču, stran- ku u Dalmaciji ostaviše gotovo svi ti vjerni ,hrvati“ i priđoše u radi- ćevu stranku, u kojoj im ,sinovi neće ići u vojsku a oni neće plaćati po- reza“. | ova apsurdna krilatica bila je daleko jača od pravog plemenskog hrvatskog osjećaja, sa kojim je puč- ka stranka kod nas imala da okupi svoje vjerne. Pred ovom krilaticom pokolebala se vjera i kod svih ze- mljorađnika, pa ni oni nijesu mogli da nimalo uspiju, i ako sa demago- gijom nijesu mnogo zaostajali iza ra- dićevaca. Prijašnji komuniste u vrlo malenom broju ostadoše vjerni svom o starom programu, te i oni gotovo kompaktno priđoše k radićevoj stran- ka » ci, jer bi ona imala da ruši kao što je to i njihov zadatak bio. Sve su ovo fakta koja utvrđuju, da veći dio hrvatskog plemena spu- tava još onaj duh prijašnjeg ropstva pa ne zna da pravilno shvati današ- nju slobodu, te mješte da ju upotrebi. na opštu i svoju korist, on je kidi- sao nasve, poput šarova puštenog iz lanca. | Koliko zbog interesa opštedržav- nih toliko i zbog interesa utvrđiva- nja našeg narodnog jedinstva, drža- vni vođe moraju da brzo nađu zgo- dan lijek, koji će razbistriti neke moz- gove, da shvate da je sloboda data za to da se gradi a ne da se ruši. o + dij . Narodna Radikalna Stranka i izbori. Opšti rezultatžizbora pokazuje, da je Narodna Radikalna Stranka imala vrlo veliki uspjeh, bez da se je za to: služila svim onim izbornim eksperimentima, ko- jim se/obično služe izborne vlade i koje svoj uspjehžšimaju da zahvale ne volji na- rodnoj već teroru. Ovih izbora toga nije bilo, oni su najslobodnije provedeni i, baš zbog toga, radikalna stranka osjeća dvo- struku pobjedu /koliko u broju kojim je zastupana“preko “svojih poslanika toliko i u moralnom smislu. Treba imati na umu, da su sve stranke, u svojoj izbornoj agi- taciji, uperile svoj prvi udarac proti Nar. Rad. Stranki. Drugo,-treba imati na umu, da su gotovo sve stranke izašle pred: svoje birače sa jednom ordinarnom neisti- nom, da_je radikalna stranka“ separatisti- čka, da je ona plemenska, biva srpska, i religijozna, biva pravoslavna. Već samo ove_dvije neistinezkod neukih i zastranje- nih masa mogle su biti dovoljne, da oslabe radikalnu stranku, a sigurni smo, da se nije u narod ulazilo sa ovim neistinama, uspjeh radikalne strankej bio bi daleko veći, i akoži“sa ovakovimšituspjehom mo- ramo biti zadovoljni, jer je on uprav ko- losalan. e Prama opštem ispadu izbora, muka hoće, da njihov rezultat prikažu kao čisto plemenski plebiscit. Mi mislimo da je to vrlo krivo suđenje. Klerikalizam kod Slo- venaca“bio jeZjednakočžjak i razvijen i u ono doba, još za vrijeme pokojne Austrije, kad, barem“ftamo, nije bilo [potreba od kakve plemenske već nacijonalne borbe pred Njemcima.!To jeZisto ostalo i danas. U Hrvatskoj i Dalmaciji prevagnula je parola više boljševičkog nego plemenskog karaktera i za tom parolom polećele su one mase kod kojih su do jučer prevla- đivali plemenski razlozi. Ostala je jedina Nar. Rad. Stranka, koja je visoko izdigla svoj barjak, pod kojim je prikupljala svakog ispravnog gra- đanina, bio on Srbin, Hrvat i Slovenac, | bio Katolik, Musliman ili Pravoslavni. 1 taj barjak bez ikakvog plemenskog ili vjerskog obilježja okupio je većinu na- rodnu oko sebe, jer narodne mase, kojima nije do plemenske ili vjerske hegemonije, već do ravnopravnosti i napretka opšteg, narodnog i državnog, pohrliše pod barjak radikalski, jer im je on davao najvišeg jamstva da će pod upravom ljudi iz te stranke poći državni brod ispravnim pu- tem. [Nar. Rad. Stranki nije bilo ni po- trebno niti je ona takova, da izađe sa parolom : Srbi na okup! Pravoslavni na okup! Ona je izašla sa parolom svog pro- grama: svi dobromisileći na okup! i to je ono što je dalo ovako veliko narodno po- vjerenje Nar. Radik. Stranci u našoj dr- žavi; to je ono što joj i za budućnost ga- rantuje jaču snagu i jači udjel u državnoj upravi. Ej I kad sve ovo vidimo, onda možemo biti više nego zadovoljni na opštem us- pehu naše Narodne Radikalne Stranke, kojoj je voljom naroda suđeno, da vodi glavnu riječ u upravljanju naše države i o kojoj u prvom redu ovisi naš napredak i sreća, Mem ni najmanje ne sumnjamo, jer je Nar. Rad. Stranka o tome kroz više od četrdeset godina dala i suviše jakih dokaza. Ovi izbori dali su Narodnoj Radikal- noj Stranci punomoć, da najveću ulogu upravljanja našom Kraljevinom uzme u svoje ruke. Ta je uloga koliko ozbiljna to- liko teška i puna odgovornosti, ali mi sa punim povjerenjem gledamo u bolju i sre- tniju budućnost jer je ona u rukama onih iskusnih ljudi koji su i do sada bili na čelu radikalne stranke i koji su kroz vri- jeme od preko četrdeset godina znali da mudro i pametno upravljaju sa narodnom sudbinom, pa će to znati i sada da urade, makar se neko i drukčijem nadao. Sedmični pregled. FRANCUSKA | NJEMAČKA. — I ako je Fran- cuska, da bi osigurala sebe, poduzela pra- ma Njemačkoj tako skrajne mjere koje samo mogu podržavati vječnu mržnju i čež- nju za osvetom, opet su se bili pokazali neki znakovi, kao da bi između ove dvije države moglo doći do nekog sporazuma ili nagode. Za neko vrijeme to je izgledalo već kao gotova stvar, koja je otklanjala .svu onu opasnost, koja se je mogla izvo- diti zbog pretjerano skrajnjeg držanja Fran- cuske a nepopustljivosti Njemačke. Prama zadnjim vijestima kao da su svi ti izgledi o kakvoj zgodnoj nagodbi između Fran- cuske i Njemačke isčezli, te opet postoji otvoreno pitanje, da li će ruhrska okupa- cija sa strane Francuske postići svoj cilj ili će Evropu ipak baciti u neki neželjeni vrtlog. Kako će ovo pitanje svršiti, o tome još niko nije na čistu, ali da će ona dati još dosta glavobolje Evropi, o tome je svak uvjeren. LENJIN NA UMORU. — Koliko i koliko su puta do sada novioske vijesti donosile, da je Lenjin ili ubijen ili da je umro, Ali sada se sa pozitivnošću može javiti da je on doista opasno bolestan i da bi lako mo- gao i umrijeti. Kad se uzme u obzir, ko- liko poštovanje Lenjin uživa u Sovjetskoj Rusiji, onda je shvatljivo, sa kojom bri- .gom sovjetska vlada nastoji da spasi jed- nog od svojih najvećih ljudi. Pozvati su prvi liječnički kapaciteti sa više strana, ne bi li ovog čovjeka spasili od smrti. PRISTUP POLJSKE u MALU ANTANTU. — iz Varšave javljaju da je ministar vanjskih poslova, po nalogu vlade, otputovao u Pa- riz. Njegova je zadaća, da u Parizu pri- premi sve, da Poljska može konačno pri- stupiti u Malu Antantu. Poljska je od po- četka svog opstanka pokazivala prijatelj- sko držanje prema Maloj Antanti, i pošto je uklonjen nesporazum sa Čehoslovačkom, to ne stoji ništa na putu, da Poljska pri- stupi u Malu Antantu. RATNE ODŠTETE BUGARSKE. — iz Sofije javljaju: poslije dugih pregovora između Stambolijskog i saveznika o naknadi ratne štete, došlo je do sporazuma. Saveznička komisija u Parizu riješila je, da smanji bugarska ratnu odštetu sa 2ipć6 miljarde zlatnih franaka na 550 milijuna franaka i to, da Bugarskn plaća saveznicima go- dišnje 50 milijuna franaka. Drži se, da će reparacijona komisija primiti ovaj predlog(?) Bugarski ministar vanjskih poslova, govoreći o vanjskoj situaciji, izjavio je, da je ovakovo riješenje vrlo povoljno po Bugarsku. Ovo pitanje raspravljeno je i na sjednicama ministarskog savjeta, . nije donesena konačna odu E 8 NA ISTOKU. Političko. anje e o" ž iatoka | još nikako da se konačno . Turci su se i suviše osilili, te. lako ne pristaju na diktate velikih sila već sami postavljaju | uslove, od kojih su mnogi ne samo pre- | tjerani već i nemogući. Ovakovo držanje Turske zapliće stvar konačnog riješenja istočnog pitanja i ne da da se onoskine sa dnevnog reda i ako se oko toga već davno radi. Izgleda, da istočno pitanje treba još dosta vremena, dok ono bude potpuno riješeno, jer su za nj vezani interesi mno- gih, a njegovo riješenje mora da pogodi barem jednu stranu i u tome je sva te- žina tog riješenja. OPSADNO STANJE NA GRANICI BUGARSKE. Bu- garska vlada proglasila je opsadno stanje u okrugu petričkom i srezu dupničkom. Ova mjera smatra se kao rezultat prego- vora u Nišu između naše i bugarske vlade, kada su bugarske komite počele da naj- žešće upadaju u južnu Srbiju. KOMITE PROVODE TEROR U SAMOJ BUGARSKOJ. — Po vijestima iz Bugarske, komite sada napadaju na bugarsko stanovništvo u po- graničnim krajevima, jer ovo neće da daje hranu komitskim četama i da im plaća udareni porez. Protiv bugarskih mje- štana preduzeli su komite nebrojene te- rorističke akte i vrše neviđenu pljačku. Kada su se mještani protivili, da daju besplatnu hranu i novac, komite su ih iz osvete napali i zapalili im kuće. U Džumajskom srezu došlo je do ogorčene borbe između mještana i komita, Ali kako su komite bili u većini, svladali su mje- štane i izvršili nad njima strahovita svi- | repstva. Mnogi mještani napustili su svoje domove, te su prebjegli na naš teritorij kod Caribrođa. ZA SIGURNOST MIRA U EVROPI. Prema vi- jestima engleskih novina, sklopljen je za sigurnost mira u Evropi pakt između En- gleske, Francuske i Belgije s jedne, a Če- hoslovačke, Kraljevine S. H.S.i Rumunj- ske s druge Strane. RUMUNJSKE VOJNE PRIPREME. — U rumunj- skoj se izvode vojne pripreme u većem stilu. Glasovan je veliki kredit za vojne potrebe, a sve fnbrike u rumunjskoj pri- stale su na hitnu izradu svih artikla koji su potrebni vojsci, a naročito municije i odijela.