mano S Sotoćn Gos sE OV vom. Hana3M CBaKH Merak y iyrpo. Npernnara: 3a yGposnux, A < NOHAILIAH€M Y Kyfy 84 punu. Ha ronuHy. NOiuTOmM 3a Jly6pon- duk u uujeny IpxaBy 96 nun. HA FOJLMHY, HA NO TONLuHE H-HA 2 Mjeceu cpasmjepno. ti fiojenuuu Gpoj 1.50 nuuap. NnaTuBO M yTyxuBo y Jly6posuuxy. Ez AY BPOBELN BjačHuK u usnaBare: OJIBOP HAPOJIHE PAJIHKAJHE CTPAHKE Y NIYEPOBAHKY. Onrosopuu ypenuuK: HBO XEPIIO UHMJEHE OFNACHMA: I um. BuCHHC& VV Wupunu jenuor crynua 5 nun, lipu- onhiewa, 3aXBaJe u ornacu y TeKCTy 6 nunapa. Cran- HHM OTJIACHBAHHMA NONYCT. Ep. 14. Laz | | Ry6pOoBHuK, 30. Mapra 1923. dk fon. ii. U nebranom = Koliko samo vremena, koliko in- tenzivnog rada, koliko varljivih obe- ćanja koliko zaluđivanja neukih masa koštalo je radićevu stranku i radiće- ve ljude, da izvojuju jednu prividnu pobjedu, koja je imala da izvrši neku vrstu narodne revolubije, a koja je omješte toga, izvrnula se u jedan obi- čni izborni događaj, nesolidnog teme- lja koji je znao da održi masu rato- bornu do izborne ,pobjede“ a posli- je pobjede da ju prelije hladnim tu- šem, jer pobjeda nije donijela ono što je obećavala, nije izvrnula stanje onako kako se je lažno obećavalo i uvjeravalo, samo da se do pobjede dođe. Zavedene mase bile su gotovo i raspoložene i na neku vrstu revo- lucije, ali, eto, izvan njenog učešća > u izborima, ne dadoše joj nikakvo dru- go učešće e da bi se izvršilo ono za- što su oni glasovali. Da je glasovanje u većini katolič- ke i hrvatske mase za Radićevu stran- ku bila jedna bolesna epidemija, do- voljno je to, da je Radić hrvatskog seljaka iz Bosne i Hercegovine “nazvao . ništa manje nego životinji om, pa je opet taj seljak k glasovao. za ke inđidate | te stranke. . #% gata ok Zahvaljujući ovoj bolesnoj. izbor- noj epidemiji ,narodni predstavnici“ hrvatske ridićeve republikanske stran- ke uhvatili su jedan broj koji ne bi smio biti indiferenat, kad bi on do- šao do svoje veličine na kakvoj so- lidnoj bazi a ne na onoj na kojoj je. Već sam broj od 70 ,narodnih predstavnika“ ulio je bod “običnih laika svakidašnje politike neki res- pekt, da su sa razumljivom nervozom iščekivali 19. marta pa onda 25. mar- ta. Ali eto prođoše i ta dva datuma, | koja su u pripremi izbora kod radi- ćevaca igrali znatnu ulogu, pa ipak na kugli zemaljskoj i u našoj Kralje- vini sve ostade po starom. Sigurno je, da će još izbiti na površinu neko- liko sličnih datuma, ali sa jednakim rezultatom. Istina da je radićeva stranka do- bila jedan broj zastupnika koji se ne bi smio podcijeniti, ali treba imati na umu, da su na izborima pred ovim, a sa jednakom taktikom i izbornom strategijom, i komuniste bili uhvatili velikog zamaha, pa ih je gotovo sa- svim nestalo. Jednaka sudbina čeka i radićevu stranku jer je sazidana na jednako: nesolidnoj osnovi. Baš, ovako “velik broj tih. , pred- stavnika narodnih“ radićeve stranke, bacio je samu stranku odnosno nje- nog šefa u položaj u kome se baš. lagodno ne -osjeća, ili kako bi se narodski kazalo: našli su se u nebranu grožđu. Igrati se neukim narodom i njegovom sudbinom lako je sve dotlo dok ga možež ubijediti da radiš samo za njega i zbog njega, ali kad narod osjeti, da te je pomogao jedino stoga što tije vjerovao i da ie ostao prevaren, onda si totalno: propao. Ta sudbina čeka Radića i njegovu stranku. | A Jedan narod, kome si ulijo uzvi- šenu ideju istinske slobode pred ugnjetačem, i koji se je zbog te ideje gotovo cio žrtvovao, kad taj narod osjeti i uvidi, da nije bio od nikoga ugnjetavan, i da mu je s toga bilo suvišno ono i onoliko zalaganja za slobodu, koju je i bez toga imao, onda mora, po svim prirodnim i duševnim zakonima, da nastupi rea- keija koja će da potpuno uništi lažne proroke, a u današnjim prilikama Radića i njegovu stranku. dj “Jer, treba se ipak staviti u položaj mentaliteta prevarenih masa, koje su glasovale zbog toga jer: ,im sinovi neće u vojsku, jer poreza plaćati neće i jer više neće Beograd im zavovjedati, pošto će odmah drugi dan biti proglašena samostalna hrvatska radićeva seljačka republika“. Izbori svršiše, dani prođoše a od | sveg toga nema ništa. Naš seljak nije politički odgojen ali za to nije ni lud, on je šta više i mnogo pametan, i dovinuće se svemu pa i ovom varanju i onda teško onim oji su ga prevarili! Svakako najveću muku muči sam Radić. Politički klovn, žongler i akro- bat ali nikako politički kapacitet, mora da traži načina kako će da se održi pred masom koja mu je dala povje- renje, koje on. ne može i ne zna čim opravdati. On mora da bira: ili da stvori tu svoju republiku ili da se ide pokloniti Beogradu. Prvo ne može da izvrši i samim tim faktom vrši izdajstvo nad onom masom koja mu je dala povjerenje, drugo opet ne smije da izvrši, jer bi ga masa kame- .novala za prevaru i izdajstvo. Ovaj politički žongler privukao je k sebi, možda i protiv volje, grupe muslimana i klerikala. Te grupe neće sa njime sarađivati bez znatnih kon-| cesija a njih Radić njima niti može niti&ismije dati bez velikog gubitka od svog političkog značaja. Znajući megalomaniju Radićevu u ovo je teško vjerovati. Ostaje jedino da se pospe pepelom i pođe u Beograd. Ali taj pohod učinio bi da Radić potpuno skrahira. Isti njegovi poslanici ostavili bi ga i pridružili bi se svojoj braći u Srbiji. Jer treba imati na umu, da je daleko veći broj radićevih poslanika neuki seljak, kojeg je obični šovinizam u dobroj vjeri dotle dovu- kao. Mnogo manji dio to su intele- ktualci koje je tu doveo čist politički račun a.ne kakovo političko uvjerenje. [ kad taj jači dio, ako dođe u Beograd, uvidi, da je sve obmama i laž ono čim ga je Radić do sada držao na uzdi, on će istog časa ostaviti i njega i njegovu republiku a prićiće k bratu Srbinu, kog je on našao sebi jednaka a ne onakovog kakvog ga mu je nauka Radićeva prikazivala. S toga baš. ovaj ovako velik broj poslanika radićeve stranke doveo je svaki čas demisija. samog Radića u vrlo nezgodan po- ložaj. Da pod svojoj vlasti ima samo: malen broj poslanika, barem ne one | izvan hrvatskih županija, on bi ih mnogo lakše mogao da drži na uzdi, a ovako našao se je, s prilazom spahi- novaca i koroševaca, u nebranom grožđu, iz koga ga neće izvući sva njegova politička akrobatika ni Sve njegove političke izjave koje će svaki dan sigurno drukčije glasiti. Eto, ovaka je sudbina ljudi koji igraju velike političke uloge. Prave političare ništa ne smeta na njihovom putu, čak ni najzamršeniji i najopre- čniji politički događaji, a političke klovne, žonglere i akrobate i sam sopstveni uspjeh baci u nezgodan i riskantan položaj, da se i sami odje- dnom osjete, da su se našli u ,nebra- nom grožđu“. Sedmični pregled. MAĐARI | TURCI. — Iz Carigrada javljaju, da su Kemalovi predstavnici priredili svečan doček, Fridrihu šefu mađarskih fašista, koji u ime mađarske vlade imaju da predadu Blatna“ sablju Kemalu. Carigradska štampa govori sa najvećom gotovo jednodušno, da“ je Ma od bivših saveznica Turske, koja se raduje pobjedi Turaka, i za to daje vidna znaka odlikujući njihovog vrhovnog šefa. SPORAZUM IZMEĐU NAS 1 ITALIJE U PITANJU JUŽNIH ŽELJEZNICA. — Konferencija predsta- vnika Kraljevine S.H. S. i Italije o južnim željeznicama u Rimu formalno je Završila rad. Ostalo je još da se pregledaju proto- koli-i da se potpišu sporazumi. U subotu Nj. Vel. Kralj potpisao punomoćija koja vlada šalje u Rim svojim delegatima za potpis konvencija o južnim željeznicama i o italijanskom transitu preko naših željeznica. Punomoćija su izdata pod re- zervom da i vlada naknadno odobri kon- vencije. SMANIJVANJE DUGA BUGARSKOJ. — Između bugarske vlade i međusavezničke kontrolne komisije u Sofiji postignut je sporazum koji reguliše isplatu savezničkih potraži- vanja od Bugarske. Ovim sporazumom saveznici su učinili Bugarskoj najveću koncesiju, jer je dug Bugarske na jednu petinu od potraživanja, koji je bio udaren Bugarskoj Nejskim ugovorom o miru. Od strane Bugarske protokol sporazuma potpi- sao je Stambolijski, a od strane međusa- vezničke kontrolne komisije predstavnici | Engleske, Francuske i Italije. VRENJE U MAĐARSKOJ. — Pad mađarske valute i silna skupoća, izazvali su među . siromašnim slojevima pučanstva u Mađar- skoj silnu stravu, a radnici rade na tome, da u cijeloj zemlji proglase generalni štrajk, tako da Mađarska stoji pred revo- lucijom. U Pešti je već došlo do teških sukoba između nezadovoljnika i vladinih pristaša, te je u Pešti obustavljen cjelokupan saobraćaj a radnje su zatvorene. Položaj vlade jako je: uzdrman, te se očekuje Nemiri i neredi iz Pešte prenešeni su i u unutrašnjost zemlje i svijet otvoreno govori o revoluciji koja je na pragu. Mnogi imućniji Mađari emigriraju iz zemlje, da bi se spasili od anarhije koja sve jače zahvaća. Narod u Baranji namje- rava da traži od vlade Kraljevine S.H. S. okupaciju toga dijela Mađarske, jer bi pod dojam 0 ovome odlikovanju Hi gpdvlači,. | ska jedina ljaričko: izborne dreke, oh . našom državom uživali mnogo veću sigur- nost nego što je u stanju mađarska vlada da mu pruži. : LONDONSKA KONFERENCIJA. — Na konfe-) renciii u Londonu priprema se definitivna redakcija ugovora o miru sa Tarskom, a a provode je komisije raznih eksperata. Politička “i pravna komisija odbile su' zahtjev Turske, da se izmijeni granica između Grčke i Turske koja je određena sa glavnim tokom rijeke Marice. Finansijska komisija odbila je turski zahtjev, da se podnosi stalnom međuna- rodnom sudu pitanje o iskupljenju obaveza otomanskih dugova. Konstantovano je, da Kraljevina S. H. S. ne pristaje na plaćanje dijela turskog duga koji je njoj određen. AUSTRIJSKI KANCELAR U RIMU. — Ovih uskrsnih praznika imao bi austrijski kan- celar da posjeti Rim. Koliko bečka toliko i rimska politička javnost polaže na ovaj put austrijskog kancelara dosta nade. Vrlo loše finansijsko stanje Austrije upućuje ju da se okreće k svojim susjedima, te da kod njih po mogućnosti nađe kredita ; stvori trgovačke ugovore na bazi koji bi Austriju u budućnosti izvukli iz dosađanjeg nesnosnog stanja. Ovo i jest svrha putovanju nustrijskog -kančolara u Rim. Izvanredno važan uspeh. Od ove dečurlijske, pikpsničke i Pod 4 šaj sve drugo nadvikuje, nema se ni misla“ ni vremena za pažnju prema jednom iz- vanredno važnom uspehu i zamašnom događaju. U Nišu na konferenciji naših i bugar- skih delegata postignut je sporazum, pot- | pisano je devet protokola o raspravljenim pitanjima. Bugarski su delegati priredili našima bratsku gozbu i sada dolaze i jedni i drugi u Beograd, gde će se poe pisati konačni sporazum. Glavni je zadatak konferencije bio, da se urede pogranični odnosi, da se postigne prijateljsko susedstvo, da se za- jedničkim merama i uzajamnom pomoću uguše komitska uznemirivanja i zverstva. Postignuta saglasnost o tome između naše države i Bugarske čini prvi korak ka konačnom izmirenju između Srba i Bugara i ka postizanju trajne srpsko-bu- garske zajednice, a tim i trajne prisne zajednice između naše i bugarske države. Nedogledno srećan značaj te zajednice za oba naroda, za obe države, za balkausku samostalnost i za slovenske interese čini izvanrednu važnost prvoga koraka, koji je sada u tom pravcu učinjen postignutim sporazumom na konferenciji u Nišu. Izvanrednu važnost toga prvoga uspe- šnoga koraka čini ne samo njegov pravac ka postizanju srpsko-bugarske zajednice, nego i sam njegov specijalni značaj. Srpsko-bugarski sporazum o zajed- ničkom sprečavanju i prekidanju komitskih akcija već po sebi znači sporazumno ubla- žavanje jedinoga uzroka i povoda srpsko- bugarskoj zavadi i krvničkoj mržnji; znači sporazumni odustanak od raspravljana kr- , vničkim putem tog jedinoga spora između nas. Kad je očevidno, da bismo u zajednici najbolje obezbedili sve interese obeju na- roda i država, da bismo postali presudna činjenica na Balkanu i moćna činjenica u svetu, onda se nadamo, da dalje izvođenje sporazuma, sada postignutog u Nišu, do potpune srpsko-bugarske zajednice, neće u Bugarskoj biti uneseno u predmete par- tijskih nesuglasica i prepiraka, nego će od svih stranaka biti pribvaćeno kao delo