eat

dnik ko je od seo ZI dm ua
— prepušten sam sebi. U njegovim S&
-kovnim organizacijama, u koliko i one

onu potporu koja mu je nužna da oba-
ni vlja sa uspjehom svoju veliku i nezahval-
: ba nu misiju. o dA

1 “bolšati život ovim zidarima Pa te
sa države P
o Ako sa baštinom, Dojo nam je osta-
So . ia pokojna. Austrija, primimo u posmrtni
inventar i metod kojim se je »poboljšavalo“
životne prilike našem učiteljstvu, onda mi
i nemojmo očekivati da ćemo preko noći
= dzliječiti sve one nebrojene rane koje je |
sedi Austrija po našim selima ovla otvo-
no rene.

| Zamislimo samo kako je bilo našem
narodnom učitelju na selu, u staro, pred-
 ratnoiratno doba, za austrijskog zemana.
Na selu je bogovao pop, carevao žan-
odar, a kraljevao filanac. Sirota učitelj mo-
rao je da pristupi tom ,krunskom vijeću“

ili da šika sa sela kao ,politički sumnji-
vac“. Ako je, prisiljen, došao u to i ta-
kovo ,vijeće“ — onda je ostao u manjini.

“i: uzaludan, on je 'kao ,votant“ glasovao
Često za“ —- Austriju. I tako je u gradu

štrebera, auštrijaka, klerikalca i t. d., da-
£ kle.sve epitete koj Z. ge morari ovi

zaštiti, da ne bude sogkih, od seoskog
»triumvirata“ i da ne bude šikaniran od
strane seoske velesile ,trojnog saveza“.

Učitelja treba ekonomski obezbijediti.
Njegov auktoritet na selu treba da pora-
ste. On valja da postane na selu pravi
predstavnik kulturnih i civilizatorskih po-
 kreta, da presadjuje po selima sve zdrave
tečevine, koje niknu u našim kulturnim
središtima ili koje se oprezno donesu iz
stranog svijeta, da se racionalno akomo-
“diraju našem zemljištu, da se spretno pri-
mijene na naše prilike. =, |

Danas su podesni uvjeti za učitelja.
On treba da iskoristi te nove ie u
plalenim svrhu.

 Zupnik nije bar u našoj državi sada
primoran da služi baš najnatražnijim po-
 litičkim i kulturnim strujama. Mnogi sve-
ćenici već to uvidjaju i bore se za svoju

će vječnog feudalističkog sistema i zastarjele
sA Ig -nemotorne. hierarhije. Kamo sreće da uči-
| telj u župniku, a a župnik u učitelju nadje
druga i saradnika u radu na duhovnom
preporodu, na anoralnoj ' obnovi našega
“seljačkog naroda!

terijal, jugoslovenski žandar biti će poje
= čuvar reda i organ javne sigurnosti“,
- financijalnom stražaru pasti će u dio o:

 žavne: zajednice. U njihovom je opet inte-
 oresu, da. se rehabilituju. pred našom jav-
a 2 nosti. Svaki će: dh: čestiti gradjanin po-
Meo | moći u tom nastojanju ; ; jer su to vrlo če-

obrazuju, a i seljake tim primjerom upu-

shh9.002 i
nemareni | radni na i polju okonomskoso-

mE kom & beogradskom universitet
| Do s se je Ao na an VEI

, s nas postoje, on jedva može da nadje,

Be: li će se u mašoj novoj državi. po-

Tri protiv jednoga! Zbog toga, uvidjajući
da bi njegov glas ,kontra“ bio i onako.

oseoski učitelj dobio glas  reakcionarca, |

* saka! i

ličnu slobodu, za emancipaciju od sredo-.

| Pa ni žandar ni financijalni. stražar.
> nijesu više ono što su bili pod Austrijom.
> Kad se izmijeni stari aparat i zardjali ma-

a da ,štiti financijalne“ interese naše dr-

osto oci obitelji koji svoju. djecu. znadu da |

: te da uzgoje i iškolaju mladji. naraštaj.
je rane i čisteći svoju kuću. od osta

fi

ije“ mama. na zagre

dont 151 farmipesia a EA 1
o šača. gospodarsko šumarskoga Paka

i. . školu. upisano. ih e u Bee. |
tonski odio 21, gradjevno-inženjerski 29,11
kulturno- neno tana 4, strojarskoinženjev- |

ski 61, elektrotehnički 29, brodogradi ]
ski 31, brodostrojarski 2, kemičko-tel ini
ki 46, u geodetski tečaj 18, te u: teč
izobrazbu učitelja trgovačkih škola !
kupno 290 sluš. tehn., što čini zajedn sa
napred navedenim  slnšačima | sveučilišta

kako upisi na pojedinim fakultetima i ško-
konačni broj visokoškolaca  prekoračiti
ovome semestru 3000 gjaka.

Na beogradskom universitetu. upi
je do sada 3250 studenata. U.

versitetu još ne znamo.
Neka naše visoke škole napreduju u
plemenitoj utakmici. m.

\ i 3
Dr. Vladimir Mugrmi ote: Savre-
mena Filozofija. Interes za filozofiju oživ-
ljuje u našim danima sve više. Potreba
najšire filozofske orijentacije probija i u
nas na svakom koraku, u znanosti, iii
umjetnosti, — u ukupnom životu.
Naš jugoslovenski duševni svijet traži,
veze sa velikim. filozofskim misaonim svi |
jetom. Ali te veze bijahu. do sada slabe, p
pakidane i \ a

Pb savremene svjet e. Mazin. ' “
mm) doro hoće da udovolji djelo dra,
tei = ka ia,  »Savremena filozo-
fija“.
Imajući u vidu ne samo uži ii sik nači

ukupno 2916 visokoškolaca u Zagrebi 1 a

a
Paka
oj x

lama još nijesu konačno zaključeni, to ć&"| ,(

X i ruši.

ga za ibnoni dani
ji: smo započeli sa starim dru-
z. predratnih omladinskih or-
J na: nim iza posje:

a da će nas u ie
jeu. SVI e čestiti, požr-

naših ijudi u Americi, mi smo

su uračunati i gjaci iz novih krajeva. ne već. naišli na razumijevanje i u domo-
ima prilično velik broj, naročito iz Dal vini. To je preduslov uspjehu. Potpo-
macije i Vojvodine. Upisivanje još nije | ra našega graglanstva donijeće potpuni
dovršeno. | Na uspjeh. | mi

oBroj upisanih na “ljubljanskom un Gokije 1

. Naš je list nezavisan. A to znači
da ga nitko neće moći da iskoristi ni
u lične ni u strančarske svrhe. Neka
nam se dakle i ne obraćaju oni koji
neće svoje lične i strančarske interese
da: zaborave kad se radi o dobru naše
narodne zajednice,

(Svi oni koji se bore protiv poli-

tičkog, provincijalnog otima, ko-
rupcije u državnim uredima oetorala.
u društvu, izrabljivanja si “omašnog pu-
čanstva, i protiv;sY vako zla, koje truje
naš državni i društveni organi-
zam, .naće 'u nama avijesnog saradni-

ka, b fuga i nepomirljivog
branitelja
. Mif"naročito pozdravljamo one sa-

već napose i širi krug naše inteligene d
prikazuje pisac, docenat filozofije na zagre-
bačkom sveučilištu najelavnije filozofske .
smjerove u njihovu aktualnom stanju —
držeći se pri tome samo istaknutih i po
našu narodnu kulturu znatnijih primjera i
reprezentanata.

Kao primjeri za temeljne tipove savre-
menog filozofiranja istaknuti su prvi nje-
mački, engleski, francuski talijanski i neki
drugi (n. pr. danski) filozofi. Spominje-
mo ovdje: Wundta, Hartmanna, Ostwalda,
Avenariusa, Macha, Euckena, Nietsehea,
Volkelta, Riehla, Simmela, Husserla; Vai-
hingera, Meinonga, Driescha, Windelbanda, |
Natorpa, K. Fischera, Haeckela i Willman-
na od Nijemaca; nadalje, od Engleza:
Spencera, Bradleya, Lewesa, Hamiltona,
Mansela, Alexandera, Kidda, S. Stephena,
Tyndalla, Westermareka, Sutherlanda, Cllit+
forda; od Amerikanaca: W. Jamesa kao
osnivača pragmatizma i H. Miinsterberga ;

digoa, Cantonia, a od Danaca: H. HGff- |:

dinga.

Orijentaciju u svim tim mjere via, i
školama ima da poda na kraju sinteza
osnovnih i zajedničkih im obilježja. Time ,
prelazi težište na drugi dio djela, gdje je |
na osnovu ove opće revizije, iznesen pogled |
ne samo na sadanje stanje nego i na skoru
budućnost filozofije.

je jednostavan, koliko samo može da do-

pusti gradja, kao što je to silno zamršeno
stanje savremenih filozofskih pitanja.

žari Mirka Breyera u Zagrebu i u svim bo-

mio | ljim Podi au

"Mi

od Francuza : Bergsona, Renouviera, Fouil- || (industrija, trgovina, poljoprivreda, pa-|

lća, Poincarća, Ribota ; od Talijana : R. Ar- |

MeMmike koji hoće da rade, uregjuju,
grade i stvaraju. Dosta se je rušilo,
preveć je kritike po ulicama i u druš-
tvima i u kavanama. Bilo bi već vri-
jeme da se — radi. Samo onaj koji
radi ima pravo da kritikuje.

Mi ćemo raditi. Za demokratizaciju
države, za napredak našega društva, za
dobro našeg jugoslovenskog naroda.
ćemo kritikovati zlo, obarati zlo
boriti se protiv zla. U ime prava, prav-
de i istine!

Naš list izlazi sada jedan put sed-
mično i samo na četiri stranice. Po-

stepeno on će se proširii na šest

stranica, a po novoj godini izlaziće dva-
put sedmično. Uporedo s tim, razvijaće
se i njegov sadržaj. Politika u najširem
smislu, ekonomska i socijalna nadasve
ribarstvo,

robrodarstvo, i td), pro:

Jezik i čitav način prikazivanja toliko 14“

Cijena vrlo pristojno opremljenoj omaš-
noj knjizi od 360 strana, jest za broširani
ge af K 28.—; za uvezani u tvrde ko-|
I rlido Ko dk Dobiva se u nakladnoj knji-

svjetna politika, književnost, umjetnost,

pa do sitnog rada u narodu, sve će to

nam je sada premalen da redovno do-

sa brojem pretplatnika. | |

Zbog toga, pozivamo naše ljude
idhraka tko. i bokeškog kotara, po
gradovima i selima, da šire naš list i
šalju dopise. | |

“Zbog pomanjkanja prostora izostale
su u ovom broju mnoge stvari. Na »No-

se u drugom broju. Isto takodonijećemo u
nekoliko  podlistaka | predavanje g. prof.

da Boi anic i

nosimo: široke rubiike o svemu. Taj će:
se prostor širiti u upravnom razmjeru:

vinarski Kongres u Zagrebu“ osvrnućemo

j tobra Dan Oslobogjenja. Dolazak. srpske | š

oan  Ujedinjenia 21. docami
Snajmo se na veliku proslavu. Dubrov- >
nik nije baš najdoličnije proslavio 29. ok-

vojske, 13. novembra, u Dubrovniku bio |
je tek skromno proslavljen. | | .
Dan Ujedinjenja, 21. decembra, treba
da se veličanstveno slavi, jer je to naje
vod dan u našoj historiji. '

; Mjesni ,Jugosl. Akad. Klub“ sprema se
na tu proslavu. Bude li u skladu sa pros ši
gramom gradskog odbora, koji će se o-
obrazovati na sjednici koju je općinsko u-
pr sazvalo u tu svrhu, održaće

jedno javno predavanje O značenju
a dana.

Naš će list izaći u svečanom izdanju
uoči toga velikog narodnog blagdana.

Trgovačka akademija u Du«.
brovniku, Neumornim nastojanjem g
Prof. Dr JičAranze pretvorena je. mjesna?"
trgovačka škola u trgovačku akademiju.
U nedjelju 16. o. m. akademija. je bila
otvorena. U franjevačkoj crkvi održao je
kateketa akademije g. Don N. Gjivanović
svečanu misu. Nakon toga uslijedilo je
otvorenje u školskim prostorijama. Pod vod-.
stvom g. katehete . otpjevala se himna
»Bože Pravde.“ Upravitelj akademije
Aranza u lijepom govoru objasnio je raz-
vitak škole i njenu svrhu. Zastupnik op-
ćine g. Kesovija i zast. trg. komore og.
Svoboda, predsjednik, i g. biskup dr. J.
Marčelić pozdravili su ovu novu i van-
redno korisnu instituciju u našem gradu.
Bili su prisutni, osim spomenutih, zvanični

X PI a
u R m Ca KAJ
sarena E a S os RA gao aka TT

g.

o

predstavnici: g. divizijski zapovjednik sa
&. tajnikom, upravitelji srednjih škola,

gragjanske i pučkih, pravoslavna tutorstva,
&&. profesori i gjaci sa svim gjacima aka-
demije.

Mi pozdravljamo ovaj napredak trgo-..
vačke škole u Dubrovniku očekujući da
će kao akademija, pod _brižnom upravom
0-_ex-ATaTiže; “aZgujititvovi naraštaj spremnih |
ljudi za rad na našoj ekonomskoj obnovi.

Dubrovačka omladina za do-
Brovotica iz Amerike. Docovorao sa
našim urednikom, Pu ko gori:
šću u Moma a pozvao . u ošla
nedjelju, u ,Sokolanu“, na sastanak omla-
dinu i naše dobrovoljce: iz Amerike, koji
su otpušteni iz vojske i čekaju ovdje na
transport za Ameriku. Svrha sastanku bila
je, da omladina protestira protiv pisanju
nekih novina o dobrovoljcima i da sasluša
želje dobrovoljaca, kako da im pomogne
i oduži se od svoje strane za njihove dra-
gocjene žrtve u borbi za oslobodjenje 1
ujedinjene. |

Na sastanku je i Ljubo  Leontić |
objasnio namjere dubrovačke omladine.
Nekoliko vrijednih dobrovoljaca zahvalilo
je srdačno dubrovačkoj omladini na zau-
zimanju, ali i ponosno odbilo svaku ma-
terijalnu potporu od strane gradjanstva. |

Še uk

biti predmetom * naše pažnje. Prostor |

A. Halera ab). novijoj. idegorepskoj knji- |

a VR

Disciplinovani i vijerni ideji za koju su.
došli da krv prolijevaju, ponosni naši.
sokolovi očekuju samo od vlade da im
čim prije pribavi transport, da ne oube |
uzalud vrijeme. Drugo ništa ne traže od
svoje otadžbine. Omladina je, od svoje |
strane, donijela ovu rezoluciju : g

$
JUGOSLAVENSKA AKADEMSKA O i
MLADINA, na skupštini održanoj u mE

U žEsĆ

kolu* u Dubrovniku, dne 16. novembra 1919.,
jednoglasno je prihvatila ovaj zabijučak + i

1. Najenergičnije protestuje protiv ne-
istinitih vijesti u nekim novinama, kojima |
se blati čast junačkih dobrovoljaca što |
napustiše svoje porodice i imanja odrekoše |
se bogate zarade, te'u najopasnijem času,
 pregioše ocean da pomognu | ozasužnjenojg
otadžbini, gotovi da se žrtouju za oslobo-!
gjenje i njedinjenje čitavog jugoslovenskog
naroda. | g

2 Poziva gradjane Dubrovnika i nav
rod cijele države da posveti dostojnu pažnji P
Ovim sinovima naše patničke zemlje, Po nA
oni po drugi put moraju da napuste, je h
zbog nesusretljivosti i nemara ne mogu. il
hjoj da nadju zarade za pristojan živo zi

3. Poziva parlamenat i zahtjeva otad ji
da konačno riješi pitanje transporta ovih do: q
brovoljaca iz e dvije U Ameriku. On a