eat dnik ko je od seo ZI dm ua — prepušten sam sebi. U njegovim S& -kovnim organizacijama, u koliko i one onu potporu koja mu je nužna da oba- ni vlja sa uspjehom svoju veliku i nezahval- : ba nu misiju. o dA 1 “bolšati život ovim zidarima Pa te sa države P o Ako sa baštinom, Dojo nam je osta- So . ia pokojna. Austrija, primimo u posmrtni inventar i metod kojim se je »poboljšavalo“ životne prilike našem učiteljstvu, onda mi i nemojmo očekivati da ćemo preko noći = dzliječiti sve one nebrojene rane koje je | sedi Austrija po našim selima ovla otvo- no rene. | Zamislimo samo kako je bilo našem narodnom učitelju na selu, u staro, pred- ratnoiratno doba, za austrijskog zemana. Na selu je bogovao pop, carevao žan- odar, a kraljevao filanac. Sirota učitelj mo- rao je da pristupi tom ,krunskom vijeću“ ili da šika sa sela kao ,politički sumnji- vac“. Ako je, prisiljen, došao u to i ta- kovo ,vijeće“ — onda je ostao u manjini. “i: uzaludan, on je 'kao ,votant“ glasovao Često za“ —- Austriju. I tako je u gradu štrebera, auštrijaka, klerikalca i t. d., da- £ kle.sve epitete koj Z. ge morari ovi zaštiti, da ne bude sogkih, od seoskog »triumvirata“ i da ne bude šikaniran od strane seoske velesile ,trojnog saveza“. Učitelja treba ekonomski obezbijediti. Njegov auktoritet na selu treba da pora- ste. On valja da postane na selu pravi predstavnik kulturnih i civilizatorskih po- kreta, da presadjuje po selima sve zdrave tečevine, koje niknu u našim kulturnim središtima ili koje se oprezno donesu iz stranog svijeta, da se racionalno akomo- “diraju našem zemljištu, da se spretno pri- mijene na naše prilike. =, | Danas su podesni uvjeti za učitelja. On treba da iskoristi te nove ie u plalenim svrhu. Zupnik nije bar u našoj državi sada primoran da služi baš najnatražnijim po- litičkim i kulturnim strujama. Mnogi sve- ćenici već to uvidjaju i bore se za svoju će vječnog feudalističkog sistema i zastarjele sA Ig -nemotorne. hierarhije. Kamo sreće da uči- | telj u župniku, a a župnik u učitelju nadje druga i saradnika u radu na duhovnom preporodu, na anoralnoj ' obnovi našega “seljačkog naroda! terijal, jugoslovenski žandar biti će poje = čuvar reda i organ javne sigurnosti“, - financijalnom stražaru pasti će u dio o: žavne: zajednice. U njihovom je opet inte- oresu, da. se rehabilituju. pred našom jav- a 2 nosti. Svaki će: dh: čestiti gradjanin po- Meo | moći u tom nastojanju ; ; jer su to vrlo če- obrazuju, a i seljake tim primjerom upu- shh9.002 i nemareni | radni na i polju okonomskoso- mE kom & beogradskom universitet | Do s se je Ao na an VEI , s nas postoje, on jedva može da nadje, Be: li će se u mašoj novoj državi. po- Tri protiv jednoga! Zbog toga, uvidjajući da bi njegov glas ,kontra“ bio i onako. oseoski učitelj dobio glas reakcionarca, | * saka! i ličnu slobodu, za emancipaciju od sredo-. | Pa ni žandar ni financijalni. stražar. > nijesu više ono što su bili pod Austrijom. > Kad se izmijeni stari aparat i zardjali ma- a da ,štiti financijalne“ interese naše dr- osto oci obitelji koji svoju. djecu. znadu da | : te da uzgoje i iškolaju mladji. naraštaj. je rane i čisteći svoju kuću. od osta fi ije“ mama. na zagre dont 151 farmipesia a EA 1 o šača. gospodarsko šumarskoga Paka i. . školu. upisano. ih e u Bee. | tonski odio 21, gradjevno-inženjerski 29,11 kulturno- neno tana 4, strojarskoinženjev- | ski 61, elektrotehnički 29, brodogradi ] ski 31, brodostrojarski 2, kemičko-tel ini ki 46, u geodetski tečaj 18, te u: teč izobrazbu učitelja trgovačkih škola ! kupno 290 sluš. tehn., što čini zajedn sa napred navedenim slnšačima | sveučilišta kako upisi na pojedinim fakultetima i ško- konačni broj visokoškolaca prekoračiti ovome semestru 3000 gjaka. Na beogradskom universitetu. upi je do sada 3250 studenata. U. versitetu još ne znamo. Neka naše visoke škole napreduju u plemenitoj utakmici. m. \ i 3 Dr. Vladimir Mugrmi ote: Savre- mena Filozofija. Interes za filozofiju oživ- ljuje u našim danima sve više. Potreba najšire filozofske orijentacije probija i u nas na svakom koraku, u znanosti, iii umjetnosti, — u ukupnom životu. Naš jugoslovenski duševni svijet traži, veze sa velikim. filozofskim misaonim svi | jetom. Ali te veze bijahu. do sada slabe, p pakidane i \ a Pb savremene svjet e. Mazin. ' “ mm) doro hoće da udovolji djelo dra, tei = ka ia, »Savremena filozo- fija“. Imajući u vidu ne samo uži ii sik nači ukupno 2916 visokoškolaca u Zagrebi 1 a a Paka oj x lama još nijesu konačno zaključeni, to ć&"| ,( X i ruši. ga za ibnoni dani ji: smo započeli sa starim dru- z. predratnih omladinskih or- J na: nim iza posje: a da će nas u ie jeu. SVI e čestiti, požr- naših ijudi u Americi, mi smo su uračunati i gjaci iz novih krajeva. ne već. naišli na razumijevanje i u domo- ima prilično velik broj, naročito iz Dal vini. To je preduslov uspjehu. Potpo- macije i Vojvodine. Upisivanje još nije | ra našega graglanstva donijeće potpuni dovršeno. | Na uspjeh. | mi oBroj upisanih na “ljubljanskom un Gokije 1 . Naš je list nezavisan. A to znači da ga nitko neće moći da iskoristi ni u lične ni u strančarske svrhe. Neka nam se dakle i ne obraćaju oni koji neće svoje lične i strančarske interese da: zaborave kad se radi o dobru naše narodne zajednice, (Svi oni koji se bore protiv poli- tičkog, provincijalnog otima, ko- rupcije u državnim uredima oetorala. u društvu, izrabljivanja si “omašnog pu- čanstva, i protiv;sY vako zla, koje truje naš državni i društveni organi- zam, .naće 'u nama avijesnog saradni- ka, b fuga i nepomirljivog branitelja . Mif"naročito pozdravljamo one sa- već napose i širi krug naše inteligene d prikazuje pisac, docenat filozofije na zagre- bačkom sveučilištu najelavnije filozofske . smjerove u njihovu aktualnom stanju — držeći se pri tome samo istaknutih i po našu narodnu kulturu znatnijih primjera i reprezentanata. Kao primjeri za temeljne tipove savre- menog filozofiranja istaknuti su prvi nje- mački, engleski, francuski talijanski i neki drugi (n. pr. danski) filozofi. Spominje- mo ovdje: Wundta, Hartmanna, Ostwalda, Avenariusa, Macha, Euckena, Nietsehea, Volkelta, Riehla, Simmela, Husserla; Vai- hingera, Meinonga, Driescha, Windelbanda, | Natorpa, K. Fischera, Haeckela i Willman- na od Nijemaca; nadalje, od Engleza: Spencera, Bradleya, Lewesa, Hamiltona, Mansela, Alexandera, Kidda, S. Stephena, Tyndalla, Westermareka, Sutherlanda, Cllit+ forda; od Amerikanaca: W. Jamesa kao osnivača pragmatizma i H. Miinsterberga ; digoa, Cantonia, a od Danaca: H. HGff- |: dinga. Orijentaciju u svim tim mjere via, i školama ima da poda na kraju sinteza osnovnih i zajedničkih im obilježja. Time , prelazi težište na drugi dio djela, gdje je | na osnovu ove opće revizije, iznesen pogled | ne samo na sadanje stanje nego i na skoru budućnost filozofije. je jednostavan, koliko samo može da do- pusti gradja, kao što je to silno zamršeno stanje savremenih filozofskih pitanja. žari Mirka Breyera u Zagrebu i u svim bo- mio | ljim Podi au "Mi od Francuza : Bergsona, Renouviera, Fouil- || (industrija, trgovina, poljoprivreda, pa-| lća, Poincarća, Ribota ; od Talijana : R. Ar- | MeMmike koji hoće da rade, uregjuju, grade i stvaraju. Dosta se je rušilo, preveć je kritike po ulicama i u druš- tvima i u kavanama. Bilo bi već vri- jeme da se — radi. Samo onaj koji radi ima pravo da kritikuje. Mi ćemo raditi. Za demokratizaciju države, za napredak našega društva, za dobro našeg jugoslovenskog naroda. ćemo kritikovati zlo, obarati zlo boriti se protiv zla. U ime prava, prav- de i istine! Naš list izlazi sada jedan put sed- mično i samo na četiri stranice. Po- stepeno on će se proširii na šest stranica, a po novoj godini izlaziće dva- put sedmično. Uporedo s tim, razvijaće se i njegov sadržaj. Politika u najširem smislu, ekonomska i socijalna nadasve ribarstvo, robrodarstvo, i td), pro: Jezik i čitav način prikazivanja toliko 14“ Cijena vrlo pristojno opremljenoj omaš- noj knjizi od 360 strana, jest za broširani ge af K 28.—; za uvezani u tvrde ko-| I rlido Ko dk Dobiva se u nakladnoj knji- svjetna politika, književnost, umjetnost, pa do sitnog rada u narodu, sve će to nam je sada premalen da redovno do- sa brojem pretplatnika. | | Zbog toga, pozivamo naše ljude idhraka tko. i bokeškog kotara, po gradovima i selima, da šire naš list i šalju dopise. | | “Zbog pomanjkanja prostora izostale su u ovom broju mnoge stvari. Na »No- se u drugom broju. Isto takodonijećemo u nekoliko podlistaka | predavanje g. prof. da Boi anic i nosimo: široke rubiike o svemu. Taj će: se prostor širiti u upravnom razmjeru: vinarski Kongres u Zagrebu“ osvrnućemo j tobra Dan Oslobogjenja. Dolazak. srpske | š oan Ujedinjenia 21. docami Snajmo se na veliku proslavu. Dubrov- > nik nije baš najdoličnije proslavio 29. ok- vojske, 13. novembra, u Dubrovniku bio | je tek skromno proslavljen. | | . Dan Ujedinjenja, 21. decembra, treba da se veličanstveno slavi, jer je to naje vod dan u našoj historiji. ' ; Mjesni ,Jugosl. Akad. Klub“ sprema se na tu proslavu. Bude li u skladu sa pros ši gramom gradskog odbora, koji će se o- obrazovati na sjednici koju je općinsko u- pr sazvalo u tu svrhu, održaće jedno javno predavanje O značenju a dana. Naš će list izaći u svečanom izdanju uoči toga velikog narodnog blagdana. Trgovačka akademija u Du«. brovniku, Neumornim nastojanjem g Prof. Dr JičAranze pretvorena je. mjesna?" trgovačka škola u trgovačku akademiju. U nedjelju 16. o. m. akademija. je bila otvorena. U franjevačkoj crkvi održao je kateketa akademije g. Don N. Gjivanović svečanu misu. Nakon toga uslijedilo je otvorenje u školskim prostorijama. Pod vod-. stvom g. katehete . otpjevala se himna »Bože Pravde.“ Upravitelj akademije Aranza u lijepom govoru objasnio je raz- vitak škole i njenu svrhu. Zastupnik op- ćine g. Kesovija i zast. trg. komore og. Svoboda, predsjednik, i g. biskup dr. J. Marčelić pozdravili su ovu novu i van- redno korisnu instituciju u našem gradu. Bili su prisutni, osim spomenutih, zvanični X PI a u R m Ca KAJ sarena E a S os RA gao aka TT g. o predstavnici: g. divizijski zapovjednik sa &. tajnikom, upravitelji srednjih škola, gragjanske i pučkih, pravoslavna tutorstva, &&. profesori i gjaci sa svim gjacima aka- demije. Mi pozdravljamo ovaj napredak trgo-.. vačke škole u Dubrovniku očekujući da će kao akademija, pod _brižnom upravom 0-_ex-ATaTiže; “aZgujititvovi naraštaj spremnih | ljudi za rad na našoj ekonomskoj obnovi. Dubrovačka omladina za do- Brovotica iz Amerike. Docovorao sa našim urednikom, Pu ko gori: šću u Moma a pozvao . u ošla nedjelju, u ,Sokolanu“, na sastanak omla- dinu i naše dobrovoljce: iz Amerike, koji su otpušteni iz vojske i čekaju ovdje na transport za Ameriku. Svrha sastanku bila je, da omladina protestira protiv pisanju nekih novina o dobrovoljcima i da sasluša želje dobrovoljaca, kako da im pomogne i oduži se od svoje strane za njihove dra- gocjene žrtve u borbi za oslobodjenje 1 ujedinjene. | Na sastanku je i Ljubo Leontić | objasnio namjere dubrovačke omladine. Nekoliko vrijednih dobrovoljaca zahvalilo je srdačno dubrovačkoj omladini na zau- zimanju, ali i ponosno odbilo svaku ma- terijalnu potporu od strane gradjanstva. | Še uk biti predmetom * naše pažnje. Prostor | A. Halera ab). novijoj. idegorepskoj knji- | a VR Disciplinovani i vijerni ideji za koju su. došli da krv prolijevaju, ponosni naši. sokolovi očekuju samo od vlade da im čim prije pribavi transport, da ne oube | uzalud vrijeme. Drugo ništa ne traže od svoje otadžbine. Omladina je, od svoje | strane, donijela ovu rezoluciju : g $ JUGOSLAVENSKA AKADEMSKA O i MLADINA, na skupštini održanoj u mE U žEsĆ kolu* u Dubrovniku, dne 16. novembra 1919., jednoglasno je prihvatila ovaj zabijučak + i 1. Najenergičnije protestuje protiv ne- istinitih vijesti u nekim novinama, kojima | se blati čast junačkih dobrovoljaca što | napustiše svoje porodice i imanja odrekoše | se bogate zarade, te'u najopasnijem času, pregioše ocean da pomognu | ozasužnjenojg otadžbini, gotovi da se žrtouju za oslobo-! gjenje i njedinjenje čitavog jugoslovenskog naroda. | g 2 Poziva gradjane Dubrovnika i nav rod cijele države da posveti dostojnu pažnji P Ovim sinovima naše patničke zemlje, Po nA oni po drugi put moraju da napuste, je h zbog nesusretljivosti i nemara ne mogu. il hjoj da nadju zarade za pristojan živo zi 3. Poziva parlamenat i zahtjeva otad ji da konačno riješi pitanje transporta ovih do: q brovoljaca iz e dvije U Ameriku. On a