H3na3u CBaKu Merak y jyrpo. npernnara: 3a /ly6posnuk, C NOHallaib€EM y Kyliy 84 gun. Ha rouuny. liouiTomM sa Hly6poB- HuK u uujeny Jipxaay 96 nun. Ha FOJHMHY, Ha NO FOluHe u Ha 1: mMjeceu cpasmjepno. flojenunu 6poj 1.50 BinKap. imaTuBO H YTyIKHBO y Jly6poBuuky. Y BPOBNJIX BnaCHuK u usnaBare;b: OJIBOP HAPOJIHE PAJIHKAJIHE CTPAHKE Y IYBPOBHHKY. | OnmroBopHu ypenuuKk: HBO XEPILO UMJEHE OTNACHMMA: UM. BECHH€ y 1WUHpuHu jenuor crynua 5 gua. fipu- onheiwa, 3aXBaJIe u OFJIACIH y TeKCTy 6 uuuapa. CraJ- HHM OrnaCuBauuMa nonycT. 5p. 16. | AyS6posHuk, 13. Anpuna 1923. Fon. it. Nova politička orijentacija. — Glas Uzalud je srpski narod sa instin- . ktom tvorca građanske države poku- šao da svojoj braći ukaže put stva- ranja takove države. Oni koju su u pređašnjim režimima sve svoje ne- volje i težnje vezivali za nacionalni momenat i otpor protiv ugnjetača, nijesu se mogli osloboditi toga osje- ćanja ni onda kada je sinula sloboda. Za daleko veći dio Hrvata i Slove- naca nije bila sloboda ono što su im Srbi donijeli. Oni su nam to toliko puta kazali da na posljetku moramo da vjerujemo njihovim uvjeravanjima. To ne kaže jedan manijak tako go- vore i vjeruju njihove mase. - Radićevci, Koroševci, Spahinovci i dr. vele da ne mogu primiti srpski Ustav, a traže da Srbi prime njihov Ustav; oni neće da prime ništa što je srpsko, a hoće da Srbi prime nji- hovo — oni hoće da se Srbi utope, a neće sami da potonu. = Naša se unutrina buni. Srbi su dali sve za slobodu i uje- dinjenje: dali su slavno ime: Srbija; dali svoju slavom ovjenčanu zastavu; dali grb svoj; u zanosu slobode i ujedinjenja zaboravili najveća nedjela osa braće-nebraće. Danas je dosta više. - Srbi su-bili Hristos, a oni Hrvati i Slovenci Jude i Kaini! Zgažena Au- strija kroz njih opet glavu diže! Neće li braća da budu braća, treba dotući glavu Austriji! | Sa dosadanjim političkim kombi- nacijama mi bismo ostvarili onu želju nekih Jugoslovena iz emigracije koji Sumadije i naš je glas su govorili: ,Bolje da propadne i Srbija nego da se ne ujedinimo svi“. .— Ali danas, kad se traži smrt Sr- biji, a da žive svi neprijatelji njeni, mi dovikujemo svima: ,nama je Sr- bija draža nego takovo jedinstvo, za koje sedamdeset hrvatskih poslanika kaže da je bezumna i bezdušna laž, i kličemo: živjela Srbija!“. Mi smo o Srbiji snijevali, o njoj su nam kao djeci majke pričale; mi smo s njom osjećali, s.njom se ra- dovali, s njom putovali, s njom krst nosili, s njom razapeti bili, s njom oprostili velikodušno onim koji su nas razapinjali, kad smo voskresnuli. A danas? Nek Srbija caruje na strah vra- govima. Nova politička orijentacija treba da bude takva, da, uz obranu dr- žavne i narodne cjeline, brani i srpsku stvar. To je rekla Šumadija — a njezin je glas i naš glas. Srpski narod naoružan u ratovi- ma je identifikovao srpsku stvar sa opštom narodnom stvari Srba, Hr- vata i Slovenaca. I srpski političari treba da idu tim. putem — jer je taj put jedini pravi put. Ako je srpski vojnik imao isto- rijsku misiju. da na bojnom polju, tukući se i protiv brata, stvori ujedi- njenju narodnu državu, isto tako srpski političar ima misiju da bezob- zirno sprovodi politiku državne i na- rodne cjeline“. PA Antidržavni blok = Radić-Spaho - Korošee — treba uništiti! ov e ši Sedmični pregled. ITALIA 1 MI. — Zbog uskrsnih praznika prekinuti su pregovori u Opatiji između nas i Italije. Nastavak tih pregovora, sva- kako neće se više održali u Opatiji nego i nekom drugom gradu, vjerojatno u Rimu. Međutim, dok su. obustavljeni prego- vori koji su se vodili u Opatiji, iznesen je na ministarskoj sjednici u Rimu izvje- štaj, u kome se govori 0 toku pregovora u Opatiji. U tom se izvještaju, između ostalog, primjećuje, da je šef delegacije primio upute, neka ne pristane na nika | kav sporazum u pitanju Baroša i Delte, jer da bi to značilo dijeljenje riječke luke i ugrožavanje samostalnosti Riječke države. = Svakako naš prestavnik u Rimu po- zvan je u Beograd, gdje se već nalazi, te će od naše vlade primiti instrukcije po ovom pitanju, koje će se brzo rješavati, kako izgleda, u Rimu. | ISTOČNO PITANJE. — Pitanje našeg bližeg i daljeg istoka nekako se je preveć odu- “ljilo, te je do sada prošlo sve one faze, koje ponekada prijete novim ratovima a pone- kada obećavaju mirno konačno rijesenje. U posljednje vrijeme kao da je ratobor- nost Turske dobro jenjala, jer je mirolju- biva stranka u Turskoj tako ojačala, da ona sama može donekle da dade garan- - i konačno riješenje istočnog cije za mirno pitanja. ; Za 23. ov. mj. sazvana je mo MANU: a dA ciia u Lausanni, na kojo) bi se imala d a mnoga pitanja za konačno uređenje i likvidiranje istočnog problema. Iz nota, koliko savezničke Turskoj toliko turske Saveznicima izbija gotovost, da i jedna i druga strana poradi, da se što prije pri- vede kraju ovo dosta važno i delikatno Istočno pitanje. U RUHRU. — U ruhrskom području Fran- cuzi izvode daljni pritisak a Nijemci poka- zuju još jednako dosta jak otpor. Svakako, sa francuske se strane naglasuje, da će Francuska i dalje podržavati jednak pri- tisak, i da Nijemci neće moći više dugo da izdrže sa svojim otporom. Francuska, | bojeći se njemačke osvete u nedalekoj budućnosti, hoće pošto-poto da oslabi Nje- mačku, i da ju dovede u stanje i položaj iz koga neće moći, bar za dugo vrijeme, da se sveti Francuskoj. S toga ona i iz- vodi ovako jak i dosta drastičan pritisak na Njemačku, i ako se sa njome u mno-: gome ne slažu njeni saveznicise«. POLOŽAJ U NJEMAČKOJ. — Unutarnji po- ložaj u Njemačkoj stoji pred građanskim ratom. Vrlo jak je upliv nacijonalista koji teže za monarhijom i kdji idu za time, da sruše današnju formu republike. Cen- tar svih tajnih priprema, koje će jednog dana da izvedu građanski rat u Njemačkoj, nalazi se u Miinchenu, glavnom gradu Bavarske. NA DALEKOM ISTOKU. — Moskovski radio javlja a i moskovski listovi donose, da je posljednih dana započela ogorčena borba proti Sovjetima« na dalekom Istoku. Ovu borbu potpomažu Japanci. Centralna mo- skovska vlada u izvanrednoj sjednici odlu- čila je poprimiti niz ekstremnih mjera voj- ničkih i diplomatskih, te da uguši pobunu na dalekom Istoku. Novi blok. . Pod ovim natpisom ugledna beograd- ska ,CaMoynpaBa“ od 1. aprila donosi iz pera Dr. D. ovaj članak: Nakon obavljenih izbora izneo je vođa Slovenaca Korošec svoje gledište o Vidov- dan. Ustavu. ,Naš ustav, veli on, znači centralizam, a centralizam znači nastoja- nje Srba da preture svoje velikosrp. pla- nove. Ni posle ustava Srbi nisu bili u stanju da sprovedu organizaciju ovako velike države. Iz ta dva razloga treba izvršiti reviziju Vidovdanskog Ustava i stvoriti takav ustav, kakav žele Hrvati i Slovenci, ustav po kome će biti sva tri plemena ravnopravna!!.“ Simptomatično je da g. Korošec ne samo zbog srpsko-hrvatskog spora svaljuje krivicu na Srbe, nego su mu jedino Srbi krivi što država nije još konsolidovana. Nema sumnje da ovaj naš uvaženi par- lamentarac preteruje. To se najbolje vidi u tome što mu se u osnovnim mislima omakla donekle jedna kontradikcija. Jer ako je istina da mi imamo, s jedne strane velikosrpske planove, a s druge strane, da nisiho sposobni za organizaciju ovako velike države, onda nećemo biti sposobni 7 ni da damo ovoj zajedničkoj državi veli- kosrpski karakter, a onda nije potrebna ni revizija ustava radi velikosrpske opa- snosti. Obratno, ako postoji takova opa- snost, onda to znači da smo mi Srbi u akom pogledu tako jak faktor da mo- žemo ovu veliku državu organizirati kako “hoćemo. Onda o našoj nesposobnosti za vo- đenje ove velike države ne može biti go- vora, a onda opet taj razlog za reviziju ustava otpada. Mi razumemo kad se za reviziju ustava navodi jedan ili drugi razlog, ali obadva u isti mah — ne ide. Međutim, i kad se oba ta razloga pre- tresu svaki za sebe, videće se, da to uopšte nisu pravi razlozi, nego neosno- vani govori. Srbi nisu centralisti zbog ve- likosrpske manije, nego što hoće da oču- vaju ovu veliku, opšte narodnu državu. Da Srbi hoće ono, što mnogi Hrvati i Slo- venci o njima misle, oni bi se oduprli stvaranju ovakve države; pa ako bi već uzeli pomešane srpsko-hrvatske zemlje, svakako se ne bi ujedinili sa Slovencima, da im ovi ne smetaju pri osnivanju veli- kosrpske države. Ali stvar ne stoji tako. Srbi su centralisti iz uverenja, centra- listi iz iskustva. Pri osnivanju Kraljevine Srbije bilo je slične borbe za centralizam i protiv centralizma. Ali je centralizam pobedio i Srbija je u kritičnim trenucima imala ono što je najvažnije: jednu“ volju i jednu snagu. Međutim u čitavom sred- njem veku mi to nismo imali. Naš kupni narod je bio rascepkan. Zato se na Slovenskom Jugu gotovo kroz čitav srednji vek i osećao jak uticaj Vizantije i Ugarske, dok nas najzad nisu Turci i Nemci raz- dvojene pregazili. Mi smo Srbi u sred- njem veku imali jaču i bolje organizovanu državu, mi smo Srbi u novom veku 'stvo- rili samostalnu narodnu državu. Dopustiće braća Slovenci, da je o uređenju ove naše veliko narodne države važnije mišljenje Srbije i Srba, nego braće Slovenaca. Ne toliko radi našeg broja i naše snage, već radi naše jasnije nacijonalne svesti, radi našeg većeg iskustva u krupnim državnim poslovima. | Isto tako stoji s prigovorom, da su Srbi nesposobni za vođenje ovako velike države, i da zato treba da puste Sloven- cima i Hrvatima odrešene ruke ,svakom kod svoje kuće“. Već u samom osnivanju države, dok je u zapadnoj polovini imalo vlast Narodno Veće, nije ono moglo da se snađe u silnim neprilikama, ono je celo- | moralo znati Srbiju u pomoć. Što su Slo- venci tako radili, kad je Srbija ,nespo- sobna“? Slovenačka se u nacijonalnom pogledu toliko podigla za vreme ovog če- tirigodišnjeg režima, kako pod Austrijom nije ni u snu mislila. Zar Slovenci Zbog toga baš nimalo ne duguju ,nesposobniin Srbima“? Kurs ausirijske krune i mađar- ske krune je pao daleko ispod takozvane jugoslovenske krune. Misle li Slovenci da bi ova bolje stojala da se nisu udružili sa »nesposobnim Srbima“? U državama oko nas politika se ne vodi samo novi- nama i besedama nego i mrtvim glavama. A u čemu su dosad stradali braća Slo- venci boreći se protiv ,nesposobnih Srba“? Ipak, mi priznajemo da ima kod. nas u državi mnogo rđavog, priznaćemo da smo u pojedinostima dosta grešaka napravili, baš kao i Hrvati i Slovenci. Ali u osnov- nim stvarima mi imamo pravo, a naša braća krivo. Oni nisu hteli da shvate ve- liku opšte narodnu politiku, oni su od države više tražili nego što su joj davali. Oni su nas pri stvarnom radu ostavili na cedilu. G. Korošec i njegovi Slovenci nisu zadovoljni s Vidovdanskim Ustavom, oni traže reviziju. Alit mesto da iznesu protiv njega stvarne razloge, oni iznose neosno- vane prigovore, podmećući nama ono što ne stoji. Bolje bi bilo da su slovenački političari jednostavno zatražili autonomiju Slovenačke, da su se pozivali na volju svoga naroda, nego što su prišli Radićev- cima i napravili front prema Srbima. Oni treba da znaju đa se revizija ustava neće | nikad postići borbom i Radićevskim me- todama. Faktori koji su stvorili ovu dr- žavu, stvorili su i Vidovdanski Ustav. Oni ga mogu očuvati i pored ,vojne konven- _ cije“, koja je ovih dana sklopljena u Za- grebu. Za Slovence bi bolje bilo da ne idu u krajnost. Radikali su u Konstituanti kroz usta g. Ljube Jovanovića pledirali za celokupnost Slovenačke, i ona bi ve- rovatno i došla, da nisu stvari zbog Ra- dićeve intransigentnosti uzele drugi tok. Srpsko-hrvatski spor stupa u odlučnu fazu. G. Radić danas mnogo govori o Sr- biji, ali bi bolje bilo da govori o Srbima u Hrvatskoj, o Srbima u Bosni. Mi smo tu. Radi nas spor upravo i postoji, bez nas se on ne da rešiti. Mi brojimo milione, nas ima dvaputa toliko koliko Slovenaca, triput toliko koliko Bosanskih Muslimana. Dopustiće naša braća, da naša reč ima isto taku vrednost, kao i njihova. Ako g. Radić zahteva da Srbi priznadu zakone »Hrvatske Pepublike“, onda g. Pribićević .ima još više prava da traži, da Hrvati priznadu zakone Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Ako g. Spaho traži maksimalnu autonomiju Bosne, onda i g. Srškić ima još više prava da traži potpuno sjedinje- nje Bosne sa Srbijom. Ali takav put po- sebnih pokrajinskih želja i posebnih ple- menskih zahteva ne vodi pravom cilju. Ako g. Radić, okuražen svojim novim sa- vezom, hoće da izazove konačnu borbu, mi ćemo je Srbi solidarno primiti, od Kupe do Strume. . Mi imamo određeni pravac, koji nam diktiraju opštenarodni i srpski interesi. Mi ćemo u svakoj situaciji imati dovoljno hladnokrvnosti i dovoljno odlučnosti. Ako ne dođe do sporazuma i nastane borba, u dobar ishod njezin mi ne sumnjamo. % Naša morska obala 600 km. neodbranjena je! Osnivajmo , Jadransku Stražu“! —- ..: e e ep doso