mano

S Sotoćn Gos sE OV vom.

Hana3M CBaKH Merak y iyrpo.

Npernnara: 3a yGposnux,
A < NOHAILIAH€M Y Kyfy 84 punu.
Ha ronuHy. NOiuTOmM 3a Jly6pon-
duk u uujeny IpxaBy 96 nun.
HA FOJLMHY, HA NO TONLuHE H-HA
2 Mjeceu cpasmjepno. ti
fiojenuuu Gpoj 1.50 nuuap.
NnaTuBO M yTyxuBo y Jly6posuuxy.

Ez

AY BPOBELN

BjačHuK u usnaBare: OJIBOP HAPOJIHE PAJIHKAJHE CTPAHKE Y NIYEPOBAHKY.

Onrosopuu ypenuuK: HBO XEPIIO

UHMJEHE OFNACHMA:

I um. BuCHHC& VV Wupunu
jenuor crynua 5 nun, lipu-

onhiewa, 3aXBaJe u ornacu

y TeKCTy 6 nunapa. Cran-
HHM OTJIACHBAHHMA NONYCT.

Ep. 14.

Laz

| | Ry6pOoBHuK, 30. Mapra 1923.

dk

fon. ii.

U nebranom =

Koliko samo vremena, koliko in-
tenzivnog rada, koliko varljivih obe-
ćanja koliko zaluđivanja neukih masa
koštalo je radićevu stranku i radiće-
ve ljude, da izvojuju jednu prividnu
pobjedu, koja je imala da izvrši neku
vrstu narodne revolubije, a koja je
omješte toga, izvrnula se u jedan obi-
čni izborni događaj, nesolidnog teme-
lja koji je znao da održi masu rato-
bornu do izborne ,pobjede“ a posli-
je pobjede da ju prelije hladnim tu-
šem, jer pobjeda nije donijela ono
što je obećavala, nije izvrnula stanje
onako kako se je lažno obećavalo i
uvjeravalo, samo da se do pobjede
dođe. Zavedene mase bile su gotovo
i raspoložene i na neku vrstu revo-
lucije, ali, eto, izvan njenog učešća >
u izborima, ne dadoše joj nikakvo dru-
go učešće e da bi se izvršilo ono za-
što su oni glasovali.

Da je glasovanje u većini katolič-
ke i hrvatske mase za Radićevu stran-
ku bila jedna bolesna epidemija, do-
voljno je to, da je Radić hrvatskog

seljaka iz Bosne i Hercegovine “nazvao

. ništa manje nego životinji om, pa je
opet taj seljak k glasovao. za ke inđidate |
te stranke. . #% gata ok
Zahvaljujući ovoj bolesnoj. izbor-
noj epidemiji ,narodni predstavnici“
hrvatske ridićeve republikanske stran-
ke uhvatili su jedan broj koji ne bi
smio biti indiferenat, kad bi on do-
šao do svoje veličine na kakvoj so-
lidnoj bazi a ne na onoj na kojoj je.
Već sam broj od 70 ,narodnih
predstavnika“ ulio je bod “običnih
laika svakidašnje politike neki res-
pekt, da su sa razumljivom nervozom
iščekivali 19. marta pa onda 25. mar-

ta. Ali eto prođoše i ta dva datuma, |

koja su u pripremi izbora kod radi-
ćevaca igrali znatnu ulogu, pa ipak
na kugli zemaljskoj i u našoj Kralje-
vini sve ostade po starom. Sigurno
je, da će još izbiti na površinu neko-
liko sličnih datuma, ali sa jednakim
rezultatom.

Istina da je radićeva stranka do-
bila jedan broj zastupnika koji se ne
bi smio podcijeniti, ali treba imati na
umu, da su na izborima pred ovim,
a sa jednakom taktikom i izbornom
strategijom, i komuniste bili uhvatili
velikog zamaha, pa ih je gotovo sa-
svim nestalo. Jednaka sudbina čeka
i radićevu stranku jer je sazidana na
jednako: nesolidnoj osnovi.

Baš, ovako “velik broj tih. , pred-
stavnika narodnih“ radićeve stranke,
bacio je samu stranku odnosno nje-

nog šefa u položaj u kome se baš.
lagodno ne -osjeća, ili kako bi se

narodski kazalo: našli su se u nebranu
grožđu. Igrati se neukim narodom
i njegovom sudbinom lako je sve
dotlo dok ga možež ubijediti da radiš
samo za njega i zbog njega, ali kad
narod osjeti, da te je pomogao jedino
stoga što tije vjerovao i da ie ostao

prevaren, onda si totalno: propao.
Ta sudbina čeka Radića i njegovu
stranku.
| A

Jedan narod, kome si ulijo uzvi-
šenu ideju istinske slobode pred
ugnjetačem, i koji se je zbog te
ideje gotovo cio žrtvovao, kad taj
narod osjeti i uvidi, da nije bio od
nikoga ugnjetavan, i da mu je s toga
bilo suvišno ono i onoliko zalaganja
za slobodu, koju je i bez toga imao,
onda mora, po svim prirodnim i
duševnim zakonima, da nastupi rea-
keija koja će da potpuno uništi lažne
proroke, a u današnjim prilikama
Radića i njegovu stranku. dj

“Jer, treba se ipak staviti u položaj
mentaliteta prevarenih masa, koje
su glasovale zbog toga jer: ,im sinovi
neće u vojsku, jer poreza plaćati
neće i jer više neće Beograd im
zavovjedati, pošto će odmah drugi dan
biti proglašena samostalna hrvatska
radićeva seljačka republika“.

Izbori svršiše, dani prođoše a od |
sveg toga nema ništa. Naš seljak nije

politički odgojen ali za to nije ni lud,
on je šta više i mnogo pametan, i
dovinuće se svemu pa i ovom varanju
i onda teško onim oji su ga prevarili!

Svakako najveću muku muči sam
Radić. Politički klovn, žongler i akro-
bat ali nikako politički kapacitet, mora
da traži načina kako će da se održi
pred masom koja mu je dala povje-
renje, koje on. ne može i ne zna čim
opravdati. On mora da bira: ili da
stvori tu svoju republiku ili da se
ide pokloniti Beogradu. Prvo ne može
da izvrši i samim tim faktom vrši
izdajstvo nad onom masom koja mu
je dala povjerenje, drugo opet ne
smije da izvrši, jer bi ga masa kame-
.novala za prevaru i izdajstvo.

Ovaj politički žongler privukao
je k sebi, možda i protiv volje, grupe
muslimana i klerikala. Te grupe neće

sa njime sarađivati bez znatnih kon-|

cesija a njih Radić njima niti može
niti&ismije dati bez velikog gubitka
od svog političkog značaja. Znajući
megalomaniju Radićevu u ovo je teško
vjerovati. Ostaje jedino da se pospe
pepelom i pođe u Beograd. Ali taj
pohod učinio bi da Radić potpuno

skrahira. Isti njegovi poslanici ostavili

bi ga i pridružili bi se svojoj braći
u Srbiji. Jer treba imati na umu,
da je daleko veći broj radićevih
poslanika neuki seljak, kojeg je obični
šovinizam u dobroj vjeri dotle dovu-
kao. Mnogo manji dio to su intele-
ktualci koje je tu doveo čist politički
račun a.ne kakovo političko uvjerenje.
[ kad taj jači dio, ako dođe u Beograd,
uvidi, da je sve obmama i laž ono
čim ga je Radić do sada držao na
uzdi, on će istog časa ostaviti i njega

i njegovu republiku a prićiće k bratu

Srbinu, kog je on našao sebi jednaka
a ne onakovog kakvog ga mu je
nauka Radićeva prikazivala.

S toga baš. ovaj ovako velik broj
poslanika radićeve stranke doveo je

svaki čas demisija.

samog Radića u vrlo nezgodan po-
ložaj. Da pod svojoj vlasti ima samo:

malen broj poslanika, barem ne one |

izvan hrvatskih županija, on bi ih
mnogo lakše mogao da drži na uzdi, a

ovako našao se je, s prilazom spahi-

novaca i koroševaca, u nebranom
grožđu, iz koga ga neće izvući sva
njegova politička akrobatika ni Sve
njegove političke izjave koje će svaki
dan sigurno drukčije glasiti.

Eto, ovaka je sudbina ljudi koji

igraju velike političke uloge. Prave
političare ništa ne smeta na njihovom
putu, čak ni najzamršeniji i najopre-
čniji politički događaji, a političke
klovne, žonglere i akrobate i sam
sopstveni uspjeh baci u nezgodan i
riskantan položaj, da se i sami odje-
dnom osjete, da su se našli u ,nebra-
nom grožđu“.

Sedmični pregled.

MAĐARI | TURCI. — Iz Carigrada javljaju,
da su Kemalovi predstavnici priredili svečan
doček, Fridrihu šefu mađarskih fašista, koji
u ime mađarske vlade imaju da predadu

Blatna“ sablju Kemalu.

Carigradska štampa govori sa najvećom

gotovo jednodušno, da“ je Ma
od bivših saveznica Turske, koja se raduje
pobjedi Turaka, i za to daje vidna znaka
odlikujući njihovog vrhovnog šefa.

SPORAZUM IZMEĐU NAS 1 ITALIJE U PITANJU
JUŽNIH ŽELJEZNICA. — Konferencija predsta-
vnika Kraljevine S.H. S. i Italije o južnim
željeznicama u Rimu formalno je Završila
rad. Ostalo je još da se pregledaju proto-
koli-i da se potpišu sporazumi. U subotu
Nj. Vel. Kralj potpisao punomoćija koja
vlada šalje u Rim svojim delegatima za
potpis konvencija o južnim željeznicama
i o italijanskom  transitu preko naših
željeznica. Punomoćija su izdata pod re-
zervom da i vlada naknadno odobri kon-
vencije.

SMANIJVANJE DUGA BUGARSKOJ. — Između
bugarske vlade i međusavezničke kontrolne
komisije u Sofiji postignut je sporazum
koji reguliše isplatu savezničkih potraži-
vanja od Bugarske. Ovim sporazumom
saveznici su učinili Bugarskoj najveću
koncesiju, jer je dug Bugarske na jednu
petinu od potraživanja, koji je bio udaren
Bugarskoj Nejskim ugovorom o miru. Od
strane Bugarske protokol sporazuma potpi-
sao je Stambolijski, a od strane međusa-

vezničke kontrolne komisije predstavnici |

Engleske, Francuske i Italije.

VRENJE U MAĐARSKOJ. — Pad mađarske
valute i silna skupoća, izazvali su među

. siromašnim slojevima pučanstva u Mađar-

skoj silnu stravu, a radnici rade na tome,
da u cijeloj zemlji proglase generalni
štrajk, tako da Mađarska stoji pred revo-
lucijom. U Pešti je već došlo do teških
sukoba između nezadovoljnika i vladinih
pristaša, te je u Pešti obustavljen cjelokupan
saobraćaj a radnje su zatvorene. Položaj
vlade jako je: uzdrman, te se očekuje
Nemiri i neredi iz
Pešte prenešeni su i u unutrašnjost zemlje
i svijet otvoreno govori o revoluciji koja
je na pragu.

Mnogi imućniji Mađari emigriraju iz
zemlje, da bi se spasili od anarhije koja
sve jače zahvaća. Narod u Baranji namje-
rava da traži od vlade Kraljevine S.H. S.
okupaciju toga dijela Mađarske, jer bi pod

dojam 0 ovome odlikovanju Hi gpdvlači,. |
ska jedina ljaričko: izborne dreke, oh

.

našom državom uživali mnogo veću sigur-
nost nego što je u stanju mađarska vlada
da mu pruži. :

LONDONSKA KONFERENCIJA. — Na konfe-)
renciii u Londonu priprema se definitivna
redakcija ugovora o miru sa Tarskom, a
a provode je komisije raznih eksperata.

Politička “i pravna komisija odbile su'
zahtjev Turske, da se izmijeni granica
između Grčke i Turske koja je određena
sa glavnim tokom rijeke Marice.

Finansijska komisija odbila je turski
zahtjev, da se podnosi stalnom  međuna-
rodnom sudu pitanje o iskupljenju obaveza
otomanskih dugova. Konstantovano je, da
Kraljevina S. H. S. ne pristaje na plaćanje
dijela turskog duga koji je njoj određen.

AUSTRIJSKI KANCELAR U RIMU. — Ovih
uskrsnih praznika imao bi austrijski kan-
celar da posjeti Rim. Koliko bečka toliko
i rimska politička javnost polaže na ovaj
put austrijskog kancelara dosta nade. Vrlo
loše finansijsko stanje Austrije upućuje
ju da se okreće k svojim susjedima, te
da kod njih po mogućnosti nađe kredita ;
stvori trgovačke ugovore na bazi koji bi
Austriju u budućnosti izvukli iz dosađanjeg
nesnosnog stanja.

Ovo i jest svrha putovanju nustrijskog
-kančolara u Rim.

Izvanredno važan uspeh.

Od ove  dečurlijske, pikpsničke i Pod

4 šaj

sve drugo nadvikuje, nema se ni misla“
ni vremena za pažnju prema jednom  iz-
vanredno važnom  uspehu i zamašnom
događaju.

U Nišu na konferenciji naših i bugar-
skih delegata postignut je sporazum, pot- |
pisano je devet protokola o raspravljenim
pitanjima. Bugarski su delegati priredili
našima bratsku gozbu i sada dolaze i
jedni i drugi u Beograd, gde će se poe
pisati konačni sporazum.

Glavni je zadatak konferencije bio,
da se urede pogranični odnosi, da se
postigne prijateljsko susedstvo, da se za-
jedničkim merama i uzajamnom pomoću
uguše komitska uznemirivanja i zverstva.

Postignuta saglasnost o tome između
naše države i Bugarske čini prvi korak
ka konačnom izmirenju između Srba i
Bugara i ka postizanju trajne srpsko-bu-
garske zajednice, a tim i trajne prisne
zajednice između naše i bugarske države.

Nedogledno srećan značaj te zajednice
za oba naroda, za obe države, za balkausku
samostalnost i za slovenske interese čini
izvanrednu važnost prvoga koraka, koji
je sada u tom pravcu učinjen postignutim
sporazumom na konferenciji u Nišu.

Izvanrednu važnost toga prvoga uspe-
šnoga koraka čini ne samo njegov pravac
ka postizanju srpsko-bugarske zajednice,
nego i sam njegov specijalni značaj.

Srpsko-bugarski sporazum o zajed-
ničkom sprečavanju i prekidanju komitskih
akcija već po sebi znači sporazumno ubla-
žavanje jedinoga uzroka i povoda srpsko-
bugarskoj zavadi i krvničkoj mržnji; znači
sporazumni odustanak od raspravljana kr- ,

vničkim putem tog jedinoga spora između
nas.

Kad je očevidno, da bismo u zajednici
najbolje obezbedili sve interese obeju na-
roda i država, da bismo postali presudna
činjenica na Balkanu i moćna činjenica u
svetu, onda se nadamo, da dalje izvođenje
sporazuma, sada postignutog u Nišu, do
potpune srpsko-bugarske zajednice, neće
u Bugarskoj biti uneseno u predmete par-
tijskih nesuglasica i prepiraka, nego će
od svih stranaka biti pribvaćeno kao delo