"X

govora aropeae < ugo klase. | kr

ete. javlja: u svim. mogućim Gota iu

ou M dove. činjenicu, da je današnja
etička osnova u društvu mnogo niža nego
= šlo je bila. pred pet godina. Naročito kod

= to kolebanje ; večito traženje načina da se
> svakome udovolji pa i svojoj savesti u ko-
liko je to moguće ; večito vršenje kom-
= promisa između srca i razuma, između i-
 deala i trbuha ;
o osvih ostalih socijalno ekonomskih uz-
= roka otrovno dejstvovao i  vekovima u-
savršavani demolizatorski sistem, ta de-
gradacija svih moralnih pojmova više se ose-
ća, nego u drugoj nekoj sredini, kao što je A-
merika ili kao što je čak i mučenička Belgija.
Štau vrtlogu, ede se mešaju komunizam i ze-
; BA ažovo, ogorčenje i presitost, revolt i puza-
laštvo, veleizdajstvo i austrijanština, pro-
gres i reakcija, beda i raskoš ; šta u tome
vrtlogu gde nema sredine može naša dr-
žavna vlast da učini u momentu kad to
društvo bude pozvano da se na izborima
javno izjasni? — Jedino jedno: da se pri-
= država stroge neutralnosti, jer svaka nje-
na pristranost značila bi pomaganje ra-
> strojenosti u ovome ili onome smislu. To
= joj nalaže i interes
- šenog, oronulog državnog auktoriteta.
Ali sem toga ima jedan mnogo važ-
niji razlog društvene celishodnosti, koji
joj to neutralno i slobodoumno držanje
_ nokaže. |

“ Rekli smo: . proizvodnja je danas de-

tivurečan položaj. On je jednovremeno
= suveren i najamnik. Kao građanin — ,,ci-
toyen“, kako bi s naročitom pozom to ne-
sola romantički »bourgeois“ francuski rekao
— on je u spojim funkcijama visok kao

kralj. On može slobodno kao Louis XIV.
da kaže: ,L? ćtat (est moi“, jer po svim
| Ž : ina ima pravo da preko izbora,
= posredno, vrši najveću, zakonodavnu, vlast
e teedržavi. Nekada je ona pripadala svetlo-
me monar nu, danas ona pripada njemu,
om fabričkome radniku.
šte on _ide s istom količinom prava kao i
sutrašnji ministar,

— kod nas gde je pored

jedete 1 bezobzirnom trčanju za mot. |

< PAS, gdje je pet godina rata značilo veči-.

| _moralisana. Prvi zadatak, prvi uslov za ob--
saa navljanje života leži u njenoj remoraliza-
ciji. Radnik je, kao što rekosmo, od Fran-
cuske Revolucije postavljen u jedan pro-

“samo '* na egoizam 2 jedn beg obično FI

o | smislu:
| onaj koji radi samo umom;

uspostavljanja sru-

vo

posao ,, (Ovde već demokratija jagleda kao.
neka svirepa šala.) Naš suveren done
1 najamnik. i to najamnik onoga istoga .k:

pitala, kome. on. daje vrednost, stavljajući |
ga u pokret. svojim mišićima i svojim u--

mom. Taj fatalni paradoks treba da je ne-

prekidno pred očima onih, koji stoje na
- [upravi naše zemlje u ovo kritično vreme.

Uzevši dakle pojam radnika u najširem
i onaj koji radi samo rukama i
i onaj koji
radi umom i rukama, on je danas i su-
više svestan svog najamničkog položaja. da

pripada, kao“

bi se smelo ma kakvom: a nd da

mu se okrnji jedino veliko i potpuno pre
— pravo biranja zakonodavnoga tela —
a še to demolizatorski ne dejstvuje ne sa-
mo na njega lično i na njegovu gradan-
sku savest, nego i na njegovu volju, na
njegovu proizvodnu moć i soctalnu savest,
na koju se danas pri obnavljanju života
vrši apel.

Nikakvim nakaradnim izbornim siste-
mom, nikakvim nasiljem i korupcijom ne
treba naši prvi izbori u slobodi da budu
pomućeni.
ama postiže se ono na čemu će sutr:
biti Italija, a preksutra možda i Francu-
ska. Onaki kakvi smo treba

Represivnim i malicioznim me-

- jedino
olijep broj biblioteka, ali javna nije nijed-

“ kogod uredi. Od srednjih škola posjeduje
osvaka.

j

da izadđemo |

na slobodne izbore. Kažu da će srpski iz- |

borrni zakon, bez cenzusa, biti proširen na
čitavo kraljevstvo. Sa svojim načelom pro-
porceijonalnosti i zastupstva manjina, on će
nam u ovoj zgodi najbolje poslužiti.
Francuska, Italija i Belgija pružaju
nam dovoljno pouke :

vija klica crvene diktature;

ni putem Francu- |
ske, gee se u organizmu bele reakcije raz- |
ni putem I--

talije gde su DAmnliizianska izmotavanja -

izazvala grmljavinu crvene diktature :

putem radine i procvale Belgije.
Kad smo već pred izborima, svi nam

interesi nalažu, da oni budu zbilja prvi

nego

izbori u slobodi.

je predratne prostorije u dvoru.

BEOGRAD, decembra 1919.
Mirko Hope.

Jedan prediog ronotE
Pio dubrovačkog arhiva

U članku ,Narodna universitat u Du-
brovniku“ (,Rad“ br. 2) bili su spomenu-

našu noticu kojom smo, u posljednjem bro-
ju
| protiv klerikalaca radi njihove :
štetu naše. narodne države. Kao utoplje- U
nici laćaju se oni slamnate obrane da op-

ti između ostaloga arhiv, muzej i biblio-
teke. Budući da će skoro dubrovački ar-

hiv biti povraćen,
predlog, kako bi arhiv, muzej i biblioteke
mogli zbilja kao djelovi jedne cjeline po-
stati temeljem velikoga djela.

Čujemo, da će arhiv opet dobit svo-
Bojimo
te tako ne
prašini,

se, da ne ostane u sanducima,
počne živjeti, netaknut u

ostalih dalmatinskih arhiva. Ovu svoju bo-

Na birali- |

kao i njegov posloda- |
 vac. Dovle demokratija je upravo veličan- |
: stvena, do fantastičnosti lepa i čudna. Ali

jazan opravdavamo činjenicom što se još

niko nije pobrinuo, da se nade stručnog
arhivara, bez kojega bi arhiv ostao mrtvo
slovo. S predratnim radom u arhivu ne
smije .se “Dubrovnik nipošto zadovoljiti.

oštitom nekakve njihove — ,pučke stran- |
pokušat ćemo  iznijet |

oda će takav neki

iS

,

poput |

je povjereno “pitanje aihiva. pob

ose imao pobrinuti za zgradu, koja bi is-

iz popovske štamparije svukla svoje mu-

rinuti, da

arhiv bude uzdignut na visinu, koja mu
najboljem istorijskom spo-

meniku balkanske, a osobito jugoslaven-

ske prošlosti. o a

Uvjereni, da u tom Belaju nije. Jos
ništa ni poduzeto, a kamo li zaključeno,
iznosimo nekoliko misli, koje ne bi bilo

teško ostvariti.

U Dubrovniku bi se mogao osnovati
Institut za istraživanje. istorije balkan-
skih naroda“. Taj bi se institut sastojao
od arhiva, muzeja i. biblioteke. Budući da
arhiv i muzej već postoje, treba riješiti |
pitanje biblioteke. U gradu ima

na. Arhiv posjeduje. malu biblioteku, a
ostaci općinske čekaju prašini, da ih

svoju biblioteku. Kad bi se samo
ove koncentrirale, dobili bi bogatu biblio-
teku, koju bi s troškovima, kojima se uz-

država svaka pojedina, kroz kratko vrije- |

me znatno obogatili. Osim spomenutih bi-
ona Matice Srpske,

blioteka postoje još :
Male Braće i Dominikanaca. Kad bi se i.
ove tri posljednje koncentrirale s onim

prvim; a do sporazuma bi se s malo do-
bre volje lako došlo, dobili bi modernu
biblioteku prvoga reda. Grad bi tim dobio |
bogatu javnu biblioteku, uz koju bi rad u |
arhivu bio kudikamo uspješniji nego li je
bio onaj predratni.

Kad bi se sve ovo provelo, odbor bi

ključivo imala služiti spomenutom institu-
tu. Radi samog pitanja zgrade, a tih u Du-
brovniku ima raspoloživih, ne bi ovakova
kulturna ustanova smjela propasti, a

poteškoća. Na. kon |
“lo, da podastre vladi konkretan. predlo

 bitog personal a.

brovniku, a vlada bi se pobrinula, da n

ni | dlozi

bi u tom radu. zaostao. | Pau“

ne bi sigurno pr
cu bi odboru preostaj

ni država

općina,

glede finansiranja samog istituta | i E mo

S vremenom bi trebalo sve. arhi
koji u zaboravi leže po našim primorskij
oradovima, predati ovom , Institutu“ u D

se povrate. sve. one starine, što su na
bile otete u vrijeme, kada to. mi mjesni
mogli spriječiti.

Ovo bi bio prvi korak, a daj kako se
iz rečenog razabire, nije težak, k ostvar
nju onih lijepih ideja: navedenih u č lanku
,Narodna universitat u Dubrovniku“. Rade |
Nika bi se našlo dosta. Ljepota. Dubrovni- |
ka privlači i onako dosta stranaca, a tako
bogato. kulturno- istorijsko. vrelo vuklo bi“.
sebi također. lijep broj naših najboljih ku
turnih radnika. Ni: Dubrovnik naravno. n

Budući dakle, da U pup rovniku Di
stoje svi preduvjeti za“ osnutak , Institut
za istraživanje: istorije balkanskih naroda
stavljamo na srce općini, odnosno odboru
za arhiv, da se pozabavi navedenim id
jama, odnosno: predlozi ima, koje još jer
nom ponavljamo : |

1. Nek se raspiše natječaj za
arhivara.

2. Nek se stupi u | pregovore sa svil
mjesnim bibliotekama radi koncentracije

3. Nek se svakako riješi pitanje zera-
de, pa i u slučaju, kad ne bi USp10. pret
log pod 2).

4. Kad se sva ova pitanja lokalne -
avi riješe, nek se postave konkretni pri
vladi za finansiranje instituta. X

3)

»Narodna Svijest“ sabotira narodnu državu
1.

“ke firme

»Narodna Svijest“ naziva ,replikom“
»Rada“, najavili ovaj nastavak optužbe |
sabotaže na |

,

tužbu pretvore — u akademsku polemiku,
u kojoj opet sofistički hoće da zabašure
naše tvrdnje, da skrenu pažnju čitatelja:
na drugu stranu, da se sakriju zargjalim

ke“, Konstatujmo odmah : do sada ,Prava
— Narodna Svijest“ nije govorila da je
ona glasilo ,pučke stranke“. Na tom sum-
njivom listu nema toga podnaslova. Valj- |
titul, nakon ovih naših
udaraca, i osvanuti jednoga dana u slavi |
Ovog glasnika. »tajne crne sotnije“ onako.
isto furtimaški kao što je stara griješnica

savo ruho ,Prave Crv. Hrv.“ da se kokot-
ski našminkana i lažno zalizana, pod krist-
socialnom kamuflažom i sa nacionalnom
obrazinom ,Narodne Svijesti“, licumjerno
ušulja u naš pitomi i naivni narod. Ali ni

ožjim i narodnim svetinjama od nemino'
onog morainog bankrota.

čujemo

nu kolotečinu.

neće spasiti ove trgovce sa b

Mi znamo na što ina koga: daram

hote 2 Li E u ovi rasklimi

naš članak Avišili ovim riječima :

»L konačno, da-od strane višega klera
jednu snažnu riječ upravljenu i
onom dijelu nižega klera koji u narodu
radi protivno onome što propovijeda pre:
Svijetli biskup usmeno i u svojim poslani |
cama, a naročito oštru riječ upravljenu
onim svećenicima koji uregjuju novine A |
la ,Narodna Svijest“ a koji su inače tako +
dobro vigjeni kod svojih predpostavljenih. .
Podvukli smo sada ove citirane riječi da
gospoda u redakciji ,N. S.“ ne mogu više
da se farizejski pretvaraju glupim — kao
što su se na naše optužbe pričinili gluhim.

Mi smo obećali da ćemo i više i niže

sa ELO zbirkom pjesama ,Knjiga Boe-

Ro kad se radnik — građanin vrati na svoj oStoga se mora općina ili odbor, kojemu | takova promjena zloglasne dne ovariti u istom kotlu, ak Š
> : . a ..raa UR ZR RENE ma o ds NL AKO 86 1-1. NAS
A. Haler: šteći kao »muzika umiranja“. Kod Dre g medju ondašnjom lite: žarnom omladinom | i ine H a

o novijoj jugoslovenskoj knjiž iževnosti gutina Domjanića takodjer je istaknut mu- ć eineu. Motiv Begović jeva sonela

- (Književnost srpsko-hrvatska)
(Nastavak)

Vojnović | je dakle  pripravio teren
mladima. Kako sam već prije rekao, ovi
osu se okupili oko »Života“. Njihova je
| deviza »liepota“. Vrhovni zahtjev u umjet-
= nosti je za njih »artizam“. Kao sve este-
> tišuće književne struje, nijesu definisali
> pobliže: pojam te »ljepote“, oali
o dase je tu radilo samo oljepoti tehničkih
elemenata. | | '

Ne spominjem 1 već E ine pisce,
koji su pisali pjesme i prozu u najekstra-
vagantnijem i najnebuloznijem stilu. Spo-
mea ću samo trojicu najboljih pjesnika,
koji su u ono doba došli do velika glasa.
os Mihovil Nikolić, okoji se danas vrlo
o rijetko javlja, razvija dalje |

jom muzikalnom ritmikom, dok plastični
.. elementi iščezavaju sasvim. Osjećaji su
se u pak kad zasip, Zo a ok

je očito,

negativnu |
stranu Kranjčevićevu. Djeluje samo svo-

starini,
mena.

zikalni momenat, dok su mu slike barokno
graciozne. Pjeva o starim zagorskim ple:

mičkim dvorovima, evocirajući napudrane
gdje šeću iljubakaju |
u kojima fontane pljušte:
izdao zbirku

markize i markizice,
po parkovima,
na mjesečini. Nedavno je
kajkavskih pjesama. U njoj je prirodniji
i neposredniji. Vladimir Vidrić, koji ie
umro prilično mlad, traži graciozne motive
u grčkoj antiki. Kod njega je opet slika
istaknuta na štetu emocije. |

Sva ova tri pjesnika, i ako su dali
pojedinih dobrih pjesama, ipak su u olav-
nome “zvan života. Njihovi osjećaji,

na život, iz stanovita duševnog stanja :
oni su traženi i hotimični. Operišu vanj-
skim elementima : Nikolić muzikalnošću

ritma, a druga dva gracioznošću motiva, |

prvi tražeći ih u baroku, a drugi u grčk ko
dakle izvan svoga društva >

o
kojima pjevaju, nijesu nastali u životnoj
buri, nijesu nastali iz stanovita pogleda

ili ,Les_ passageres“, —
pastir, koji provadja ljubav u prirodi

njegovom dušom isprepliću
čije iz. talijanskog slikarstva
-umjetnosti. Tu je fra Beato

cadoro“, posvećenom markizici
cadoro. Kako možemo vidjeti već PO nje- |
govu pseudonimu i. po naslovu pjesama,
on je čist artist, ljubitelj. zvučnih riječi, |

nasljedovatelj D' Annunzia i
vize: »il ritmo della parola“.

Pjeva »pasturelle“, »ballate“ : naslovi
su mu pjesama talijanski ili francuski,
kao »Ferragoslo“, »NJeconda Primavera“
Jedanput je on

Ž06  Boc-

B

njegove de-

sa
ijade i faune,

om i plesom.
u sjaju svoga

pastiricom Ž06, dozivajući dri
da im uljepšaju ljubav svirk
Drugi put je Zo& markizica

bogatoga doma, kojim odminijevaju frule
i violini, svirajući glatki menuet Bocćhe-
rinijev ; ili je Zoč u crkvi, molitvi, >

se reminiscen-
i gbe
osvojim ,angeli suonatori“, I ia
Je Raffael

d' Urbino sa Svojim ,11 violinista“, tu
_Raffael Sanzi sa svojim »Sposalizio« o

u

e Palestrina i Car : e
ji ae Zarlo Dolce. Inspiriše: Se

| »Želim te odvest tamo,

koje Otkrio u njoj jednoga

Svim izvan: života i sad

 lekog Vremena,
kom i blijeskom

Yam spomenem naslove

o ove  gener

o: hrle .: E
: oliv je Heineove pjesme: , Auf Fliigeln
es man a tako isto u nekom drili

&O0m so1 ž |
letu ie u crkvu kao i Heine, jon

li

kamo.

andjela na_ slici
oka Božje, koji Sliči njegovoj Zoš. 4
IKclja mu je sladunjava, usiljena i tra

žena. Bavio se ei dr

amom. Dosta je da.

nekoliko drama,
da se kreću u istom. ;
Menuet i bI es + on vietvix, |
dao egovića došle Su.
Ej ss antnijeg iz ažaja sve karakte |
oo kak On je upravo tipičan pri

Pjesnika, kojemu je krug misli sa |

ašnjice, a inspirit ie i
jega milieua i da |
nastojeći da djeluje zva.
riječi. | od

U ovo doba dolazi
driza i Prvi sistem;

pa ćete ge uvjeriti,
pravcu. Evo _ih :

se na umjetninama tudi

August Matoš ii
atiše pogled na umjet ,
ile “On je uvjeren i bo!
artista. Vinjani. stva: |

njega Svijesno |

izdjelavanje
i
ozna,  ontradiktomna, zajed:

>

ranje je za
Slila, Kaprici