1 .— VLASNIKIZ DAVAČ “< 2 : ODGOVORNI 1 UREDNIK : - SS Bi LJUBO LEONT IC i R dt deo —-- o I UREDNIŠTVO : RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 392. —: DUBROVNIK, SL Para NEZAVISAN OBNOVNI GLASNIK Godina HI. : za Obnova Dubrovnika Preduslov uspjehu svih preduzeća le- žu ljudima — ojt ih pokreću i provode. Lična. pitanja, u ovakom slučaju, nijesu sporedna. Smatrali smo nužnim da ovo istaknemo odmah u početku, jer bi inače, : u našoj umornoj sredini, mogle i naše og- nove i zamisli da se pričine fantastičnim i teško ostvarivim. Smisao za proporciju, Basina ocijenjivanje prepreka i odregji- . vanje granica mogućnosti, smjelost u odlu- kama, ustrajnost u nastojanjima i neumor- nost u djelovanju, sve to s skupa, odlike su - rijetkih ljudi koji umiju da oživotvore 1 ono što drugi, tako nekvalifikovani i zbog toga nepozvani, smatraju neprovedivim. Ovo je upravljeno, u prvom redu, svima onima' koji se osjećaju snažnim i ovoljnim | da stvaraju, a u drugom, onima koji vje- ruiti u čudotvornu moć ljudske stvaralač- ke snage i koji u tom dubokom uvjerenju is- kreno žele napredak. Ostali neka prekinu čitanje već na ovom mjestu. Mi ne možemo da živimo samo od pro- šlosti. Ona nam može tek da bude pod- : strekom W težnji na dalje ciljeve i u radu na ostvarenju većih djela. Spavati. na lo- no vor kanng starih Dubr ovčana A Meko zA Pao se pa son Kine ko su drugi. Stekfi fi koji 1 su ga. nama ostavili u baštinstvo — pod uvjetom da ga ne raspemo lakoumno !). Stanje nije kretanje. A stajati, dok drugi napreduju, znači nazadovati. Očuvanje naših starina, ma koliko sveta bila ta dužnost za nas, onanije ine smije da bude jedini naš životni zadatak, I mi smo pozvani da stvaramo i oda nastavimo gdje su naši stari prekinuli. M treba da pomnožamo kapital i da ga ostavimo novom naraštaju, koji će za na- oma doći sa većim potrebama i sa višim pretenzijama. Potomstvo naše naišlo bina nesavladive poteškoće kad bi mi svojim. g nemarom i neradom ostavili neispunjene dine. u nizu generacija i proširili još oViše onu. udaljenost koja nas dijeli od na- ud tražeći pravu mjeru ; goslovenstva. tako i sada py civilizaciji očituje se. keetonih: koji su sa- ćemo se morati Dubrovnik, 17. a navljanju te naše okoline, a: drugovi i saradnići pozvani su da rade svaki u svojoj sredini, u skladnoj pleme- nitoj mee &jusobnoj utakmici na pozitivnom. — radu, u stvaranju na svim poljima, izbje- gavajući (u koliko to nije preduslov za rad) svaku neplodnu kritiku, ništenje j Spriječavanje drugoga u djelovanju. | Dubrovnika za naš narod sa kulturno-hi- storičkog gledišta, mi nećemo biti u ne- nje da je Dubrovnik u tom pogledu Zna- čio neizrecivo mnogo u svim smjerovima političkih i kulturnih težnja vaskolikog ju- Prvi megju prvima u nizu naši centara, on je otvarao u svim epo- halnim pokretima svoja nepresušna vrela“ sa kojih su predvodnici jugoslovenske bi- storšje Crpli snagu zanosa misli i osjećaja, orugje i oružje pobjedonosnih podviga. Te zasluge. Dubrovnika u našoj historiji pri- znava sva Juegćslavija. naglasujemo. Mi se ragje pobrinimo da: njegovo značenje ne bude uinanjeno u sa zadašnjosli i u budućnosti, 2 Vrijednosti i znač enje Dubrovnika ra- ste u upravnom razmjeru sa njegovim e- | . konomskim ara Kao i u prošlosti nanre ovanie, iL kulturi LIU vladali materijalne prepreke u borbi za egzistenciju i došli do ekonomskog blago- | stanja. Kao i u staroj, osamljenoj, maloj. dubrovačkoj republici, tako i u današnjem jugoslovenskom Dubrovniku nužno je da se riješe, u prvom redu; ekonomska pita- nja, kao preduslov kulturnom i civiliza- lorskom djelovanju, u kojem će Dubrov- nik, vjeran svojim tradicijama, nastaviti da se takmiči sa ostalim gradovima naše ujedinjene i oslobogjene domovine. Odre- gjujući nu pravo mjesto u političko-eko- nomskim zadacima naše mlade države, mi da čuvamo svake. pre- tjeranosti i netačnosti u računanju, jer bi svaka inicijativa na tako nesigurnoj osno- ostali naši | =limo li u prvom redu, Pokušamo li da procijenimo vrijednost“ + jer nema sum- Mi ih ne treba da . pada, X Određimo oli dobro značenje Dubrovnika (i kulturnom, političkom i ekonomskom po- ogledu, pogodimo Ji pravi njegov karakter, shvatimo li ispravno njegov geografski po- oložaj u našoj državi, naročito obzirom na i opredije- njegovu neposrednu pozadinu, tačno ednos Dubrovnika-Gruža, kao uvozne i izvozne luke, prema ostalim primorskim eradovima, Splitom i Rijekom | onda mi možemo s pouz- danjem .da se latimo posla bez oklijeva- nja, jer će uložena energija biti bogato naseragiena. U narednim brojevima, mi ćemo se pozabaviti pobliže sa Dubrovnikom, kao kupališnim mjestom, trgovačkom izvoznom i uvoznom lukom, njegovom industrijom, a posebno sa industrijom stranaca, i konačno, Dubrovnikom kao centrom kulturnim (sli- karskom akademijom, konservatorijem, zoiskim fakultetom, pomorsko- tr va akademijom i t. d). Da li se to sve može da spoji u jed- nom malom današnjem Dubrovniku 2? Plan Velikog Dubrovnika (Grada, Plo- ča do Su. Jakova, Boninova, Konala, La- Gruža, Rijeke i Župe, konačne Župe i Cavtata, Lohruma, Dakse, svih oto- ka i zapadnih sela, pa Bosanke i Šuimeta) treba da se trasira u osnovnim linijama. O fome u drugom broju. aa 3 odišt xs KE a sn a E Ea doo Ko ume io eda io paso Paše; ulije Dopisi LL Janjina, svrhom Sa bertlina 1919. i (Naša Blagajna). Naša seoska Bla- gajna spada po veličini uložaka, promet- nog novca, a i broja članova medju prve blagajne Dalmacije. Medju svoje članove broji ona ne samo tri četvrtine naših op- ćinara, nego takodjer pripadnika 1 drugih općina. Blagajne su u Dalmaciji, pa i naše sjedinjene u tako zvanom ,Zadruž- nom Savezu“ u Splitu. Ovaj je savez već od svoga početka disao klerikatno-reakcio- narnim duhom, bio štićenik austrijskih na- omjestnika; njegov je pak rad karakterisan mnogobrojnim aferama osobito za vrijeme lanujava 1920. E 2 me da poslovanje nije uredno vodjeno je vodjeno na korist nekih članova uy tako . Uprava samo 25 glasova za povjerenje od = POJEDI INI BROJ 1 KRUNU IZLAZI SVAKE Eo PRETPLATA: ČET VRT GODINE 4 K .MESEČNO So u jE OGLASI 2 _POSuUB. ČENIKU.. Ki 4 be s lo : Br 2 š = i : m Me. ć ag žinara prama njima. Dolje“ divota njenice, to će najbolje dokazati. N tog. bila je godišnja glavna ski naše seoske Blagajne. Prije. prele dnevni red bilo je predloženo, da s bere posebni odbor koji će ispitati | vanje Blagajne, budući da postoji. : Skupština je jednoglasno usvojila taj“ log. Izabrani se odbor latio tek 14 svoga rada, te bio spravan da iznese: izvješće na glavnu skupštinu, koja | sazvana za (16/12) iste godine. Ova j skupština radi neznatnog incidenta Heopravdano odgodjena na izvjesno jeme. Na ponovno sazvanoj Skupštini o | 7,12 bio je -proč M i nene zv MdjediicE 0 dielajalraiu točkam vještaja, kao n. p. o bezglavom. upra nju“ društvenim novcem, ogromnim tro- škovima, prevelikoj dobiti (n. p. Kr. na qv. pšenice), koristi pojedinaca smo spravni da dostavimo pozvanim ft torima na zahtjev prepisak izvještaja. M djutim je vrijeme bilo odmaklo i čl: iz okolice otidjoše prije svršetka sjed koja je u buci i tami bila: odg odjen: sutr a.8,12 4, ne da-2t isloga. mj kako je bilo predloženo. Stoga ra; pristupiše na sjednicu od 8/12 samo članovi iz okolice, koji se slučajno de u varoši. Na ovoj sjednici iznese Up telj Don. Ivo Kinkela plačnim glasom pi jedlog o povjerenju ili nepovjerenju up! 3 j ae A odboru, te ga odmah sta vi O Prejerenit 3 depo slanja nego o To : meljitosti ili netemeljitosti pojedinih točaka odborovog izvještaja, te premda: ova tačka nije bila na dnevnom redu. Kad su k tome uprava i nadzorni odbor izjavili, da će i oni sami glasovati o svome predlogu, ve- ćina skupštinara ostavi prosvjedujući: dvo- ranu. U. nastavljenoj sjednici dobila je ali rapa om < prednih naroda u bližem i daljem susjed- vici prouzrokovala uzaludno trošenje ener- rata. Gospoda na Savezu — kako je va- 290 članova, kojih broji Zadruga. Moramo stvu. Ove treba stići na cijeloj liniji i sta- gije i teško razočaranje koje bi nas u ua- zumljivo — nastoje da imađu medju čla- pak opaziti, da je od tih 20: glasova «11 Ba jati S njima uporedo, hoćemo li da im stojanjima ozlovoljilo već u prvim počeci“ novima Uprava, u prvom redu same upra- 04 članova uprave i nadzornog-odbora, a AE . budemo ravni i ravnopravni. Mi ćemo biti- ma. Ali isto tako, mi ne smijemo preveć vitelje svoje ljude, fratre ili popove. Ta- od preostalih 14 glasova su neki najbtiža E 2 tek onda njima ravnopravni kad — ojača- da se zaustavljamo na posmatranju oko kav je jedan upravitelj i naše blagajne, svojta njihova, neki iz bilo kojih se: za mo, a ojačaćemo samo jednim infenziinim sebe i da kolebamo u odlukama, ler Don. Ivo Kinkela. Ostali su pak članovi 0 njima ovisni, a neki starci nijesu ni nane FE sistematskim | radom na polju kulture i Dubrovnik, kao ni jedan drugi grad u Ju- uprave pokorni sluge popa i Saveza, neki znali o čemu se radi. Uprava se je do mo civilizacije. Racionalna ekonomija, moral- goslaviji, danas je. pozvan da preduzme iz računa, neki iz neznanja. Jer je to u voljila i ovom tobožnjom pobjedom, koja 2 onih, materijalnih i fizičkih sila u našem neodgodiva preduzeća, hoće li uopće da interesu Savezu i jer je stigao takav jeu istinu poraz, te nastavila svoj. rad. _ narodu, upućuje nas na podijeljenje rada zadrži onu važnost koju ima sada i koju ,befel“ iz Splita, gospoda uprave naše Kao Piji »Oućekoristi “- čin Uprave. bio de ou našem nastojanju i djelovanju. će očuvati za sva vremena ako udovolji Blagajne, a pogotovo njezini upravitelj ie za je da em iseonje lija Nikole Mi, u Dubrovniku i njegovoj nepo- zahtjevima koje na nf postavljaju u ovoj nastoje, da ostanu na tom mjestu usprkos = Vitkovića, jer se je ,usudio“ na skupštini - Pa srednoj okolici, treba da radiuno na ob- krizi njegovo zalegje i cijela država. nepovjerenja, koje goji velika većina dru- reći u lice ie ono o čemu je uvjereno ž ia a ——— m = ———— a m moa a BR Novi kult narodne popevke : (Slavensko veče S. M D. Zvonimira Deukšt; o mj.) io Da se nešto porađilo i na ovom polju. na i še kulture u gradu kampanela, malo- (gr adskih običaja, u gradu vječnih flaneura diletanata u umetnosti, osetili smo na Eve koncertu S. M. D. Zvonimira. Nedavni grad ,obzir4“, koji su bili klavni uvjet i-temelj nekolićine domini- ajućih obitelji starije generacije, izgleda Ka pomalo dobija jedno novo, zdravo i. vetlo ruho, da skida sa sebe mane, ostav- ene. mu kao amanet odiskona ; ljudi beže laze kao preporođeni na svetlo kulture i a okolinu dobro. i lepo! ilo iste, već rađanje nove. kada pre ovde bene kult: možemo da a interesantnog i tamne sene. kampanela_ Sv. Duje. 1, Ne obnavljanje stare, jer teško da je po svim njenim predznacima. Ati su du- gogodišnji i uspešni rad jednog umetnički i temperamentnog dirigenta Za i skladatelja | Program ove slovenske večeri bio je otvoren sa ugodnom Biničkijevom kompo- | teškom zicijom ,Čuješ dušo“ 1 zrelom i kompozicijom Pakošcijevom i Kurpinskije- vom ,Tri poljska mazura*. Prvoj mnogo smeta utisku naglo prekidanje nutarnjih dionica, dok je druga, prepletena narod nim poljskim motivima i lepim križanjem. glasova, potpuno zadovoljila umetničkoj — lepoti. Muški je 290 S PNE izvedbi. | še Mešoviti ie" zbor. stašnu slovensku nar. pesmu u harmoni- - | zaciji J. Lochornara | , Kadar | mlado letoć zo lepo. i zanosom, a štajersku narodnu pesmit _ istal E oPomiaa: harmonizovanu a A Fogrskera zatim: otpevao. ne-. e Su ruske narodne pesme njem“, harmonizovane po samom dirigentu | le M Hrazdiri bas. S zbor. Osobito je sa > skladbama. Fami stila za mam saa - potpunom sigurnošću i toplinom, koju iza- e. ta kompozicija. ž a : Ugodno je iznenadila. gda. M. Vale- šova, Čehinja, koja po prvi put nastupa na našoj bini u narodnoj češkoj nošnji sa četiri čehoslovačke pesme. Kod gde. Va- lešove opaža se nešto, što ne kod. drugih naših solistica. Bogata voka- lizacija, pravilno udisanje i lepo akcentui- ranje vrline su tog ugodnog i ako ne ja- kog lirskog soprana, koji bio nagrađen: velikim: aplanisom a JEtAmA oveća.. ea £ ame = Došli smo do, oolieiće od zborova ja ai an gradaciju. -»pianissima“ ci race“ do sovtissima“ i opet, dimi Tia .» KA SEE * rk a > “et s .. Ko : n ante e kojemu je iznesena _tugaljiva seta VO-. oZarova pri vožnji ,Ej uhnjem, ej uhnjem“. nalazimo | je ostavio u. općinstvu najugodniji utisak, tako da je koji je bio ispevan dobro. solisti bila nezahvalna, pokazao sve uvjete ž okoje se traže od jednog dobrog: pevača. > zi »Bi uh- Pun: glas, jakost i vedrina bole: mr | Kk P/E u neprekidnom << dvostrukom kontrapunkt bassa i tenora. ————— Ova nostalgična pesma prenela nas je na 3 obale Volge i mi smo osećali drhtavi od umora glas ruskog vozara, osetili smo ga iz najveće daljine sa bolnim pripevom e i ž piadiššima“ oMuški je zbor otpevao dalje sa: ae E baritonom solo i zaključio prvi deo ove slavenske večeri sa ,Občutki“ od J. Aljoša Konstatiramo da je g. Strello i ako mu je uloga | kao sa su. ma-odljke #588 = EE Drugi deo. večeri, ili zapravo. tate sim nijski deo iste, bio_je ispunjen ok. saa S | * pa