: UPRA

'

I

| VLASNIK. IZD AVAGI g \
. ODGOVORNI UREDNIK:

D* LJUBO LEGRTIĆ.

.
——

+.

VA I UREDNIŠTVO
RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 332.

a * POJEDINI BROJ 1 KRUNU

ke aj» fo BOU

| “ soda SVAKE . SUBOTE

radeon

PRETPLATA : .
= ORTVRT GODINE 14 K
MESEČNO . ..5K

—om
uses

U redovima naše emigracije za vrijeme

treba da postanu centar jugoslovenskog

okupljanja + stapanja i najveći bedem na-
Argeunientisalo se 1 sa

rodneg jedinsiva.

hekim primjerima iz prošlosti, više ili ma-

nje ubjedljivim, no
argumenat za sve one
prilike naše sadašnjice bil. “Jugosloven-
zin svijest, nacionalni polet i idealizam
mlade i najmlađe generacije dalmatinske

najači i najstvarniji
iL. su poznavali

[
s

X: ligencije

Srbije ss «premanju 1 borbe za nac

oslobođenje

i bosanske iuteligencije.

, 3 . ai
Ako“ posmatramo ulogu dalmatinske
(prvenstveno -hrvalske) inteligencije od

riječke rezolucije pa za vrijeme« balkan-
skog rata, tečajem cijelog svjetsltit rata,
za vrijeme prevrata, i dalje izu prevrata
ne možemo da => koliko se tiče nje

ne priznamo opravdanost gorme teze. Ne
omalovažujući nimalo iskreno oduševljenje
i toplo saučestvovanje većeg dijela inte-
iz ostalih hrvatskih # slovenač-
kih pokrajina u ratnim naporima Srbije,
ipak iporamo da naročito izdvojimo i na-
dalmatinske mteligencije

glasimo držanje

za cijelo to vrijeme. Jednim mahom, spon-
je: in--
zamah
i nalno
krvavu i:

tano -i'od svega. srca dalmatinska
te ligencija ne samo razumjela sav

i. ujedinjenje 1 svu

smrtonosnu rešenost u borbi samoj nego

je i sama u bezbrojno mnogo slučajeva

kako u krvavoj bitci sa neprijateljem tako .

i u unutrašnjim našim trzavicama postav-
oljajući se u prve redove boraca suzbila i

 otklonila

mnoge opasnosti. Najbolje to
mogu da shvate oni koji su proživjeli iz-
vjesne kritične momente naših unutrašnjih
opasnosti, a najnepristranije da ocijenimo
mi koji nismo ni Hrvati ni Dalmatinci.
> Bosna nije mogla dati isto što i Dal-
 macija, nije mogla biti vođa i prvoborac.

Istina. Principov herojski gest bio je pro-

“praćen motivacijom : za jugoslovensku slo-
bodu i ujedinjenje i više bosanskih omla-
dinaca bilo je na istaknutim mjestima u
jugoslavenskom nacionalističkom pokretu,
ali sve to još ne daje prava na neko na-
ročito isticanje. Nije tako lako uočljiva, ali
je vrlo teška i časna zadaća mlađe  inte-
ligencije (prvenstveno srpske) u Bosni za

vrijeme prevrata i danas poslije oslobo-

denja i ujedinjenja. Prije rata, daleko od
loga da bude žarište narodnog jedinstva,

Bosna je upravo obratno bila kamen spo-

ticanja državnog i narodnog ujedinjenja
najača atrakciona tačka svih separatistič-

kih tendencija. Nota bene, većim dijelom

bez krivice svoje inteligencije. Nalazeći se
sve do nedavno pod turskom upravom.
Bosna je po opštoj kulturi i socijalno eko-
nomskom stepenu razvitka jedna od naj-

zaostalijih naših pokrajina. Nacionalno |
kulturni ž ivot, di koliko ga je uopšte
bilo, razvijao se sve do najnovijeg
vremena isključivo pod vođenjem  sve-
štenstva triju | vjera (jer druge  inteli-

gencije sve dotle nije ni bilo) u tri sa-
svim odvojena pravca. Vehementni tem-
peramenat i međusobna netrpel jivost među
elementima jedne ratničke rase bili su,
osim. ostaloga, zgodna podloga: za naše
narodne neprijatelje da podžegu svaki mI

najmanji razlog za nesuglasicu ida svojim

proračunanim nahinacijama prodube i
onake zamašan jaz. između tri vjerskom

razlikom. Vdijeljene grupe. m karakteristiku | “

at

kolika. jel vila ta sb nn oda oja

rata zastupana je teza da su. Dalmacija 1
“Bosnu spoina iačka Jugoslavije i da one

id Su i suviše |

nova iz puna _ srca

očnosti.
naših unutrašnjih neskladnosti

buktali oganj raspre,

Ma Peri X
KS sik. :
: KRA Ve

da su tečajem Vremena krvnim srodstvom
ostali vezani samo jednovjerci, a prema

(CM su se i izvjesne specijalne psihičke |

odlike razvijale i učvršćivale u tipske
osobine samo u krugu pripadnika jedne
vjere. Samo se po, sebi razumije da su
prije rata sve društvene
kulturna, prosvjetna, ekonomska,
pjevačka i sl. bila separatno srpska (pra--
voslavna), hrvatska (katolička) i musliman-

ska, Svaki od tri elementa : pravoslavni,

muslimanski i katolički imao je svoj na-
kulturni a

ćionalno politički i nacionalno
centar izvan Bosne. Muslimani, pod tur-
skom upravom socijalno i ekonomski pri-
Vilegisani, nisu mogli ni kasnije da zabo- |
rave. ta] svoj položaj 1 njihove simpatije

t tursku carevinu, sa kojom ih. je osim
toga vezala vjera, nisu bile nimalo osla-
bile iza četrdeset godina okupaćijom im

pružene mogućnosti relativno naprednijeg.
oiokulturnijeg načina
se dade rastumačiti ona neodoljiva mržnja
širokih

života i reda. Tako.
koja se zacarila u jednom dijelu
masa muslimanskih protiv srpskih pravo-
slavnih sugrađana i protiv. Srbije: iza bal-
kanskih ratova, koji su- pospješili slom |
njima tako drage Turske, . Široke mase
hrvatskog katoličkog elementa. u Bosni | bile
neprosvi jećene “da: ge otmu
utjecaju jednovjernih eksponenata : austrij.
ske politike koji su ih auktoritetom
vlasti podjarivali na mržnju protiv Srba.
Tako se dogodilo da je 1914. u raz-
bijanju i pljačkanju srpskih radnja i sta-
učestvovalo i mnogo
domaćih muslimana i katolika i da su
ti isti i kasnije tečajem rata zvjerskim
nedjelima u Srbiji i bosanskim pogranič-
nim krajevima ogriješili o zakone čovje-
Teško je predstaviti svakom ko
nije pomno i zebnjom pratio razvoj
rešen
se u svakom momentu izloži FASEĆI
kroz koliko je ne-
vidljivih. opasnosti prošlo naše narodno
ujedinjenje od početka prevrata pa dosad.
Danas to smijemo reći, jer. su opasnosti
prošle da se nikad ne povrate. U gušenju
tih klica razdora leži velika zasluga bo-

sa

se

sad

rdz-

sanske mlađe inteligencije. Da se dovoljno

uvaži teškoća .toga rada dosta je samo
napomenuti da gotovo nema sela u Bosni
kome nije više rtjih postradalo od brat-
ske ruke i da se -postradali vrlo često
susreću u svakodnevnom Grvoka sa vinov-
nicima svoje nesreće.
Odmah u početku prevrata "okupila"

se sva naprednija omladina i pravoslavna

i katolička i muslimanska u organizaci-

jama  Ra-de- na (7 adikalno_ demokratsko

napredna omladina). Njezini organi ,9S10- |

venski Jug“ i ,Nove Djelo“ istupili su sa
snažnim naglaskomt provođenja ideje na-

rodnog jedinstva do krajnjih. konsekven= |

cija u jednoj sredini koja je imala inalo
dobra. raspo-.

razumijevanja a još manje
loženja za to. Kasnije, jei omladina uvi-

djela da će se veći uspjeh postići. odvoje-
onim paralelnim radom za svaku od tri

vjerske grupe i tako su postali pokreti.
Hrvatske Obnove sa: or anom istog imena |
i muslimanske  napre ne “ aga oko

omladine sa organom Budućnost.“
Bosanska sredina, kakva je bila do
nedavno i kakva je: još i sad,
i srazmjerno mnogo više | truda da bude |
dovedena na dovoljnu visinu.  jugosloven-
sti jd pe? kulture iša oja

iziskivaće |

TA det
Ka

boa Puse

4 +
ža (+
g
ska ji

organizacije :
potpornA..

slušatelja za riječ

 konomsku pravdu za sve potlačene.
ž ae: su prekidali govornika pljeskanjem

da

oje vlada

< tvovnost, i u neprilikama rata još neobo-

«rena solidnost i radinost bosanske mlađe
: inteligencije. M.
Dopisi
Čibača-Župa.

| Ovdje su u nedjelju dne 4. 0. m. so-
"cijalisti održali javnu skupštinu. Nakon
njihovih govornika prijavio se je iz redova
i €. Dr. Ljubo Leontić.
On je objasnio u svom govoru politički
položaj u našoj zemlji i sstaknuo kako se
proti slobodi i proti interesima širokih kla-
sa udružuju natražnjaci u jedan front. Ras-
tumačio je razliku između socijalista i na-
“prednih demokrata, a osobito naglasio r: id
jugoslavenske omladine koja se bori za

Kocijahia slobode u našoj državi i traži e-
Pri-

i pozdravili na svršetku njegovog govora
oklicima odobravanja. K—6.

k ra < Čilipi-Konavle.
Na Tri Kralja ujutro održao je g. Dr.
L jbo Leontić pred crkvom u Čilipima jave
iu skupštinu. Veliko mnoštvo
pen: spola slušalo je
| pažljivo. On je u.svom predavanju: narodu

h

pra iša

naroda  o-

govornika vrlo

motumačio_ stanje u državi. Započeo je sa
| lost “narodu — pitomim
Kita Chimee iz dale ke Amerike, a poglavito:
ana Los Angelosa,

d., od_ budnih i borbe-
fr su pomagali našu ju-

iz Kalifornije,
San F
nih Konavljana,
goslovensku propagandu u Americi i do-
prinijeli da se je Amerika zauzela u našoj
borbi proti talijanskom imperijalizmu. Spo-
menuo je mnoga imena, a osobito istak
nuo i donio pozdrave Skurića, Vukića, Sto--
lića, Diklića, Novakovića iz Čilipa a na-
stanjenih u Watsonville.

Prelazeći na rad za vrijeme rata,
je objasnio narodu dvoličnu ulogu koju su
igrali srpski radikali. Onda je bila na vladi
srpska radikalna stranka koja sada radi

raneisća 1

on

zajedno sa t. zv.
adila za
Bosnu Hercegovinu,

Veliku Srbiju, tražeći
Dubrovnik, Konavle i

Boku, a prepuštajući ostale jugoslavenske:

zemlie njihovoj sudbini. Danas je ta vlada
oborena. Srbi se sami postavljaju danas
protiv Velike Srbije i traže potpuno  uje-
dinjenje sa Hrvatima i Slovencima u za-

jedničku Jugoslaviju, u kojoj će biti Svi

Jugoslaveni ravnopravni. ,Pučka stranka“,
u kojoj klerikalci vode glavnu riječ, hoće
da se dočepaju vlasti pomoću srpskih ra-
dikala, pa se združuju u jedan blok da
podijele vlast u našoj zemlji. Govornik je
dalje govorio o valutnom i' agrarnom pi-

tanju. io obnosi naše mlade države. Na

upit g. župnika u Čilipima, on je narodu
“prikazao sve stranke u našem narodu. O-
omladina kojoj govornik pripada traži da se

"n zemlji uvede “radikalni demokratizam t. |.
istinita i prava vlada: naroda. Protumačio,

sje narodu da riječ. demokratizam dolazi
od grčke riječi demo S, što znači narod,

Su k r ato što znači vla d a ti. Dakle vla:
g. n aroda. Govornik je pozvao  pri-.

sutne da svaki kaže što mu ima reći i u-

pitati otvoreno i javno. Narod je govornika
> pozdravio pljeskanjem i poklikom : Živio a
id mirno se razišao svojim. kućama. Ukući |

g Novakovića okupilo se iza podne mnogo
uglednih Konavljana koji su sa gostom
proveli. u ugodnom razgovoru 0 našim pri-
otita u g Re > dHeonue ostavio »P i

sA ME p
d +

»pučkom strankom“. Tad.

koldiški pokaje: u Korčuli Kristo Reds

Ljubo Leontić po svim mjestima u du- Z
 obrovačkoj okolici. Beer

Sutra u nedjelju skupština u Cavtatu,
a u drugu nedjelju na Grudi u Konav-

o lima.

| Ston. >
Dar braći. Danas pucnjavom i velikim
veseljem slave ovdje porođenje Hristovo
naša braća srbijanski vojnici. Ovom  pri-
&odom mjesni nadučitelj sakupljao je da-
rove u hrani i u novcu, da im se iskaže
ljubav i počast sa strane mješćana, te da-
rovaše: Antun Bandur 5 1 vina, Frano
Bandur 5 1 vina, braća Ivo i Vito Gučić
češćelu. prikala, 2 boce ik Pot Joulja:
ivo koko pliticu prikala, 21 vina i 20 K
u novcu, obitelj Radulić pliticu prikala,
Mato Buško 4 | vina, Luce ud. Baća 2 1
vina i 20 Kr. u novcu. Nadalje darovaše
u novcu po 20 K. Dr. Mato Vilina, Tvo L.
Peš, Vinko Svilokos, Niko Buško, Pero
Matičević, obitelj Ljuban i obitelj Pjerotić;
Po 10 K darovaše: Vida Rikard, Don N.
Buntjelić, Erano Egekher, Valles Špiro,
Vlašić Frano, braća Milović, Josip Baško-
vić, Luce ud. Carević i obitelji Milovč!ć.
Skupljenim novcem bilo je vojnicima
ip de D kg. dobre

i nadubitelj RGB EVA god zd
dai na dan Božić a nađučitali

školskom a čestitao poroda Hristo- :

VO izrekavši im patriotični govor uz poklike
Njegovom Veličanstvu kralju Petru, Njeg.
Visoč. regentu Aleksandru i hrabroj srp-
skoj vojsci; našto školska djeca milo za-

pjevaše Bože pravde, a vojnici u počast

preko prozora ispališe više hitaca, a zatim
zahvališe na bratskoj ljubavi.

Janjina koncem decembra 1919.

Adventske - propovijedi. Prvih dana
ovoga mjeseca stigao je u našu varoš ne-
kakav fratar, da drži adventske propo«-
vjedi. Mi naravno nemamo ništa proti tomu.
Ali kad on hoće da upotrebi ono sveto mjer
sto, koje se negda upotrebljavalo za obožava-
nje naših narodnih tirana sada za cijepa-

nje naših narodnih redova i rušenje na-

šega bratstva mi moramo proti tomu naj-
energičnije protestirati. Naivni bi mislio,
da je ovaj čovjek pao s neba. Njemu nije
u pogibli hrvatska Rijeka, hrvatska Dal-
macija, njemu je u pogibli hrvatski narod,
hrvatski Zagreb. On: poziva u boj u inte-
resu ugroženog hrvatstva a proti komu ?
Mi ga razumijemo. I ako je naša vlada u
Beogradu zaposlena važnim nutarnjim a

ribe i 20 pipaka ki

—: DUBROVNIK. m s | OGLASI PO POSEB. CENIKU.
je kolo NEZAVISAN oB | JOVNI GLASNIK : :
| ko po k ———
 Godinali. | Dubrovnik, 19. januara 1920. Broj 8.
a nno | = E
| Mlada Bosna samo ovo : slučajevi međusobne ženio drugih naših pokrajina, ali da će se dho ponio lijepu uspomenu na boravku u našoj |
: i udaje . među pripadnicima raznih vjera moći u mnogome takmačiti sa _ svima, za | sredini. MR
: “Mostar, 6. januara. bili su sve do najnovijeg doba rijetkost, tako _ ito jamči još neistrošeni idealizam,  požr- Nove javne skupštine održaće Dr.

osobito vanjskim pitanjima, trebala bi ipak

posvetiti toliko brige da se stane na kraj |

ovakovim klerikalnim makinacijama, koje
se, čujemo, opažaju i po drugim krajevima
naše Jugoslavije.

Ne smijemo i nećemo da trpimo. u
našoj mladoj državi klerikalizma od ko-
jeg je bivša zle uspomene država tako

bolovala. Do slučaja upotrebiti ćemo i
druga sredstva da ovim nepozvanim e
ma pokažemo vrata. i

Janjinari.

Orebić, 20/7 1919.

*

Kad nas je onomadne posjćtio bivši A