: UPRA ' I | VLASNIK. IZD AVAGI g \ . ODGOVORNI UREDNIK: D* LJUBO LEGRTIĆ. . —— +. VA I UREDNIŠTVO RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 332. a * POJEDINI BROJ 1 KRUNU ke aj» fo BOU | “ soda SVAKE . SUBOTE radeon PRETPLATA : . = ORTVRT GODINE 14 K MESEČNO . ..5K —om uses U redovima naše emigracije za vrijeme treba da postanu centar jugoslovenskog okupljanja + stapanja i najveći bedem na- Argeunientisalo se 1 sa rodneg jedinsiva. hekim primjerima iz prošlosti, više ili ma- nje ubjedljivim, no argumenat za sve one prilike naše sadašnjice bil. “Jugosloven- zin svijest, nacionalni polet i idealizam mlade i najmlađe generacije dalmatinske najači i najstvarniji iL. su poznavali [ s X: ligencije Srbije ss «premanju 1 borbe za nac oslobođenje i bosanske iuteligencije. , 3 . ai Ako“ posmatramo ulogu dalmatinske (prvenstveno -hrvalske) inteligencije od riječke rezolucije pa za vrijeme« balkan- skog rata, tečajem cijelog svjetsltit rata, za vrijeme prevrata, i dalje izu prevrata ne možemo da => koliko se tiče nje ne priznamo opravdanost gorme teze. Ne omalovažujući nimalo iskreno oduševljenje i toplo saučestvovanje većeg dijela inte- iz ostalih hrvatskih # slovenač- kih pokrajina u ratnim naporima Srbije, ipak iporamo da naročito izdvojimo i na- dalmatinske mteligencije glasimo držanje za cijelo to vrijeme. Jednim mahom, spon- je: in-- zamah i nalno krvavu i: tano -i'od svega. srca dalmatinska te ligencija ne samo razumjela sav i. ujedinjenje 1 svu smrtonosnu rešenost u borbi samoj nego je i sama u bezbrojno mnogo slučajeva kako u krvavoj bitci sa neprijateljem tako . i u unutrašnjim našim trzavicama postav- oljajući se u prve redove boraca suzbila i otklonila mnoge opasnosti. Najbolje to mogu da shvate oni koji su proživjeli iz- vjesne kritične momente naših unutrašnjih opasnosti, a najnepristranije da ocijenimo mi koji nismo ni Hrvati ni Dalmatinci. > Bosna nije mogla dati isto što i Dal- macija, nije mogla biti vođa i prvoborac. Istina. Principov herojski gest bio je pro- “praćen motivacijom : za jugoslovensku slo- bodu i ujedinjenje i više bosanskih omla- dinaca bilo je na istaknutim mjestima u jugoslavenskom nacionalističkom pokretu, ali sve to još ne daje prava na neko na- ročito isticanje. Nije tako lako uočljiva, ali je vrlo teška i časna zadaća mlađe inte- ligencije (prvenstveno srpske) u Bosni za vrijeme prevrata i danas poslije oslobo- denja i ujedinjenja. Prije rata, daleko od loga da bude žarište narodnog jedinstva, Bosna je upravo obratno bila kamen spo- ticanja državnog i narodnog ujedinjenja najača atrakciona tačka svih separatistič- kih tendencija. Nota bene, većim dijelom bez krivice svoje inteligencije. Nalazeći se sve do nedavno pod turskom upravom. Bosna je po opštoj kulturi i socijalno eko- nomskom stepenu razvitka jedna od naj- zaostalijih naših pokrajina. Nacionalno | kulturni ž ivot, di koliko ga je uopšte bilo, razvijao se sve do najnovijeg vremena isključivo pod vođenjem sve- štenstva triju | vjera (jer druge inteli- gencije sve dotle nije ni bilo) u tri sa- svim odvojena pravca. Vehementni tem- peramenat i međusobna netrpel jivost među elementima jedne ratničke rase bili su, osim. ostaloga, zgodna podloga: za naše narodne neprijatelje da podžegu svaki mI najmanji razlog za nesuglasicu ida svojim proračunanim nahinacijama prodube i onake zamašan jaz. između tri vjerskom razlikom. Vdijeljene grupe. m karakteristiku | “ at kolika. jel vila ta sb nn oda oja rata zastupana je teza da su. Dalmacija 1 “Bosnu spoina iačka Jugoslavije i da one id Su i suviše | nova iz puna _ srca očnosti. naših unutrašnjih neskladnosti buktali oganj raspre, Ma Peri X KS sik. : : KRA Ve da su tečajem Vremena krvnim srodstvom ostali vezani samo jednovjerci, a prema (CM su se i izvjesne specijalne psihičke | odlike razvijale i učvršćivale u tipske osobine samo u krugu pripadnika jedne vjere. Samo se po, sebi razumije da su prije rata sve društvene kulturna, prosvjetna, ekonomska, pjevačka i sl. bila separatno srpska (pra-- voslavna), hrvatska (katolička) i musliman- ska, Svaki od tri elementa : pravoslavni, muslimanski i katolički imao je svoj na- kulturni a ćionalno politički i nacionalno centar izvan Bosne. Muslimani, pod tur- skom upravom socijalno i ekonomski pri- Vilegisani, nisu mogli ni kasnije da zabo- | rave. ta] svoj položaj 1 njihove simpatije t tursku carevinu, sa kojom ih. je osim toga vezala vjera, nisu bile nimalo osla- bile iza četrdeset godina okupaćijom im pružene mogućnosti relativno naprednijeg. oiokulturnijeg načina se dade rastumačiti ona neodoljiva mržnja širokih života i reda. Tako. koja se zacarila u jednom dijelu masa muslimanskih protiv srpskih pravo- slavnih sugrađana i protiv. Srbije: iza bal- kanskih ratova, koji su- pospješili slom | njima tako drage Turske, . Široke mase hrvatskog katoličkog elementa. u Bosni | bile neprosvi jećene “da: ge otmu utjecaju jednovjernih eksponenata : austrij. ske politike koji su ih auktoritetom vlasti podjarivali na mržnju protiv Srba. Tako se dogodilo da je 1914. u raz- bijanju i pljačkanju srpskih radnja i sta- učestvovalo i mnogo domaćih muslimana i katolika i da su ti isti i kasnije tečajem rata zvjerskim nedjelima u Srbiji i bosanskim pogranič- nim krajevima ogriješili o zakone čovje- Teško je predstaviti svakom ko nije pomno i zebnjom pratio razvoj rešen se u svakom momentu izloži FASEĆI kroz koliko je ne- vidljivih. opasnosti prošlo naše narodno ujedinjenje od početka prevrata pa dosad. Danas to smijemo reći, jer. su opasnosti prošle da se nikad ne povrate. U gušenju tih klica razdora leži velika zasluga bo- sa se sad rdz- sanske mlađe inteligencije. Da se dovoljno uvaži teškoća .toga rada dosta je samo napomenuti da gotovo nema sela u Bosni kome nije više rtjih postradalo od brat- ske ruke i da se -postradali vrlo često susreću u svakodnevnom Grvoka sa vinov- nicima svoje nesreće. Odmah u početku prevrata "okupila" se sva naprednija omladina i pravoslavna i katolička i muslimanska u organizaci- jama Ra-de- na (7 adikalno_ demokratsko napredna omladina). Njezini organi ,9S10- | venski Jug“ i ,Nove Djelo“ istupili su sa snažnim naglaskomt provođenja ideje na- rodnog jedinstva do krajnjih. konsekven= | cija u jednoj sredini koja je imala inalo dobra. raspo-. razumijevanja a još manje loženja za to. Kasnije, jei omladina uvi- djela da će se veći uspjeh postići. odvoje- onim paralelnim radom za svaku od tri vjerske grupe i tako su postali pokreti. Hrvatske Obnove sa: or anom istog imena | i muslimanske napre ne “ aga oko omladine sa organom Budućnost.“ Bosanska sredina, kakva je bila do nedavno i kakva je: još i sad, i srazmjerno mnogo više | truda da bude | dovedena na dovoljnu visinu. jugosloven- sti jd pe? kulture iša oja iziskivaće | TA det Ka boa Puse 4 + ža (+ g ska ji organizacije : potpornA.. slušatelja za riječ konomsku pravdu za sve potlačene. ž ae: su prekidali govornika pljeskanjem da oje vlada < tvovnost, i u neprilikama rata još neobo- «rena solidnost i radinost bosanske mlađe : inteligencije. M. Dopisi Čibača-Župa. | Ovdje su u nedjelju dne 4. 0. m. so- "cijalisti održali javnu skupštinu. Nakon njihovih govornika prijavio se je iz redova i €. Dr. Ljubo Leontić. On je objasnio u svom govoru politički položaj u našoj zemlji i sstaknuo kako se proti slobodi i proti interesima širokih kla- sa udružuju natražnjaci u jedan front. Ras- tumačio je razliku između socijalista i na- “prednih demokrata, a osobito naglasio r: id jugoslavenske omladine koja se bori za Kocijahia slobode u našoj državi i traži e- Pri- i pozdravili na svršetku njegovog govora oklicima odobravanja. K—6. k ra < Čilipi-Konavle. Na Tri Kralja ujutro održao je g. Dr. L jbo Leontić pred crkvom u Čilipima jave iu skupštinu. Veliko mnoštvo pen: spola slušalo je | pažljivo. On je u.svom predavanju: narodu h pra iša naroda o- govornika vrlo motumačio_ stanje u državi. Započeo je sa | lost “narodu — pitomim Kita Chimee iz dale ke Amerike, a poglavito: ana Los Angelosa, d., od_ budnih i borbe- fr su pomagali našu ju- iz Kalifornije, San F nih Konavljana, goslovensku propagandu u Americi i do- prinijeli da se je Amerika zauzela u našoj borbi proti talijanskom imperijalizmu. Spo- menuo je mnoga imena, a osobito istak nuo i donio pozdrave Skurića, Vukića, Sto-- lića, Diklića, Novakovića iz Čilipa a na- stanjenih u Watsonville. Prelazeći na rad za vrijeme rata, je objasnio narodu dvoličnu ulogu koju su igrali srpski radikali. Onda je bila na vladi srpska radikalna stranka koja sada radi raneisća 1 on zajedno sa t. zv. adila za Bosnu Hercegovinu, Veliku Srbiju, tražeći Dubrovnik, Konavle i Boku, a prepuštajući ostale jugoslavenske: zemlie njihovoj sudbini. Danas je ta vlada oborena. Srbi se sami postavljaju danas protiv Velike Srbije i traže potpuno uje- dinjenje sa Hrvatima i Slovencima u za- jedničku Jugoslaviju, u kojoj će biti Svi Jugoslaveni ravnopravni. ,Pučka stranka“, u kojoj klerikalci vode glavnu riječ, hoće da se dočepaju vlasti pomoću srpskih ra- dikala, pa se združuju u jedan blok da podijele vlast u našoj zemlji. Govornik je dalje govorio o valutnom i' agrarnom pi- tanju. io obnosi naše mlade države. Na upit g. župnika u Čilipima, on je narodu “prikazao sve stranke u našem narodu. O- omladina kojoj govornik pripada traži da se "n zemlji uvede “radikalni demokratizam t. |. istinita i prava vlada: naroda. Protumačio, sje narodu da riječ. demokratizam dolazi od grčke riječi demo S, što znači narod, Su k r ato što znači vla d a ti. Dakle vla: g. n aroda. Govornik je pozvao pri-. sutne da svaki kaže što mu ima reći i u- pitati otvoreno i javno. Narod je govornika > pozdravio pljeskanjem i poklikom : Živio a id mirno se razišao svojim. kućama. Ukući | g Novakovića okupilo se iza podne mnogo uglednih Konavljana koji su sa gostom proveli. u ugodnom razgovoru 0 našim pri- otita u g Re > dHeonue ostavio »P i sA ME p d + »pučkom strankom“. Tad. koldiški pokaje: u Korčuli Kristo Reds Ljubo Leontić po svim mjestima u du- Z obrovačkoj okolici. Beer Sutra u nedjelju skupština u Cavtatu, a u drugu nedjelju na Grudi u Konav- o lima. | Ston. > Dar braći. Danas pucnjavom i velikim veseljem slave ovdje porođenje Hristovo naša braća srbijanski vojnici. Ovom pri- &odom mjesni nadučitelj sakupljao je da- rove u hrani i u novcu, da im se iskaže ljubav i počast sa strane mješćana, te da- rovaše: Antun Bandur 5 1 vina, Frano Bandur 5 1 vina, braća Ivo i Vito Gučić češćelu. prikala, 2 boce ik Pot Joulja: ivo koko pliticu prikala, 21 vina i 20 K u novcu, obitelj Radulić pliticu prikala, Mato Buško 4 | vina, Luce ud. Baća 2 1 vina i 20 Kr. u novcu. Nadalje darovaše u novcu po 20 K. Dr. Mato Vilina, Tvo L. Peš, Vinko Svilokos, Niko Buško, Pero Matičević, obitelj Ljuban i obitelj Pjerotić; Po 10 K darovaše: Vida Rikard, Don N. Buntjelić, Erano Egekher, Valles Špiro, Vlašić Frano, braća Milović, Josip Baško- vić, Luce ud. Carević i obitelji Milovč!ć. Skupljenim novcem bilo je vojnicima ip de D kg. dobre i nadubitelj RGB EVA god zd dai na dan Božić a nađučitali školskom a čestitao poroda Hristo- : VO izrekavši im patriotični govor uz poklike Njegovom Veličanstvu kralju Petru, Njeg. Visoč. regentu Aleksandru i hrabroj srp- skoj vojsci; našto školska djeca milo za- pjevaše Bože pravde, a vojnici u počast preko prozora ispališe više hitaca, a zatim zahvališe na bratskoj ljubavi. Janjina koncem decembra 1919. Adventske - propovijedi. Prvih dana ovoga mjeseca stigao je u našu varoš ne- kakav fratar, da drži adventske propo«- vjedi. Mi naravno nemamo ništa proti tomu. Ali kad on hoće da upotrebi ono sveto mjer sto, koje se negda upotrebljavalo za obožava- nje naših narodnih tirana sada za cijepa- nje naših narodnih redova i rušenje na- šega bratstva mi moramo proti tomu naj- energičnije protestirati. Naivni bi mislio, da je ovaj čovjek pao s neba. Njemu nije u pogibli hrvatska Rijeka, hrvatska Dal- macija, njemu je u pogibli hrvatski narod, hrvatski Zagreb. On: poziva u boj u inte- resu ugroženog hrvatstva a proti komu ? Mi ga razumijemo. I ako je naša vlada u Beogradu zaposlena važnim nutarnjim a ribe i 20 pipaka ki —: DUBROVNIK. m s | OGLASI PO POSEB. CENIKU. je kolo NEZAVISAN oB | JOVNI GLASNIK : : | ko po k ——— Godinali. | Dubrovnik, 19. januara 1920. Broj 8. a nno | = E | Mlada Bosna samo ovo : slučajevi međusobne ženio drugih naših pokrajina, ali da će se dho ponio lijepu uspomenu na boravku u našoj | : i udaje . među pripadnicima raznih vjera moći u mnogome takmačiti sa _ svima, za | sredini. MR : “Mostar, 6. januara. bili su sve do najnovijeg doba rijetkost, tako _ ito jamči još neistrošeni idealizam, požr- Nove javne skupštine održaće Dr. osobito vanjskim pitanjima, trebala bi ipak posvetiti toliko brige da se stane na kraj | ovakovim klerikalnim makinacijama, koje se, čujemo, opažaju i po drugim krajevima naše Jugoslavije. Ne smijemo i nećemo da trpimo. u našoj mladoj državi klerikalizma od ko- jeg je bivša zle uspomene država tako bolovala. Do slučaja upotrebiti ćemo i druga sredstva da ovim nepozvanim e ma pokažemo vrata. i Janjinari. Orebić, 20/7 1919. * Kad nas je onomadne posjćtio bivši A