postarina plaćena u gotovom.

H3na3u_cBaKu_flerak y jyrpo.

npernnara: 3a /lyGposnuux,
€ NOHALIAIbCEM Y KYhy 84 nun.
ua roguHy. TIomTomM 3a Ily6poB-
uuK u uujeny, JIpkasy 96 nun.
HA FOJIHHY, HA NO FOJHHE u Ha
':  mjeceu cpa3smjepno. t-;
* Nojenuuu 6poj 1.50 nuuap.
naTHBO H YTJIKHBO y Jly6poBuuky,

YBPOBHHK

BNaCHuK m u3nasarex: OJIBOP HAPOJME PAJMKAAHE CTPAHKE  1YBPOBRHKY.

Oarosopuu ypeauuK: HBO XEPIIO h

UMJEHE OTNACHMA:

I um. Bucune y wupuun
jenuor crynua 5 auu. fIpu-
Onhewa, zaxsaje m oraacu
y TeKCTy 6 nunapa. Cran-

HHM OFJACHBA“HMA NONYCT. |

=

6p. 19.

poj

Ayć6posnux, 27. Anpuna 1923. |

rog. M.

Stari.iront.

Kad je oktobra 1918. godine došlo
do sloma centralnih vlasti, kod nas
južnih Slavena u bivšoj monarhiji
nastao je neki međusobni odnos, u
kome je i suviše omekšalo srce svi-
ma koji su imali i suviše razloga da
vrše neke osvete. Da li iz kukavič-
luka i straha, da li iz podlosti, da li
iz urođenog ropskog duha, cio onaj
front, koji je na svom barjaku imao
glavnu riječ: smrt Srbiji i Srbima!,
kao posut pokajničkim pepelom pre-
tvorio se i prikazao kao veći patriot
od samih pravih patrijota, kao veći
Srbin od samih pravih Srba, koji su.
baš od njihove ruke stradali.

Ali ovo nije bilo ni iskreno ni
istinito. Oslobodilačka srpska vojska
sobom je donijela i onu srpsku slo-
bodu za koju ovi ropski krajevi u
većem dijelu nijesu dorasli pa je ni
zaslužili. U toj novoj slobodi ovi rop-
ski elementi počeše malo pomalo da
ponovo dižu glavu, i to tako drsko
da svoje slobodno držanje više ne
zahvaljuju stečenoj slobodi, već to
ocjenjuju kao slabost onoga ko im je
slobodu donio, te oni ponova zauzeše
onaj stari front protiv srpskog roda
i imena.

Beogradska ,Ilomuruka“ donosi o sljednjeg. Zato ze

ovome ,starom frontu“ jedan članak,
iz kog, zbog skučenog prostora, do-
nosimo samo ove izvatke:
Četiri godine se g. Radić uspješ-
no trudi da izluči Hrvate iz narodne
zajednice. Četiri godine ga u tome

svesrdno pomaže ona hrvatska inte- “

ligencija koju nam je Austrija osta-
vila u nasleđe da bi nam se i mrtva
osvetila. Sve je upotrebljeno, sve je
konstruisano po austrijski. Tu nam je
i Kralj-Opančar, iz bečkih i peštan-
skih listova i Srbi-ušljivci, Srbi-div-
ljaci, Srbi-Balkanci; tu vam je i au-
strijska teorija o dva, tri i četiri na-
roda, jer je Austrija izmislila bila i
»bposanski narod“, i ,bosanski jezik“ ;
tu su, najzad i austrijske zamršene
»nagodbe“ i ,sporazumi“; dokume-
nat narodne i državne razbijenosti,
izbor vječitog trvenja, vječite slabosti,
osnovni uzrok konačne propasti. To
je.ono silno oružje, ona strahovita
poluga koju je hrvatski Arhimed pro-
našao da njome izvrše narodno jedin-
stvo, jer je u austrijskim dušama na-
šao snažnu tačku oslonca da to i uči-
ni. I tu užasnu polugu dala mu je
Austrija, i te austrijske duše stvori-
la je Austrija. Zato je njegov posao
bio lak, ali zato se i mi danas na-
lazimo pred novim austrijskim fron-
tomi 544 + |
Kralj-Opančar je pobjedio i umro
u slavi, jer je stvorio narodno jedin-
stvo, a Njegovo Carsko, Kraljevsko,

Apostolsko Veličanstvo Franjo Josip, |

bio je pobjeđen, umro u potištenosti,
jer je upropastio i svoju državu i
svoje narode, — u prkos himnama
odama koje mu je pjevao g. Radić.

Ušljivci, svinjari, divljaci i Balkanci
zadivili su svijet čistotom svoje na-
rodne stvari, čistotom svoje borbe za
nju, a ,kulturni“ Nijemci, Mađari, Bu-
gari i Turci svojom pohlepnošću i
svojim divljaštvom, i žig kulture“
koji im je istorija u Svjetskom Ratu
utisnula na čelo, duboko utisnula, s
teškom će mukom nove generacije
uspjeti da izbrišu. I bijaše ,kulturni“
pobjeđeni, i pobjediše ,nekulturni“.....

I danas mi vidimo, vidimo i ose-
ćamo, da se ti isti »kulturni“ udru-
žuju i spremaju pohod na ,nekultur-
ne,. U Sofiji se kliče: Živjeli Hr-
vati!“, a u Zagrebu se viče: ,Hoće-
mo i Bugare unutra!“ Korošee rado-
sno bilježi odluke Maćedonskog Ko-
miteta o autonomiji Maćedonije, i ne
krije da mu to godi. Radić veli da
je i dušom i tijelom s Njemcima$&da
je s njima uvijek bio i da će s njima
uvijek biti, a Nijemci na njegovoj
skupštini otvoreno primaju pruženu
ruku u borbi protiv Beograda i usta«
ju da govore, da to otvoreno i kažu.
Tu su i Spahinovci, pa su tu i ma-
đarski glasovi u Radićevim čovječan-
skim kutijama. Svi su tu, svi oni
stari ,kulturni“ oni isti iz Svjetskog

Rata: i Austrijanci, i Nijemci, i Bu--
gari i Mađari, i Turci, i svi, do po- |
iva pamet Srbino-

Pa

va ne može da shvati, g. Radiću, da
ste vi otvorili ,hrvatski“ front. Zato

.zdrava pamet Srbinova shvata i osje-

ća da ste vi otvorili stari austrijski
front. I kao što je prije austrijski
front za nj bio glavni, a svi se ostali
gubili u njemu, dizali i padali s nji-
me, tako nam je i danas glavni vaš
austrijski front i svijesni smo toga da
na njemu, na tom novom austrijskom

frontu, imamo da bijemo glavnu bit-
"i VE Ke

Mi smo vaš front osjetili kao au-
strijski. Na vama je da taj osjećaj
razbijete. Posao će vam biti težak.
Ima samo jedan put: da ubijete u
sebi Austriju. I u koliko je više u sebi
budete savladali, u toliko ćemo bliže
biti sporazumu. I pazite da osjetite,
ako ikako možete, jednu stvar: Vas-
pitani smo u čudnim tradicijama, u
tradicijama da se uvijek borimo za
buduće generacije, ne za sadašnje. I,_
eto, sad smo uobrazili, da se imamo
boriti. za buduće generacije, i hrvat-
ske i slovenačke, jer još uvijek vje-
rujemo, i u prkos svijetu, da smo
jedan narod.

Vi ste jednim nepromišljenim u-
darom digli protivu sebe strahoviti
srpski front. Borba samo što nije po-
čela, svim svojim užasom. Za igru
više vremena nema, pa ni za našu.
Posljednji su trenutci ....

Sedmični pregled.

KONFERENCIJA U LAUSANNI. — U ponedjeljak
se je otvorila konferencija u Lausanni, da
tretira Istočno Pitanje, i da ga, kako se
kaže, definitivno i svrši. Delegacije raznih
država već su stigle tamo, Da li će kon-

ferencija postići uspjeha i izvršiti onaj za-
datak koji joj je namijenjen, to ćemo
ovih dana odmah moći prosuditi. Svakako,
u javnosti se ističe mnogo više vjere i
pouzdanja u ovu konferenciju nego što je
bilo prošli put. *

JEDAN PROTEST ENGLESKE VLADE. — U do.
njoj engleskoj kući saopćeno je, da je en-
gleska vlada dala protest protiv zabrane
izvoza za englesku municiju koja je još
za rata ostala u Francuskoj! Engleska
javnost smatra ovo pitanje vrlo važnim.

ZA OBARANJE DANAŠNJEG REŽIMA U MAĐARSKOJ.
— Iz Beograda javljaju, da se je tamo u
petak sastao sa našim ministrom vanjskih
poslova Dr. Ninčićem mađarski grof Karoly,
koji je tamo stigao iz Dubrovnika. O nji-
hovom se sastanku pronose glasovi, da
Mala Antanta zajedno sa velikim silama
obore današnji Hortijev režim u Mađarskoj.

U ZAPOSJEDNUTOM RUHRU. — Francuska
i dalje provodi represalije prama Njema-
čkoj a Njemačka i dalje podržava otpor
proti Francuskim refiresalijama. Po fran-
cuskim izvještajima, otpor Njemačke imao
bi brzo da se potpuno slomi,ali fakat, da
su ne samo Francuzi već i Mjemci odbili
intervenciju Engle . Znači, da se tako
brzo otpor Njemačke neće moći skršiti.

MI | ITALIJA. — Pregovori između nas
i Italije, koji su o Uskrsu prekinuti u Opa-
iji, imali bi se nastaviti u Rimu svrhom
ovoga mjeseca. Ovaj zastoj, koji se ne-
kako oteže, ne _ daje nade,“da će se sva

pitanja između nas i Italije ni tako brzo
oni tako glatko svršiti,

> TRGOVINSKI UGOVOR IZMEĐU ITALIJE 1 AU-
STRIJE. — Sa narednim mjesecem stupa
na snagu novi trgovinski ugovor između
Italije i Austrije. U talijanskim privrednim
krugovima sa optimizmom se gleda na
ovo zbliženje; čak se vjeruje, da će se
talijanska spoljna trgovina popraviti, a
što će nesumnjivo uticati dobro i na tali-
janski državni budžet, koji je u prošloj
godini iznosio manjak za preko šest mi-
lijardi lira. :

NA ČEŠKO-MAĐARSKOJ GRANICI. — Mađari
su postali vrlo agresivni, naročito na gra-
nici prama Čehoslovačkoj, gdje upadaju
na banditski način preko granice. Neki
dan su namamili jednu čehoslovačku  po-
graničnu četu na mađarski teritorij, te
joj umorili komandanta iza kako su ga
prije izmrevarili.

Na ove ispade sa strane Mađara odgo-
voriće Češka jakim represalijama.

IZBORI U BUGARSKOJ. — Ovo dana svr-
šeni su izbori u Bugarskoj, pa njihov re-

zultat pokazuje vrlo jaku pobjedu Stam-

boliskijevih zemljoradnika, koja će u par-
lamentu imati apsolutnu većinu. Sa ovom
pobjedom zadao je Stamboliski odlučan
udarac opoziciji i komunistima u Bugarskoj.

ENGLEZI O STANJU U RUHRU. — Delegacija
engleske radničke Komore, koja je bila
u Ruhru da prouči situaciju, izdala je svoj
izvještaj. Prama tome izvještaju stanje se
posmatra vrlo pesimistički. Tu se kaže,
da su njemački radnici dali primjer neo-
bične discipline, ali da ih ekonomsko sta-
nje može da dovede do očajnog koraka i
do ustanka, a to se može lako predvidjeti,
da će do toga doći netom, zbog francuskih
represalija a njemačke disciplinovane ot-
pornosti, zavlada među Nijemcima glad.

AMERIKA SE NAPLAĆUJE. — Kako američki
listovi javljaju, pošto Njemačka odašilje
velika novčana deponovanja u Sjedinjene
Države, savezna vlada donijela je odluku
da izvrši konfiskaciju ovog deponovanog
novca u onolikoj mjeri koliko Americi pri-
pada ratne odštete od strane Njemačke,
[ tako se Amerika naplaćuje.

WIJEMCI PROTIV RATA. U nedjelju su bile
u Berlinu priređene velike _ manifestacije,
kojima je učestvovalo više stotiaa hiljada
ljudi sa devizom: Nećemo više nikada
rata! Jedna deputacija otišla do kancelara
Cuna, sa predlogom da se što prije dođe do
sporazuma između Francuske i Njemačke,

AKCIJA ZA OBNOVU AUSTRIJE. — Savjet Dru-
štva Naroda u Ženevi održao je sjednicu
kojoj su prisustvovali austrijski predsta-
vnici: Dr. Seipel, Griinnberger i Zimer-
mann. Na toj sjednici primljen je referat
Salandre, kojim on pozdravlja napredak
Austrije. U ovom Še referatu kaže i to,
da će se zajam upotrebiti samo onda, ako

u Austriji bude izvršena redukcija čino-“

vnika i uvedena velika štednja.

Poslije pročitanog roferata Dr. Sei-
pel se je zahvalio Savjetu Društva Naroda
u ime svoje vlade i austrijskog naroda.

Konac radićevštine.

Zaista je nezgodno što se je naše
opšte mnenje nekako i suviše vezalo na

isčekivanje konačnog rezultata: šta će biti (<

sa Radićem? Istina, radićevština je zao-
kupila vrlo jači dio hrvatskog plemena pa
čak donekle prešla i na jedan dio slove-
načkog plemena. Ali ovo je jedna vrsta
zaraze a ne nikako prirodna faza evolu-
cije u pitanju rješavanja kakvog jačeg
političkog proplema. S te strane ne smije
nikoga zabrinjavati, što je ova zaraza po-
primila neku formu narodnog talasanja.
Političke evolucije i revolucije dolaze i pri-

laze vrlo polagano ali stalno, jer one tre- |

baju i suviše mnogo vremena ako im je
osnova jaka i zdrava, pa da na koncu sa
svom žestinom provale. Štogod u politici
naglo i nenadno nađođe, a nije prije do-
bro sazrelo, to obično naglo i od sebe
propadne.

Živi bili i brzo ćemo vidjeti da se
je i radićevština, sama od sebe, brzo ra-
spala. — Čujemo sa svih strana kako se
istinski patrijoti bune, što se na_ nadležnim
ovoj zarazi, što se ne primijeni zakon o
zaštiti države i što se prosto ne razjuri
nosioce ove epidemije. Mi cijenimo, da
je suvišan strah ispred svegn toga.

Ova vrst narodne zatalasanosti, iza-
zvana jednom vrsti političke epidemije,
ne počiva na nekoj jačoj političkoj dogmi
ili političkom vjerovanju, koje čeka svoje
prirodno i pravedno ostvaranje, kao što
smo mi čekali preko pet vjekova na svoje
prirodno i pravedno ostvarenje nacijonal-
nog oslobođenja. Jedno narodno talasanje
koje je izazvala apsurdna parola jednog
sumanutog idiota i alkoholičara Stipice
Radića: ,živila hrvatska republika u kojoj
ne ćete plaćati poreza niti polaziti u vojsku“!
niti može imati u sebi kakve snage niti
može dugo ekzistirati. Sa ovom parolom
pošla je hrvatska masa u izbore za Radića,
sigurna ne samo u običnu pobjedu na
izborima, već još više sigurna u ostvare-
nje one parole sa kojom su na izbore
pošli. Ita sugestionisana i uprav zaglup-
ljena masa sa sigurnošću je iščekivala i
vjerovala, da će joj ta ,sretna i blažena“
republika stići prvo na 19. marta, pa na
25. marta pa sada na 15. aprila, kada je
taj sumanuti Radić pozvao svoj ,plebs“
u Zagreb, održao grdno veliku skupštinu,
varao i opijao taj svoj republikanski na-
rod sa raznim demagoškim frazama, ali
od te vajne republike nema nišla te se
je sva ta sila naroda morala vratiti kući
bez republike koju je sa sigurnošću išče-
kivala. Sada je pitanje, da li će ova _hr-
vatska masa i dalje, iza kako im Radić
nije ništa ostvario čime ih je zaveo, ostati

I
S y
Bk
W ka < ja
< g oR
u ŠI Ji o
ku A pe pe,
S oR ii.“ dn