postarina plaćena u gotovom. H3na3u_cBaKu_flerak y jyrpo. npernnara: 3a /lyGposnuux, € NOHALIAIbCEM Y KYhy 84 nun. ua roguHy. TIomTomM 3a Ily6poB- uuK u uujeny, JIpkasy 96 nun. HA FOJIHHY, HA NO FOJHHE u Ha ': mjeceu cpa3smjepno. t-; * Nojenuuu 6poj 1.50 nuuap. naTHBO H YTJIKHBO y Jly6poBuuky, YBPOBHHK BNaCHuK m u3nasarex: OJIBOP HAPOJME PAJMKAAHE CTPAHKE 1YBPOBRHKY. Oarosopuu ypeauuK: HBO XEPIIO h UMJEHE OTNACHMA: I um. Bucune y wupuun jenuor crynua 5 auu. fIpu- Onhewa, zaxsaje m oraacu y TeKCTy 6 nunapa. Cran- HHM OFJACHBA“HMA NONYCT. | = 6p. 19. poj Ayć6posnux, 27. Anpuna 1923. | rog. M. Stari.iront. Kad je oktobra 1918. godine došlo do sloma centralnih vlasti, kod nas južnih Slavena u bivšoj monarhiji nastao je neki međusobni odnos, u kome je i suviše omekšalo srce svi- ma koji su imali i suviše razloga da vrše neke osvete. Da li iz kukavič- luka i straha, da li iz podlosti, da li iz urođenog ropskog duha, cio onaj front, koji je na svom barjaku imao glavnu riječ: smrt Srbiji i Srbima!, kao posut pokajničkim pepelom pre- tvorio se i prikazao kao veći patriot od samih pravih patrijota, kao veći Srbin od samih pravih Srba, koji su. baš od njihove ruke stradali. Ali ovo nije bilo ni iskreno ni istinito. Oslobodilačka srpska vojska sobom je donijela i onu srpsku slo- bodu za koju ovi ropski krajevi u većem dijelu nijesu dorasli pa je ni zaslužili. U toj novoj slobodi ovi rop- ski elementi počeše malo pomalo da ponovo dižu glavu, i to tako drsko da svoje slobodno držanje više ne zahvaljuju stečenoj slobodi, već to ocjenjuju kao slabost onoga ko im je slobodu donio, te oni ponova zauzeše onaj stari front protiv srpskog roda i imena. Beogradska ,Ilomuruka“ donosi o sljednjeg. Zato ze ovome ,starom frontu“ jedan članak, iz kog, zbog skučenog prostora, do- nosimo samo ove izvatke: Četiri godine se g. Radić uspješ- no trudi da izluči Hrvate iz narodne zajednice. Četiri godine ga u tome svesrdno pomaže ona hrvatska inte- “ ligencija koju nam je Austrija osta- vila u nasleđe da bi nam se i mrtva osvetila. Sve je upotrebljeno, sve je konstruisano po austrijski. Tu nam je i Kralj-Opančar, iz bečkih i peštan- skih listova i Srbi-ušljivci, Srbi-div- ljaci, Srbi-Balkanci; tu vam je i au- strijska teorija o dva, tri i četiri na- roda, jer je Austrija izmislila bila i »bposanski narod“, i ,bosanski jezik“ ; tu su, najzad i austrijske zamršene »nagodbe“ i ,sporazumi“; dokume- nat narodne i državne razbijenosti, izbor vječitog trvenja, vječite slabosti, osnovni uzrok konačne propasti. To je.ono silno oružje, ona strahovita poluga koju je hrvatski Arhimed pro- našao da njome izvrše narodno jedin- stvo, jer je u austrijskim dušama na- šao snažnu tačku oslonca da to i uči- ni. I tu užasnu polugu dala mu je Austrija, i te austrijske duše stvori- la je Austrija. Zato je njegov posao bio lak, ali zato se i mi danas na- lazimo pred novim austrijskim fron- tomi 544 + | Kralj-Opančar je pobjedio i umro u slavi, jer je stvorio narodno jedin- stvo, a Njegovo Carsko, Kraljevsko, Apostolsko Veličanstvo Franjo Josip, | bio je pobjeđen, umro u potištenosti, jer je upropastio i svoju državu i svoje narode, — u prkos himnama odama koje mu je pjevao g. Radić. Ušljivci, svinjari, divljaci i Balkanci zadivili su svijet čistotom svoje na- rodne stvari, čistotom svoje borbe za nju, a ,kulturni“ Nijemci, Mađari, Bu- gari i Turci svojom pohlepnošću i svojim divljaštvom, i žig kulture“ koji im je istorija u Svjetskom Ratu utisnula na čelo, duboko utisnula, s teškom će mukom nove generacije uspjeti da izbrišu. I bijaše ,kulturni“ pobjeđeni, i pobjediše ,nekulturni“..... I danas mi vidimo, vidimo i ose- ćamo, da se ti isti »kulturni“ udru- žuju i spremaju pohod na ,nekultur- ne,. U Sofiji se kliče: Živjeli Hr- vati!“, a u Zagrebu se viče: ,Hoće- mo i Bugare unutra!“ Korošee rado- sno bilježi odluke Maćedonskog Ko- miteta o autonomiji Maćedonije, i ne krije da mu to godi. Radić veli da je i dušom i tijelom s Njemcima$&da je s njima uvijek bio i da će s njima uvijek biti, a Nijemci na njegovoj skupštini otvoreno primaju pruženu ruku u borbi protiv Beograda i usta« ju da govore, da to otvoreno i kažu. Tu su i Spahinovci, pa su tu i ma- đarski glasovi u Radićevim čovječan- skim kutijama. Svi su tu, svi oni stari ,kulturni“ oni isti iz Svjetskog Rata: i Austrijanci, i Nijemci, i Bu-- gari i Mađari, i Turci, i svi, do po- | iva pamet Srbino- Pa va ne može da shvati, g. Radiću, da ste vi otvorili ,hrvatski“ front. Zato .zdrava pamet Srbinova shvata i osje- ća da ste vi otvorili stari austrijski front. I kao što je prije austrijski front za nj bio glavni, a svi se ostali gubili u njemu, dizali i padali s nji- me, tako nam je i danas glavni vaš austrijski front i svijesni smo toga da na njemu, na tom novom austrijskom frontu, imamo da bijemo glavnu bit- "i VE Ke Mi smo vaš front osjetili kao au- strijski. Na vama je da taj osjećaj razbijete. Posao će vam biti težak. Ima samo jedan put: da ubijete u sebi Austriju. I u koliko je više u sebi budete savladali, u toliko ćemo bliže biti sporazumu. I pazite da osjetite, ako ikako možete, jednu stvar: Vas- pitani smo u čudnim tradicijama, u tradicijama da se uvijek borimo za buduće generacije, ne za sadašnje. I,_ eto, sad smo uobrazili, da se imamo boriti. za buduće generacije, i hrvat- ske i slovenačke, jer još uvijek vje- rujemo, i u prkos svijetu, da smo jedan narod. Vi ste jednim nepromišljenim u- darom digli protivu sebe strahoviti srpski front. Borba samo što nije po- čela, svim svojim užasom. Za igru više vremena nema, pa ni za našu. Posljednji su trenutci .... Sedmični pregled. KONFERENCIJA U LAUSANNI. — U ponedjeljak se je otvorila konferencija u Lausanni, da tretira Istočno Pitanje, i da ga, kako se kaže, definitivno i svrši. Delegacije raznih država već su stigle tamo, Da li će kon- ferencija postići uspjeha i izvršiti onaj za- datak koji joj je namijenjen, to ćemo ovih dana odmah moći prosuditi. Svakako, u javnosti se ističe mnogo više vjere i pouzdanja u ovu konferenciju nego što je bilo prošli put. * JEDAN PROTEST ENGLESKE VLADE. — U do. njoj engleskoj kući saopćeno je, da je en- gleska vlada dala protest protiv zabrane izvoza za englesku municiju koja je još za rata ostala u Francuskoj! Engleska javnost smatra ovo pitanje vrlo važnim. ZA OBARANJE DANAŠNJEG REŽIMA U MAĐARSKOJ. — Iz Beograda javljaju, da se je tamo u petak sastao sa našim ministrom vanjskih poslova Dr. Ninčićem mađarski grof Karoly, koji je tamo stigao iz Dubrovnika. O nji- hovom se sastanku pronose glasovi, da Mala Antanta zajedno sa velikim silama obore današnji Hortijev režim u Mađarskoj. U ZAPOSJEDNUTOM RUHRU. — Francuska i dalje provodi represalije prama Njema- čkoj a Njemačka i dalje podržava otpor proti Francuskim refiresalijama. Po fran- cuskim izvještajima, otpor Njemačke imao bi brzo da se potpuno slomi,ali fakat, da su ne samo Francuzi već i Mjemci odbili intervenciju Engle . Znači, da se tako brzo otpor Njemačke neće moći skršiti. MI | ITALIJA. — Pregovori između nas i Italije, koji su o Uskrsu prekinuti u Opa- iji, imali bi se nastaviti u Rimu svrhom ovoga mjeseca. Ovaj zastoj, koji se ne- kako oteže, ne _ daje nade,“da će se sva pitanja između nas i Italije ni tako brzo oni tako glatko svršiti, > TRGOVINSKI UGOVOR IZMEĐU ITALIJE 1 AU- STRIJE. — Sa narednim mjesecem stupa na snagu novi trgovinski ugovor između Italije i Austrije. U talijanskim privrednim krugovima sa optimizmom se gleda na ovo zbliženje; čak se vjeruje, da će se talijanska spoljna trgovina popraviti, a što će nesumnjivo uticati dobro i na tali- janski državni budžet, koji je u prošloj godini iznosio manjak za preko šest mi- lijardi lira. : NA ČEŠKO-MAĐARSKOJ GRANICI. — Mađari su postali vrlo agresivni, naročito na gra- nici prama Čehoslovačkoj, gdje upadaju na banditski način preko granice. Neki dan su namamili jednu čehoslovačku po- graničnu četu na mađarski teritorij, te joj umorili komandanta iza kako su ga prije izmrevarili. Na ove ispade sa strane Mađara odgo- voriće Češka jakim represalijama. IZBORI U BUGARSKOJ. — Ovo dana svr- šeni su izbori u Bugarskoj, pa njihov re- zultat pokazuje vrlo jaku pobjedu Stam- boliskijevih zemljoradnika, koja će u par- lamentu imati apsolutnu većinu. Sa ovom pobjedom zadao je Stamboliski odlučan udarac opoziciji i komunistima u Bugarskoj. ENGLEZI O STANJU U RUHRU. — Delegacija engleske radničke Komore, koja je bila u Ruhru da prouči situaciju, izdala je svoj izvještaj. Prama tome izvještaju stanje se posmatra vrlo pesimistički. Tu se kaže, da su njemački radnici dali primjer neo- bične discipline, ali da ih ekonomsko sta- nje može da dovede do očajnog koraka i do ustanka, a to se može lako predvidjeti, da će do toga doći netom, zbog francuskih represalija a njemačke disciplinovane ot- pornosti, zavlada među Nijemcima glad. AMERIKA SE NAPLAĆUJE. — Kako američki listovi javljaju, pošto Njemačka odašilje velika novčana deponovanja u Sjedinjene Države, savezna vlada donijela je odluku da izvrši konfiskaciju ovog deponovanog novca u onolikoj mjeri koliko Americi pri- pada ratne odštete od strane Njemačke, [ tako se Amerika naplaćuje. WIJEMCI PROTIV RATA. U nedjelju su bile u Berlinu priređene velike _ manifestacije, kojima je učestvovalo više stotiaa hiljada ljudi sa devizom: Nećemo više nikada rata! Jedna deputacija otišla do kancelara Cuna, sa predlogom da se što prije dođe do sporazuma između Francuske i Njemačke, AKCIJA ZA OBNOVU AUSTRIJE. — Savjet Dru- štva Naroda u Ženevi održao je sjednicu kojoj su prisustvovali austrijski predsta- vnici: Dr. Seipel, Griinnberger i Zimer- mann. Na toj sjednici primljen je referat Salandre, kojim on pozdravlja napredak Austrije. U ovom Še referatu kaže i to, da će se zajam upotrebiti samo onda, ako u Austriji bude izvršena redukcija čino-“ vnika i uvedena velika štednja. Poslije pročitanog roferata Dr. Sei- pel se je zahvalio Savjetu Društva Naroda u ime svoje vlade i austrijskog naroda. Konac radićevštine. Zaista je nezgodno što se je naše opšte mnenje nekako i suviše vezalo na isčekivanje konačnog rezultata: šta će biti (< sa Radićem? Istina, radićevština je zao- kupila vrlo jači dio hrvatskog plemena pa čak donekle prešla i na jedan dio slove- načkog plemena. Ali ovo je jedna vrsta zaraze a ne nikako prirodna faza evolu- cije u pitanju rješavanja kakvog jačeg političkog proplema. S te strane ne smije nikoga zabrinjavati, što je ova zaraza po- primila neku formu narodnog talasanja. Političke evolucije i revolucije dolaze i pri- laze vrlo polagano ali stalno, jer one tre- | baju i suviše mnogo vremena ako im je osnova jaka i zdrava, pa da na koncu sa svom žestinom provale. Štogod u politici naglo i nenadno nađođe, a nije prije do- bro sazrelo, to obično naglo i od sebe propadne. Živi bili i brzo ćemo vidjeti da se je i radićevština, sama od sebe, brzo ra- spala. — Čujemo sa svih strana kako se istinski patrijoti bune, što se na_ nadležnim ovoj zarazi, što se ne primijeni zakon o zaštiti države i što se prosto ne razjuri nosioce ove epidemije. Mi cijenimo, da je suvišan strah ispred svegn toga. Ova vrst narodne zatalasanosti, iza- zvana jednom vrsti političke epidemije, ne počiva na nekoj jačoj političkoj dogmi ili političkom vjerovanju, koje čeka svoje prirodno i pravedno ostvaranje, kao što smo mi čekali preko pet vjekova na svoje prirodno i pravedno ostvarenje nacijonal- nog oslobođenja. Jedno narodno talasanje koje je izazvala apsurdna parola jednog sumanutog idiota i alkoholičara Stipice Radića: ,živila hrvatska republika u kojoj ne ćete plaćati poreza niti polaziti u vojsku“! niti može imati u sebi kakve snage niti može dugo ekzistirati. Sa ovom parolom pošla je hrvatska masa u izbore za Radića, sigurna ne samo u običnu pobjedu na izborima, već još više sigurna u ostvare- nje one parole sa kojom su na izbore pošli. Ita sugestionisana i uprav zaglup- ljena masa sa sigurnošću je iščekivala i vjerovala, da će joj ta ,sretna i blažena“ republika stići prvo na 19. marta, pa na 25. marta pa sada na 15. aprila, kada je taj sumanuti Radić pozvao svoj ,plebs“ u Zagreb, održao grdno veliku skupštinu, varao i opijao taj svoj republikanski na- rod sa raznim demagoškim frazama, ali od te vajne republike nema nišla te se je sva ta sila naroda morala vratiti kući bez republike koju je sa sigurnošću išče- kivala. Sada je pitanje, da li će ova _hr- vatska masa i dalje, iza kako im Radić nije ništa ostvario čime ih je zaveo, ostati I S y Bk W ka < ja < g oR u ŠI Ji o ku A pe pe, S oR ii.“ dn