—. VLASNIKIZDAVAČ :— : ODGOVORNI UREDNIK: - 2 po LEONTIĆ: > x; UPRAVA i UREDNIŠTVO s RADNIČKI "DOM, Kovačka ulica br. 332. = DUBROVNIK. a == Godina TI Obnova Dubrovnika u e jama pozvan da bude naše kulturno sre- dište. Valida bi on nađalje i ostao. samo. nominalno ,jugoslovenskom Atinom“ da nema sve preduslove da se razvije i pri- vuče u svoju sredinu kulturne radnike iZ govin Or: Ovo- drugo Su: znali naši : cijele Jugoslavije. Jedan od tih preduslova je baš njegova historija Ti: moralno bo- . gastvo koje je ona ostavila i koje j je još sa- čuvano u okviru: dubrovačkih zaštitnih zidina, u starinama, u bibliotekama, u ar- hivu, u slikama i t.d. Mitsku privlačivost = nije Dubrovnik do danas izgubio za ju- - goslovenske intelektualne radnike — ma oda je mnogi od njili_pošao odavle 1 razo- čaran, ne našavši onaj neophodni konfor ni sredinu koja omogućava da se ova naša ( starina dublje studira i da se na ovom. kulturnom zemljištu i nadalje zida. Ni iiepota pejsaža nije kadra da prikuje kul- turuog radnika-na ovo historičko tlo re- publike. Jedan po jedan dolazi iz daleka tačku općoj diskusiji. Svi koji. iinaju iju da se nadahne uspomenama u djelima Dubrovnik ie već po svojim. fradici- di države, leži u tome da Dubrovnikt E minulih pregalaca i živim koloritom ove vječno svježe prirode;. ali isto tako jedan za drugim. idu odavle u viša centra, jer rad, & S = putnik oduševljenjem o ozinielag iz “daljina, X ai je napušta odmah. čim se okrijepi. na x zvoru i osvježi u hladu x no | A A ja T 13.4 SJ , ru ji ah i a koji traže. podesnu sredinu da. se smjeste trajno i rade bez odmora? Kako. da stvorimo. Le mali nucleus | intelektu- strij S: trgovina. Mi ne Saboravina ZA- ob ga, lučka buka željeznica i lagja, fabrički < ed su teprijatelji i in: čeloktualinin radniku. A s drugo. strane, bez privrede, bez trgovine bez fabričke industrije, a : naročito industrije stranaca, nije moguće zamisliti. da: bi se. Dubrovnik. mogao. da _ razvije g veći grad, koji bi pružao sve ono što naš provincijalac doduše smatra i danas luksusom, ali što je modernom > čovjeku, koji je vidio svijeta i koji voli ' int nzivniji Život, ž i ne može da odreče bez nenadok- oštete za. razvitak osvoje indivi- mosi. U tome- je, so »Cirulus viti- me možemo odreći: riješavanja. Ne imo se smesti . ea Si i očuvajmo (ako je 0 to naglu I mirnoću FE smisao za stu njegova najviša. jad 8: sve ono što de imao u nE eni, liš eni pa“ Ze Kako da zaustavimo. te nemirne put- guramo ugledno mjesto jugoslovenski kulturnog središta. U tome je pravi k rakter Dubrovnika. "Na taj cilj. treb: ž su upravljena naša nastojanja. Srede za postizavanje toga cilja jest: novac, gostanje pučanstva, kao preduslov 1 pretku na svim poljima, u svim su ijez vima, Novac se stiče industrijom i. | ono prvo treba da znamo ini. dusi trgovina (iagje, željeznice, fabrike) 1 strance sa rivijera, a ovi i ono prvo opet kulturne radnike. Kako da š€ takovi kontrasti ? Taj se dubrovački culus vitiosus“ može da riješi samo novano vješto izgragjenim — planon likog Dubrovnika. | Pa, : Dirnuli smo u najosjetljivije. .m to — Qbnove Dubrovnika. Daleko smo i o : samog pokušaja da trasiramo takav rizični plan Velikog Dubrovnika (od Cavtata d Stona!). Ma i u koliko krenemo u Ke pitanje, prepuštamo, razumije se, S FFA Krš bavi za ovo naše meko i toplo. gnijezdo, svi koji se osjećaju kompetentni | šavaju spleteno pitanje o razvitku - : nika, punom .i me? u svim sr g . ; SIO- ijaj da poda- mo S pottoeko diskusiji SL i radu na ostva: -renju rezultata tih diskusija. Megjutim, za danas, resimirajmo. Du- brovnik treba da bude — kulturno gre- dište. Tome cilju su podregjena sredstva, - trgovina _i industrija, a obe ove podre- gjene su glavnom sredstvu za ekonomsko blagostanje najširih ru paste if dustriji stranaca. z x . Trasirajući plan Veliksi duri. treba imati pred očima sav teritorij stare > dubrovačke, republike, naročito tivilera od konavoskih stijena do ,boka falsih“,1 KK, onda opredijeliti podesna mjesta : 1). za ih prijeka nužda koje se on - : stradanja. Kao aveti. izvukoše se iz Suhi. kao kosturi, u krpama, u poderanoj. obući. sa. drvenim: poplatima,. Žuti, zeleni, o Stidite se, prekomorski sjedit 2 | modri, crni u izoblićenom licu. koje. je iz: gubilo ljudski izraz. Čim dogjoše. na kop s C : g : oda. posegnu u duboke džepove i da se pri ) jedu: odreku. po. kojeg »pjata“. bar u 0- ci ia. slučajevima. Jer inače — tko će govačku luku i pristanište, željezničke sta: nice, stovarištai t. d. (Gruž i Rijeka, od" glavnog mosta do Batahovine): 2). Za fa- brike i za radničke stanove, (gornja Ri jeka i šumetska uvala); 8). za kupališne hotele i vile (sve pjeskovite zatone zašti E ćene od vjetrova a poglavito Lapad. i Bre s. A brno); 4). za škole: srednje, akademije, konservatorij (Gospa od Milosrgja); 5)“ - za gradski torije (udaljeniji otoci); 7). poljak Nastavak u drugom broju. zoki za PE Srdić = DAZ S ai Tužna: slika naših zarobljenika. - TU nedjelju 18. o.-m. stigao je prvi — “transport sa oko 3004 jugoslovensktih za- . robljenika iz Italije. Za njima će uskoro doćii drugi, dok se u grušku luku ne iskrca 24.000 naših patnika. U ovoj prvoj partiji, osim neznatnog broja: sretnijih, svi ov no, teturajući. se u grozničavoj besvjestici s drhćući na nano umornim pos 8 BE < su u Haliji proživjeli, opisa ti ni čitavom: bibliotekom ornih i kr- Z vavih knjiga. kh Raše centar (amfiteatralna-udolina-oko gruškog treba. istaknuti i pohvaliti, da bude pri- : > mjerom i opomenom našim gazdama, žene iz puka, siromašna naša čeljad koja se BK > LA * hlepno Po 5 remi. da. posegnu i dugim iam obi ve him. gulanja # za i korom. od naranče li ko« nje, je, koje osli, za svačim što su samo oni mogli da smatraju hranjivim... Užasno je bilo po- Pe gledati u te lubanje kad su počele da mi- bo oču. silicama i da Pine Sto ovi ljudi pričaju 0 strahotama ko- to se ne može Putem ih je mnogo pomrlo. Da se ni- je ni zavstavljala dok su mrtvace bacali = u more. Od onih što stigoše u domovinu: neki već umiru na nogama. Po ulicama ih srećete kako se tromo vuku da se uza zid — o prislone ili obore na zemlju. U kasarni, . nekoliko ih i ne ustaje sa poda. — Stidi se, Italijo! Njemačka je u dru- gačijem stanju vraćala zarobljenike, da ne govorimo o kulturnoj Franciji i Engleskoj. Btidi se, Italijo! Dvije su .države samo tebi slično postupile: Austrija i Bugarska. Prva je propala, a druga — neka ti bude časnom drugaricom u ovakom barbarskom postupanju sa zarobljenicima kakvo nije vi-- dio srednji vijek, nigdje, akone i opetu ftaliji. Ove rane ne zacijeluju nikada. Ovaki gri- jesi vape osvetu. Kazna je za nijih nemi- novna. | Ali, što je u ovoj tužnoj stvari najža- losnije, nije ove jadnike mučila glagju sa- . mo Italija — Oni su od: nedjelje jutrom - = di ponedjeljka 14“ večer ostuli-b “na svojoj rogjenoj grudi. Ma da se je zna- lo za njihov dolazak, ništa im se nije pri- pravilo za doček. Zar se valjda nije mo- glo čekati da će ih Italija dopremiti u 0o- vakovom stanju ? Spor. u kompetencijama ili birokrat- ska procedura, što li? Na osnovu talijan- skog izvještaja da su zarobljenici primili hranu za dva dana, ovi su živi lješevi mo- rali da čekaju utorak do podne na svoj prvi obrok u njihovoj državi Jugoslaviji ; jer u Dubrovniku tobože nije bilo hrane za još 3000 ljudi: Nitko od zvaničnika nije : preduzeo ništa da im se prije toga roka "pruži prva i neodgodiva pomoć. I da nije bilo privatne inicijative, mi bi u Dubrov- “niku doživjeli jednu nečuvenu strahotu da gledamo čitavi niz mrtvaca kao simbolič- ku žrtvu nehaja, tvrdoglavosti, glupavluka naše birokracije. > Hvala inicijativi Ženske Narodne Ža- druge, uzbunjeno gragjanstvo Dubrovnika škola pokazali su upravo herojsku požr- otvovnost ovom prilil bore da prehrane svoju mnogobrojnu po- rodicu, otkkidali su od svojih usta. i liša- vali hrane svoju malu. dječicu, da po krase .spoda, Bo moralnu visinu patnika iZ trebali potla- ar bi e nose neizbrisive. tragove. nevjerovatnog masa, jer. e neljudska im i lagje. barbarska nemilosrdnost nekih utovljenih: Ž milijonera diže u našoj nutrini revoluciju = povrijegjenih osjećaja. Ako siromašni slo“ I ojevi mogu da: doprinose sve žrtve da dosko- če o ovakom zlu ibijedi, zaista bii gazde mogli Sa iti. odgovoran za ono razorno raspolože- u bivšoj Austro-Ugarskoj zjela 1 izvršilo je svoju dužnost u — ponedjeljak za grobišta | (ravnina pod Žarkovicom); na. večer. Gjaci mjesnih srednjih i pučkih 6). za bolnice (negdje izvan grada) i sana“ a m, Ali što najviše teren iš slučaj opa i čuje e E ragja u u svojem mog isreu POJEDINI BROJ 1 KRUNU IZLAZI SVAKE i SUBOTE PRETPLATA: ČETVRT GODINE 14 f MESEČNO - DE OGLASI PO: POSEB. a kad leda ovake_ užasne aib koje mora. | ju da podraže do poroksizma bagone go mila ? 2 Gruda “Klerikalni teror inih ćemo | — i jasno. Dok smo se mi borili za oslobogjenje i ujedinjenje našega naroda, klerikalci su služili sha tovili sei douškivali. klerikalci su se dekovali, punili de aos“ parama a torbe namirnicama i — trium- Be 2 fovali. zeti borbom sa Italijom i uregjivanjem naše države, klerikalci obilaze sela i dema- goški izmišljotinama. Ali nije to samo. Klerikalci su počeli da terorišu go- vornike koji ne nose klerikalnu legitimaciju. Pred svakom skupštinom svojih protivnika & nekoliko popića krene u selo da organi- zira seljake za otpor i teror na skupšti- nama. Mnogi se čak tako daleko zalijeću, | da sa pulpita i oltara harangiraju. mase protiv. političkih protivnika. =“ tobože. PVE _ ime vjere. | U prošlu nedjelju neki daočalant. po- pić Kusalić davao je znakove i dirigirao nekolicini svojih pristaša kada će se da poč- ne sa vikanjem i demonstracijom na na- šoj javnoj skupštini. Taj je Kusalić jasno i glasno pozvao mnoštvo da se bori za — vjeru. A onda je dodao ove tekstualne riječi: ,Ja bih Vam rekao još nešto što ne smijem ovdje javno govoriti — jer. bi me zatvorili.“ Znači dakle, da ovi ljudi tajno rovare u narodu propagandom koja je uperena protiv naše države. Tako se samo mogu tumačiti dogagjaji u Mrcinama i raspoloženje u onom dijelu Konavala oko Grude. Separatizam ovih agitatora bio | je jasan iz govora spomenutog Kusalića i iz proglasa ,Narodne Svijesti“ Konavljanima. of Usljed ovih besavjesnih agitacija na- stradalo je već toliko zavedenih Konav- ljana iz Mrcina. A pogje li ova klerikalna agitacija dalje, uslijediće još i teži doga- a gjaji. Proti ovome izrabljivanju neupućenog ae g naroda, proti ovim lažima klerikalnih pk =: 2. E tora treba povesti borbu svim sredstvima. Klerikalci hoće da spriječavaju skup 2 . štine i da terorom onemoguće vršenje | gragjanskih sloboda sastajanja. Oni hoće | ao da vikom i psovkama i prijetnjama oduz- 2 omu nama riječ, da ne dopuste narodu 2 da čuje oba zvona i da upozna sam, po svojem. zaravom. razumu, gdje je istina, a gdje jelaž. Ako oni: tim sredstvima kane oču- Dok smo mi, za vrijeme rabi Sada u progonstvu, u tamnicama, na frontama, | — Dok su svi naši intelektualci sada Ro = harangiraju mase svim nona =: PE za oi a ae x ž Geaa no dii Kn vati vlast nad neupućenim narodom po = e selima, onda neka znadu da-i mi znamo odgovoriti na teror još oštrijim terorom Za — akrivnju za posljedice prepuštamo oni- < ma ra davaju tim popićima direktivu. Mase su i onako. pune. eksploziva. Takav je položaj: omladine teži e e zahvalan i i i opasan. Ako još k tome dina naigje | na teror reakcionera | (kakav. š nan » ne Pm u pne bh -