"X govora aropeae < ugo klase. | kr ete. javlja: u svim. mogućim Gota iu ou M dove. činjenicu, da je današnja etička osnova u društvu mnogo niža nego = šlo je bila. pred pet godina. Naročito kod = to kolebanje ; večito traženje načina da se > svakome udovolji pa i svojoj savesti u ko- liko je to moguće ; večito vršenje kom- = promisa između srca i razuma, između i- deala i trbuha ; o osvih ostalih socijalno ekonomskih uz- = roka otrovno dejstvovao i vekovima u- savršavani demolizatorski sistem, ta de- gradacija svih moralnih pojmova više se ose- ća, nego u drugoj nekoj sredini, kao što je A- merika ili kao što je čak i mučenička Belgija. Štau vrtlogu, ede se mešaju komunizam i ze- ; BA ažovo, ogorčenje i presitost, revolt i puza- laštvo, veleizdajstvo i austrijanština, pro- gres i reakcija, beda i raskoš ; šta u tome vrtlogu gde nema sredine može naša dr- žavna vlast da učini u momentu kad to društvo bude pozvano da se na izborima javno izjasni? — Jedino jedno: da se pri- = država stroge neutralnosti, jer svaka nje- na pristranost značila bi pomaganje ra- > strojenosti u ovome ili onome smislu. To = joj nalaže i interes - šenog, oronulog državnog auktoriteta. Ali sem toga ima jedan mnogo važ- niji razlog društvene celishodnosti, koji joj to neutralno i slobodoumno držanje _ nokaže. | “ Rekli smo: . proizvodnja je danas de- tivurečan položaj. On je jednovremeno = suveren i najamnik. Kao građanin — ,,ci- toyen“, kako bi s naročitom pozom to ne- sola romantički »bourgeois“ francuski rekao — on je u spojim funkcijama visok kao kralj. On može slobodno kao Louis XIV. da kaže: ,L? ćtat (est moi“, jer po svim | Ž : ina ima pravo da preko izbora, = posredno, vrši najveću, zakonodavnu, vlast e teedržavi. Nekada je ona pripadala svetlo- me monar nu, danas ona pripada njemu, om fabričkome radniku. šte on _ide s istom količinom prava kao i sutrašnji ministar, — kod nas gde je pored jedete 1 bezobzirnom trčanju za mot. | < PAS, gdje je pet godina rata značilo veči-. | _moralisana. Prvi zadatak, prvi uslov za ob-- saa navljanje života leži u njenoj remoraliza- ciji. Radnik je, kao što rekosmo, od Fran- cuske Revolucije postavljen u jedan pro- “samo '* na egoizam 2 jedn beg obično FI o | smislu: | onaj koji radi samo umom; uspostavljanja sru- vo posao ,, (Ovde već demokratija jagleda kao. neka svirepa šala.) Naš suveren done 1 najamnik. i to najamnik onoga istoga .k: pitala, kome. on. daje vrednost, stavljajući | ga u pokret. svojim mišićima i svojim u-- mom. Taj fatalni paradoks treba da je ne- prekidno pred očima onih, koji stoje na - [upravi naše zemlje u ovo kritično vreme. Uzevši dakle pojam radnika u najširem i onaj koji radi samo rukama i i onaj koji radi umom i rukama, on je danas i su- više svestan svog najamničkog položaja. da pripada, kao“ bi se smelo ma kakvom: a nd da mu se okrnji jedino veliko i potpuno pre — pravo biranja zakonodavnoga tela — a še to demolizatorski ne dejstvuje ne sa- mo na njega lično i na njegovu gradan- sku savest, nego i na njegovu volju, na njegovu proizvodnu moć i soctalnu savest, na koju se danas pri obnavljanju života vrši apel. Nikakvim nakaradnim izbornim siste- mom, nikakvim nasiljem i korupcijom ne treba naši prvi izbori u slobodi da budu pomućeni. ama postiže se ono na čemu će sutr: biti Italija, a preksutra možda i Francu- ska. Onaki kakvi smo treba Represivnim i malicioznim me- - jedino olijep broj biblioteka, ali javna nije nijed- “ kogod uredi. Od srednjih škola posjeduje osvaka. j da izadđemo | na slobodne izbore. Kažu da će srpski iz- | borrni zakon, bez cenzusa, biti proširen na čitavo kraljevstvo. Sa svojim načelom pro- porceijonalnosti i zastupstva manjina, on će nam u ovoj zgodi najbolje poslužiti. Francuska, Italija i Belgija pružaju nam dovoljno pouke : vija klica crvene diktature; ni putem Francu- | ske, gee se u organizmu bele reakcije raz- | ni putem I-- talije gde su DAmnliizianska izmotavanja - izazvala grmljavinu crvene diktature : putem radine i procvale Belgije. Kad smo već pred izborima, svi nam interesi nalažu, da oni budu zbilja prvi nego izbori u slobodi. je predratne prostorije u dvoru. BEOGRAD, decembra 1919. Mirko Hope. Jedan prediog ronotE Pio dubrovačkog arhiva U članku ,Narodna universitat u Du- brovniku“ (,Rad“ br. 2) bili su spomenu- našu noticu kojom smo, u posljednjem bro- ju | protiv klerikalaca radi njihove : štetu naše. narodne države. Kao utoplje- U nici laćaju se oni slamnate obrane da op- ti između ostaloga arhiv, muzej i biblio- teke. Budući da će skoro dubrovački ar- hiv biti povraćen, predlog, kako bi arhiv, muzej i biblioteke mogli zbilja kao djelovi jedne cjeline po- stati temeljem velikoga djela. Čujemo, da će arhiv opet dobit svo- Bojimo te tako ne prašini, se, da ne ostane u sanducima, počne živjeti, netaknut u ostalih dalmatinskih arhiva. Ovu svoju bo- Na birali- | kao i njegov posloda- | vac. Dovle demokratija je upravo veličan- | : stvena, do fantastičnosti lepa i čudna. Ali jazan opravdavamo činjenicom što se još niko nije pobrinuo, da se nade stručnog arhivara, bez kojega bi arhiv ostao mrtvo slovo. S predratnim radom u arhivu ne smije .se “Dubrovnik nipošto zadovoljiti. oštitom nekakve njihove — ,pučke stran- | pokušat ćemo iznijet | oda će takav neki iS , poput | je povjereno “pitanje aihiva. pob ose imao pobrinuti za zgradu, koja bi is- iz popovske štamparije svukla svoje mu- rinuti, da arhiv bude uzdignut na visinu, koja mu najboljem istorijskom spo- meniku balkanske, a osobito jugoslaven- ske prošlosti. o a Uvjereni, da u tom Belaju nije. Jos ništa ni poduzeto, a kamo li zaključeno, iznosimo nekoliko misli, koje ne bi bilo teško ostvariti. U Dubrovniku bi se mogao osnovati Institut za istraživanje. istorije balkan- skih naroda“. Taj bi se institut sastojao od arhiva, muzeja i. biblioteke. Budući da arhiv i muzej već postoje, treba riješiti | pitanje biblioteke. U gradu ima na. Arhiv posjeduje. malu biblioteku, a ostaci općinske čekaju prašini, da ih svoju biblioteku. Kad bi se samo ove koncentrirale, dobili bi bogatu biblio- teku, koju bi s troškovima, kojima se uz- država svaka pojedina, kroz kratko vrije- | me znatno obogatili. Osim spomenutih bi- ona Matice Srpske, blioteka postoje još : Male Braće i Dominikanaca. Kad bi se i. ove tri posljednje koncentrirale s onim prvim; a do sporazuma bi se s malo do- bre volje lako došlo, dobili bi modernu biblioteku prvoga reda. Grad bi tim dobio | bogatu javnu biblioteku, uz koju bi rad u | arhivu bio kudikamo uspješniji nego li je bio onaj predratni. Kad bi se sve ovo provelo, odbor bi ključivo imala služiti spomenutom institu- tu. Radi samog pitanja zgrade, a tih u Du- brovniku ima raspoloživih, ne bi ovakova kulturna ustanova smjela propasti, a poteškoća. Na. kon | “lo, da podastre vladi konkretan. predlo bitog personal a. brovniku, a vlada bi se pobrinula, da n ni | dlozi bi u tom radu. zaostao. | Pau“ ne bi sigurno pr cu bi odboru preostaj ni država općina, glede finansiranja samog istituta | i E mo S vremenom bi trebalo sve. arhi koji u zaboravi leže po našim primorskij oradovima, predati ovom , Institutu“ u D se povrate. sve. one starine, što su na bile otete u vrijeme, kada to. mi mjesni mogli spriječiti. Ovo bi bio prvi korak, a daj kako se iz rečenog razabire, nije težak, k ostvar nju onih lijepih ideja: navedenih u č lanku ,Narodna universitat u Dubrovniku“. Rade | Nika bi se našlo dosta. Ljepota. Dubrovni- | ka privlači i onako dosta stranaca, a tako bogato. kulturno- istorijsko. vrelo vuklo bi“. sebi također. lijep broj naših najboljih ku turnih radnika. Ni: Dubrovnik naravno. n Budući dakle, da U pup rovniku Di stoje svi preduvjeti za“ osnutak , Institut za istraživanje: istorije balkanskih naroda stavljamo na srce općini, odnosno odboru za arhiv, da se pozabavi navedenim id jama, odnosno: predlozi ima, koje još jer nom ponavljamo : | 1. Nek se raspiše natječaj za arhivara. 2. Nek se stupi u | pregovore sa svil mjesnim bibliotekama radi koncentracije 3. Nek se svakako riješi pitanje zera- de, pa i u slučaju, kad ne bi USp10. pret log pod 2). 4. Kad se sva ova pitanja lokalne - avi riješe, nek se postave konkretni pri vladi za finansiranje instituta. X 3) »Narodna Svijest“ sabotira narodnu državu 1. “ke firme »Narodna Svijest“ naziva ,replikom“ »Rada“, najavili ovaj nastavak optužbe | sabotaže na | , tužbu pretvore — u akademsku polemiku, u kojoj opet sofistički hoće da zabašure naše tvrdnje, da skrenu pažnju čitatelja: na drugu stranu, da se sakriju zargjalim ke“, Konstatujmo odmah : do sada ,Prava — Narodna Svijest“ nije govorila da je ona glasilo ,pučke stranke“. Na tom sum- njivom listu nema toga podnaslova. Valj- | titul, nakon ovih naših udaraca, i osvanuti jednoga dana u slavi | Ovog glasnika. »tajne crne sotnije“ onako. isto furtimaški kao što je stara griješnica savo ruho ,Prave Crv. Hrv.“ da se kokot- ski našminkana i lažno zalizana, pod krist- socialnom kamuflažom i sa nacionalnom obrazinom ,Narodne Svijesti“, licumjerno ušulja u naš pitomi i naivni narod. Ali ni ožjim i narodnim svetinjama od nemino' onog morainog bankrota. čujemo nu kolotečinu. neće spasiti ove trgovce sa b Mi znamo na što ina koga: daram hote 2 Li E u ovi rasklimi naš članak Avišili ovim riječima : »L konačno, da-od strane višega klera jednu snažnu riječ upravljenu i onom dijelu nižega klera koji u narodu radi protivno onome što propovijeda pre: Svijetli biskup usmeno i u svojim poslani | cama, a naročito oštru riječ upravljenu onim svećenicima koji uregjuju novine A | la ,Narodna Svijest“ a koji su inače tako + dobro vigjeni kod svojih predpostavljenih. . Podvukli smo sada ove citirane riječi da gospoda u redakciji ,N. S.“ ne mogu više da se farizejski pretvaraju glupim — kao što su se na naše optužbe pričinili gluhim. Mi smo obećali da ćemo i više i niže sa ELO zbirkom pjesama ,Knjiga Boe- Ro kad se radnik — građanin vrati na svoj oStoga se mora općina ili odbor, kojemu | takova promjena zloglasne dne ovariti u istom kotlu, ak Š > : . a ..raa UR ZR RENE ma o ds NL AKO 86 1-1. NAS A. Haler: šteći kao »muzika umiranja“. Kod Dre g medju ondašnjom lite: žarnom omladinom | i ine H a o novijoj jugoslovenskoj knjiž iževnosti gutina Domjanića takodjer je istaknut mu- ć eineu. Motiv Begović jeva sonela - (Književnost srpsko-hrvatska) (Nastavak) Vojnović | je dakle pripravio teren mladima. Kako sam već prije rekao, ovi osu se okupili oko »Života“. Njihova je | deviza »liepota“. Vrhovni zahtjev u umjet- = nosti je za njih »artizam“. Kao sve este- > tišuće književne struje, nijesu definisali > pobliže: pojam te »ljepote“, oali o dase je tu radilo samo oljepoti tehničkih elemenata. | | ' Ne spominjem 1 već E ine pisce, koji su pisali pjesme i prozu u najekstra- vagantnijem i najnebuloznijem stilu. Spo- mea ću samo trojicu najboljih pjesnika, koji su u ono doba došli do velika glasa. os Mihovil Nikolić, okoji se danas vrlo o rijetko javlja, razvija dalje | jom muzikalnom ritmikom, dok plastični .. elementi iščezavaju sasvim. Osjećaji su se u pak kad zasip, Zo a ok je očito, negativnu | stranu Kranjčevićevu. Djeluje samo svo- starini, mena. zikalni momenat, dok su mu slike barokno graciozne. Pjeva o starim zagorskim ple: mičkim dvorovima, evocirajući napudrane gdje šeću iljubakaju | u kojima fontane pljušte: izdao zbirku markize i markizice, po parkovima, na mjesečini. Nedavno je kajkavskih pjesama. U njoj je prirodniji i neposredniji. Vladimir Vidrić, koji ie umro prilično mlad, traži graciozne motive u grčkoj antiki. Kod njega je opet slika istaknuta na štetu emocije. | Sva ova tri pjesnika, i ako su dali pojedinih dobrih pjesama, ipak su u olav- nome “zvan života. Njihovi osjećaji, na život, iz stanovita duševnog stanja : oni su traženi i hotimični. Operišu vanj- skim elementima : Nikolić muzikalnošću ritma, a druga dva gracioznošću motiva, | prvi tražeći ih u baroku, a drugi u grčk ko dakle izvan svoga društva > o kojima pjevaju, nijesu nastali u životnoj buri, nijesu nastali iz stanovita pogleda ili ,Les_ passageres“, — pastir, koji provadja ljubav u prirodi njegovom dušom isprepliću čije iz. talijanskog slikarstva -umjetnosti. Tu je fra Beato cadoro“, posvećenom markizici cadoro. Kako možemo vidjeti već PO nje- | govu pseudonimu i. po naslovu pjesama, on je čist artist, ljubitelj. zvučnih riječi, | nasljedovatelj D' Annunzia i vize: »il ritmo della parola“. Pjeva »pasturelle“, »ballate“ : naslovi su mu pjesama talijanski ili francuski, kao »Ferragoslo“, »NJeconda Primavera“ Jedanput je on Ž06 Boc- B njegove de- sa ijade i faune, om i plesom. u sjaju svoga pastiricom Ž06, dozivajući dri da im uljepšaju ljubav svirk Drugi put je Zo& markizica bogatoga doma, kojim odminijevaju frule i violini, svirajući glatki menuet Bocćhe- rinijev ; ili je Zoč u crkvi, molitvi, > se reminiscen- i gbe osvojim ,angeli suonatori“, I ia Je Raffael d' Urbino sa Svojim ,11 violinista“, tu _Raffael Sanzi sa svojim »Sposalizio« o u e Palestrina i Car : e ji ae Zarlo Dolce. Inspiriše: Se | »Želim te odvest tamo, koje Otkrio u njoj jednoga Svim izvan: života i sad lekog Vremena, kom i blijeskom Yam spomenem naslove o ove gener o: hrle .: E : oliv je Heineove pjesme: , Auf Fliigeln es man a tako isto u nekom drili &O0m so1 ž | letu ie u crkvu kao i Heine, jon li kamo. andjela na_ slici oka Božje, koji Sliči njegovoj Zoš. 4 IKclja mu je sladunjava, usiljena i tra žena. Bavio se ei dr amom. Dosta je da. nekoliko drama, da se kreću u istom. ; Menuet i bI es + on vietvix, | dao egovića došle Su. Ej ss antnijeg iz ažaja sve karakte | oo kak On je upravo tipičan pri Pjesnika, kojemu je krug misli sa | ašnjice, a inspirit ie i jega milieua i da | nastojeći da djeluje zva. riječi. | od U ovo doba dolazi driza i Prvi sistem; pa ćete ge uvjeriti, pravcu. Evo _ih : se na umjetninama tudi August Matoš ii atiše pogled na umjet , ile “On je uvjeren i bo! artista. Vinjani. stva: | njega Svijesno | izdjelavanje i ozna, ontradiktomna, zajed: > ranje je za Slila, Kaprici