—. VLASNIKIZDAVAČ :—
: ODGOVORNI UREDNIK: -
2 po LEONTIĆ:

>

x; UPRAVA i UREDNIŠTVO
s RADNIČKI "DOM, Kovačka ulica br. 332.

= DUBROVNIK. a

==

Godina TI

Obnova Dubrovnika

u
e jama pozvan da bude naše kulturno sre-
dište. Valida bi on nađalje i ostao. samo.
nominalno ,jugoslovenskom Atinom“ da
nema sve preduslove da se razvije i pri-

vuče u svoju sredinu kulturne radnike iZ govin Or: Ovo- drugo Su: znali naši :

cijele Jugoslavije. Jedan od tih preduslova
je baš njegova historija Ti: moralno bo-
. gastvo koje je ona ostavila i koje j je još sa-

čuvano u okviru: dubrovačkih zaštitnih
zidina, u starinama, u bibliotekama, u ar-
hivu, u slikama i t.d. Mitsku privlačivost
= nije Dubrovnik do danas izgubio za ju-
- goslovenske intelektualne radnike — ma
oda je mnogi od njili_pošao odavle 1 razo-
čaran, ne našavši onaj neophodni konfor ni

sredinu koja omogućava da se ova naša

(

starina dublje studira i da se na ovom.

kulturnom zemljištu i nadalje zida. Ni
iiepota pejsaža nije kadra da prikuje kul-
turuog radnika-na ovo historičko tlo re-

publike. Jedan po jedan dolazi iz daleka tačku općoj diskusiji. Svi koji. iinaju iju

da se nadahne uspomenama u djelima

Dubrovnik ie već po svojim.  fradici-

di države, leži u tome da Dubrovnikt

E
minulih pregalaca i živim koloritom ove

vječno svježe prirode;. ali isto tako jedan
za drugim. idu odavle u viša centra, jer

rad,

&

S = putnik oduševljenjem o ozinielag iz “daljina,
X ai je napušta odmah. čim se okrijepi. na
x zvoru i osvježi u hladu x no |

A A ja T
13.4 SJ
, ru
ji ah i

a koji traže.  podesnu sredinu da. se
smjeste trajno i rade bez odmora? Kako.
da stvorimo. Le mali nucleus | intelektu-

strij S: trgovina. Mi ne Saboravina ZA-
ob ga, lučka buka željeznica i lagja, fabrički

< ed su teprijatelji i in: čeloktualinin
radniku. A s drugo. strane, bez privrede,
bez trgovine bez fabričke industrije, a
: naročito industrije stranaca, nije moguće
zamisliti. da: bi se. Dubrovnik. mogao. da
_ razvije g veći grad, koji bi pružao sve
ono što naš provincijalac doduše smatra
i danas luksusom, ali što je modernom

> čovjeku, koji je vidio svijeta i koji voli
' int nzivniji Život,

ž i ne može da odreče bez nenadok-
oštete za. razvitak osvoje indivi-

mosi. U tome- je, so »Cirulus viti-

me možemo odreći: riješavanja. Ne
imo se smesti . ea Si i očuvajmo (ako je
0 to naglu I mirnoću FE smisao

za stu njegova najviša. jad
8: sve ono što de imao u nE

eni, liš eni pa“ Ze

Kako da zaustavimo. te nemirne put-

guramo ugledno mjesto jugoslovenski
kulturnog središta. U tome je pravi k
rakter Dubrovnika. "Na taj cilj. treb: ž
su upravljena naša nastojanja. Srede
za postizavanje toga cilja jest: novac,
gostanje pučanstva, kao preduslov 1
pretku na svim poljima, u svim su ijez
vima, Novac se stiče industrijom i. |

ono prvo treba da znamo ini. dusi
trgovina (iagje, željeznice, fabrike) 1
strance sa rivijera, a ovi i ono prvo
opet kulturne radnike. Kako da š€
takovi kontrasti ? Taj se dubrovački
culus vitiosus“ može da riješi samo
novano vješto izgragjenim — planon
likog Dubrovnika. | Pa,

: Dirnuli smo u najosjetljivije. .m to
— Qbnove Dubrovnika. Daleko smo i o :
samog pokušaja da trasiramo takav rizični
plan Velikog Dubrovnika (od Cavtata d
Stona!). Ma i u koliko krenemo u Ke
pitanje, prepuštamo, razumije se, S

FFA
Krš

bavi za ovo naše meko i toplo. gnijezdo,
svi koji se osjećaju kompetentni |
šavaju spleteno pitanje o razvitku - :
nika, punom .i me? u svim sr

g . ; SIO-

ijaj da poda-
mo S pottoeko diskusiji SL i radu na ostva:

-renju rezultata tih diskusija.

 Megjutim, za danas, resimirajmo. Du-
brovnik treba da bude — kulturno gre-
dište. Tome cilju su podregjena sredstva, -
trgovina _i industrija, a obe ove podre-
gjene su glavnom sredstvu za ekonomsko
blagostanje najširih ru paste if
dustriji stranaca. z x

. Trasirajući plan Veliksi duri.
treba imati pred očima sav teritorij stare
> dubrovačke, republike, naročito tivilera
od konavoskih stijena do ,boka falsih“,1

KK,

onda opredijeliti podesna mjesta : 1). za ih

prijeka nužda koje se on -

: stradanja. Kao aveti. izvukoše se iz
Suhi. kao kosturi, u krpama, u poderanoj.
obući. sa. drvenim: poplatima,. Žuti, zeleni,

o

Stidite se, prekomorski sjedit 2

| modri, crni u izoblićenom licu. koje. je iz:

gubilo ljudski izraz. Čim dogjoše. na kop s C :
g : oda. posegnu u duboke džepove i da se pri

) jedu: odreku. po. kojeg »pjata“. bar u 0-
ci ia. slučajevima. Jer inače — tko će

govačku luku i pristanište, željezničke sta:
nice, stovarištai t. d. (Gruž i Rijeka, od"

glavnog mosta do Batahovine): 2). Za fa-

brike i za radničke stanove, (gornja Ri

jeka i šumetska uvala); 8). za kupališne
hotele i vile (sve pjeskovite zatone zašti E
ćene od vjetrova a poglavito Lapad. i Bre s. A

brno); 4). za škole: srednje, akademije,
konservatorij (Gospa od Milosrgja); 5)“ -

za gradski

torije (udaljeniji otoci); 7).

poljak Nastavak u drugom broju.

zoki za
PE

Srdić =
DAZ S

ai

Tužna: slika naših zarobljenika. -

TU nedjelju 18. o.-m. stigao je prvi —

“transport sa oko 3004 jugoslovensktih za-
. robljenika iz Italije. Za njima će uskoro
doćii drugi, dok se u grušku luku ne
iskrca 24.000 naših patnika. U ovoj prvoj

partiji, osim neznatnog broja: sretnijih, svi ov

no, teturajući. se u grozničavoj besvjestici

s  drhćući na nano umornim pos 8

BE

< su u Haliji proživjeli,
opisa ti ni čitavom: bibliotekom ornih i kr-
Z vavih knjiga.

kh
Raše

centar (amfiteatralna-udolina-oko gruškog treba. istaknuti i pohvaliti, da bude pri-

: > mjerom i opomenom našim gazdama, žene

iz puka, siromašna naša čeljad koja se

BK >
LA

* hlepno Po 5 remi. da. posegnu i dugim iam obi ve
him. gulanja # za i korom. od naranče li ko« nje, je, koje

osli, za svačim što su samo oni mogli da
smatraju hranjivim... Užasno je bilo po-
Pe gledati u te lubanje kad su počele da mi-
bo oču. silicama i da Pine

Sto ovi ljudi pričaju 0 strahotama ko-
to se ne može

Putem ih je mnogo pomrlo. Da se ni-

je ni zavstavljala dok su mrtvace bacali

= u more. Od onih što stigoše u domovinu:
neki već umiru na nogama. Po ulicama ih

srećete kako se tromo vuku da se uza zid —

o prislone ili obore na zemlju. U kasarni,
. nekoliko ih i ne ustaje sa poda. —

Stidi se, Italijo! Njemačka je u dru-
gačijem stanju vraćala zarobljenike, da ne

govorimo o kulturnoj Franciji i Engleskoj.

Btidi se, Italijo! Dvije su .države samo
tebi slično postupile: Austrija i Bugarska.
Prva je propala, a druga — neka ti bude
časnom drugaricom u ovakom barbarskom

postupanju sa zarobljenicima kakvo nije vi--

dio srednji vijek, nigdje, akone i opetu ftaliji.
Ove rane ne zacijeluju nikada. Ovaki gri-
jesi vape osvetu. Kazna je za nijih nemi-
novna. |
Ali, što je u ovoj tužnoj stvari najža-
losnije, nije ove jadnike mučila glagju sa-

. mo Italija — Oni su od: nedjelje jutrom -
= di ponedjeljka 14“ večer ostuli-b

“na svojoj rogjenoj grudi. Ma da se je zna-
lo za njihov dolazak, ništa im se nije pri-
pravilo za doček. Zar se valjda nije mo-
glo čekati da će ih Italija dopremiti u 0o-
vakovom stanju ?

Spor. u kompetencijama ili birokrat-

ska procedura, što li? Na osnovu talijan-
skog izvještaja da su zarobljenici primili

hranu za dva dana, ovi su živi lješevi mo-

rali da čekaju utorak do podne na svoj

prvi obrok u njihovoj državi Jugoslaviji ;

jer u Dubrovniku tobože nije bilo hrane

za još 3000 ljudi: Nitko od zvaničnika nije
: preduzeo ništa da im se prije toga roka
"pruži prva i neodgodiva pomoć. I da nije
bilo privatne inicijative, mi bi u Dubrov-
“niku doživjeli jednu nečuvenu strahotu da
gledamo čitavi niz mrtvaca kao simbolič-
ku žrtvu nehaja, tvrdoglavosti, glupavluka
naše birokracije.

> Hvala inicijativi Ženske Narodne Ža-
druge, uzbunjeno gragjanstvo Dubrovnika

škola pokazali su upravo herojsku požr-
otvovnost ovom  prilil

bore da prehrane svoju mnogobrojnu po-

rodicu, otkkidali su od svojih usta. i liša-
vali hrane svoju malu. dječicu, da po

krase

.spoda,
Bo moralnu visinu patnika iZ
trebali

potla- ar
bi e

nose neizbrisive. tragove. nevjerovatnog masa, jer. e neljudska im i
lagje. barbarska nemilosrdnost nekih utovljenih:

Ž  milijonera diže u našoj nutrini revoluciju =
povrijegjenih osjećaja. Ako siromašni slo“ I
ojevi mogu da: doprinose sve žrtve da dosko-
če o ovakom zlu ibijedi, zaista bii gazde mogli

Sa

iti. odgovoran za ono razorno raspolože-

u bivšoj Austro-Ugarskoj

zjela 1

izvršilo je svoju dužnost u — ponedjeljak

za grobišta | (ravnina pod Žarkovicom); na. večer. Gjaci mjesnih srednjih i pučkih

6). za bolnice (negdje izvan grada) i sana“ a
m, Ali što najviše

teren iš slučaj opa i čuje e E

ragja u u svojem mog isreu

POJEDINI BROJ 1 KRUNU
IZLAZI SVAKE i SUBOTE

PRETPLATA:

ČETVRT GODINE 14 f
MESEČNO - DE

OGLASI PO: POSEB. a

kad leda ovake_ užasne aib koje mora. |
ju da podraže do poroksizma bagone go

mila ? 2

Gruda

“Klerikalni teror

inih ćemo | — i jasno.

Dok smo se mi borili za oslobogjenje
i ujedinjenje našega naroda, klerikalci su
služili sha
tovili sei douškivali.

klerikalci su se dekovali, punili de aos“

parama a torbe namirnicama i — trium- Be 2

fovali.
zeti borbom sa Italijom i uregjivanjem naše
države, klerikalci obilaze sela i dema-
goški
izmišljotinama.

Ali nije to samo.

Klerikalci su počeli da terorišu go-
vornike koji ne nose klerikalnu legitimaciju.

Pred svakom skupštinom svojih protivnika &
nekoliko popića krene u selo da organi-

zira seljake za otpor i teror na skupšti-
nama. Mnogi se čak tako daleko zalijeću, |
da sa pulpita i oltara harangiraju. mase

protiv. političkih protivnika. =“ tobože. PVE _

ime vjere. |

U prošlu nedjelju neki daočalant. po-
pić Kusalić davao je znakove i dirigirao
nekolicini svojih pristaša kada će se da poč-
ne sa vikanjem i demonstracijom na na-
šoj javnoj skupštini. Taj je Kusalić jasno
i glasno pozvao mnoštvo da se bori za —
vjeru. A onda je dodao ove tekstualne
riječi: ,Ja bih Vam rekao još nešto što

ne smijem ovdje javno govoriti — jer.

bi me zatvorili.“ Znači dakle, da ovi ljudi
tajno rovare u narodu propagandom koja
je uperena protiv naše države. Tako se
samo mogu tumačiti dogagjaji u Mrcinama
i raspoloženje u onom dijelu Konavala

oko Grude. Separatizam ovih agitatora bio |
je jasan iz govora spomenutog Kusalića

i iz proglasa ,Narodne Svijesti“
Konavljanima.

of

Usljed ovih besavjesnih agitacija na-
stradalo je već toliko zavedenih Konav-
ljana iz Mrcina. A pogje li ova klerikalna

 agitacija dalje, uslijediće još i teži doga- a
gjaji. Proti ovome izrabljivanju neupućenog ae g
naroda, proti ovim lažima klerikalnih pk =: 2. E
tora treba povesti borbu svim sredstvima.
Klerikalci hoće da spriječavaju skup 2 .
štine i da terorom onemoguće vršenje |
 gragjanskih sloboda sastajanja. Oni hoće | ao
da vikom i psovkama i prijetnjama oduz- 2
omu nama riječ, da ne dopuste narodu 2

da čuje oba zvona i da upozna sam, po
svojem. zaravom. razumu, gdje je istina,
a gdje jelaž.

Ako oni: tim sredstvima kane oču-

Dok smo mi, za vrijeme rabi Sada
u progonstvu, u tamnicama, na frontama, | —

Dok su svi naši intelektualci sada Ro =

harangiraju mase svim nona =:

PE za

oi a ae x
ž

Geaa

no
dii

Kn

vati vlast nad neupućenim narodom po = e

selima, onda neka znadu da-i mi znamo

odgovoriti na teror još oštrijim terorom Za

— akrivnju za posljedice prepuštamo oni- <
ma ra davaju tim popićima direktivu.
Mase su i onako. pune. eksploziva.

Takav je položaj: omladine teži e e
zahvalan i i i opasan. Ako još k tome

dina naigje | na teror reakcionera | (kakav. š

nan » ne Pm u pne bh -