ja a a

KC oložaa Italiju SET | Male |
ičkih 1. kolonija, uputile. su je na
“na njenu i iteresnu sveru. ča

Be je nasjela,

nag Ki

ši a imperjalističaim Skačina

reći. plen ugrabi od naših zemalja. Ona
a zelk DE svaku cenu da * sn“ i

moćna Austrija, baš zato, što je htela da
se proširi iz gospoduje na Balkanskom

ostrvu.
Talijani su tu svoju pohlepu - za na-

oda spase ,majei domovini“ — ,nespašenu
za braću“, a drugim. polubarbarskim. naro-
dima Balkana donesu svoju civilizaciju i
: kulturu.

E da maskira svoj glavni cilj, da
s proširi svoj teritorij i da ekonomski za-
2 zrospoduje, nad Balkanom, da tako oporavi

= svoje loše ekonomsko stanje.

Taj svoj cilj ona će nastojati sa svim
svojim silami da postigne. Ona će nam
se jednom pokazivati kao naš najbolji pri-
a jatelj a jednom će biti otvoreno protiv

će imati od toga koristi; a u stvari ona
2 biti dive naš neprijatelj. Ona će uvek

| će Godar teški udarac našoj mladoj državi.
Ona bitim postigla svoj žuđeni cilj da:
. roli upravlja i prima prometnu
a ea ne samo naše uvozne i izvozne tr-

> evropske i balkanske. Sem toga Italija će
- nastojati da dobije od nas ione povlastice
koje je uživala na našem teritoriju od

- Austrije; navlastito što se tiče kabotaže.

a nica cementa koje su zavisne o gupi: iz

. A me da će Italija nastojati da dotične su-
 rovine dobije na jeftin način u svoje ruke.

CE kraj svega ovoga, ugrožavati će

vaše naš narodni opstanak.

prema i oružane napade albanskih komita
ona naš teritorij. |
Gospoda, naši: »veliki saveznici“, u

2 Parizu k6 da za sve: ovo ne ma =

Miho. Rusić

Žž

no Novosti
e Manifestacije protiv Mlaakuma odr-
> žane su po svoj Jugoslaviji |
a zaj Beogradu je inicijativom: “universi-

Z a E predsjednika Jugoslov. Nar. Vijeća u
> Washingtonu, a

4

“>

ž a šim krajevima ovili patriotskim frazami
ina sva usta podigli silnu buku da hoće |

Svim se tim mogućim frazama služi.

bedu svoje zemlje i da popravi i podigne '

nas. Biti će nam prijatelj samo u koliko |

m2 je u uglju, rudami, drvlju, stoci |

2 splitske. okolice. I samo se po sebi razu-_

ia za uzvrat će poeni“ da nam protura

 tetske omladine održan veličanstveni. zbor Ž
pod predsjedanjem Dr. Ante Bjankini, biv-

X Bg Svetozar | Gjorgjević, nar. posl nik
upil: la Beograda. Primljena je oštra rezolucija u
erava kojoj se poziva vladu. da na ultimat u

. odlučno ne.

Kik i rodni guslar Petar Perunović zapjev
an nas pritisne i metka tako as

: q
ug) Cc
LORENI

 brilović, E biemik sarajevskog a ai
5

Poslije prihvata: sezoltije, pouneti: n “

aaa

uz gusle narodnu | pjesmu. u kojoj poda

sve J ugoslovene. na okup. |

. Poslije zbora uputili su se. drisutnici.

> narodne himne. Na to se je velika masa
E ljudi od nekoliko hiljada otputila do mi-
jasno odi “kako se. ae silna i

do dvora prijestolonasljednika Aleksandra«.
pod čijim su prozorima otpjevali sve Vau

nistarstva inostranih djela, gdje se je Ne
pravo obdržavala ministarska | sjednica.
Kod ministarstva inostranih dela masa je
burno aklamirala Njegovom Visočanstvu
prijestolonasljedniku Aleksandru i kralju
Petru pjevajući rodoljubne pjesme. Zati

ose je povorka uputila do zgrade talijan-

skog poslanstva kličući protiv Italije i pje-
vajući jugoslovenske davorije. Kad je ma-
sa manifestanata došla k zgradi talijanskog
poslanstva naišla je na kordon žandarma:
koje je čuvalo zgradu. Masa je izrazila o-

 gorčenje protiv Italije, zviždukom i. klica-

njem. Kada su žandarmi pokušali da: po-
tisnu manifestante, manifestanti su probi-
li kordon i približili se tik do zgrade. | De-

 monstracija protiv Talijana trajala je neko

- predsjedanjem studenta g. Ruvena. Govo- |
a oi su udo tie g |

grada. u svoje ruke, zadat

četvrt sata, našto su se manifestanti upu
tili ulicom Miloša Velkoga, da se razidju,
ali je u taj momenat došla konjica, odio
žandarma na konjima, koji su imali n alog
da pozovu manifestante na: razlaz, što su
ovi odmah-i učinili. Zo

U Zagrebu je inicijativom akademii a
ra priregjena inpozantna skupština pod.

. Aničin, Bi

Povorka je mirno GU Bi: sveuči čilišta. do
Jelačićeva trga, gdje se je nakon PDS

X vanih narodnih himna razišla.

je bilo u plamenu. '

U Ljubljani manifestacije su bile im-
pozanine. Ogromna povorka došla je na-
kon skupštine pred vladinu zgradu. Pred-
sjednik vlade Dr. Žerjav odgovorio je de-
putaciji, koja mu je predala. rezoluciju,

ralnoj vladi, a da ne sumnja da će vlada:
u ovim časovima biti s narodom.
Po cijeloj Jugoslaviji, u Srbiji, u Hr-
vatskoj, u Sloveniji, u Bosni, u Crnoj _Go-
ri, u Dalmaciji i t. d. po svim gradovima:
naše prostrane države, sav je narod, svi

Jugosloveni bez razlike, demonstrirao odu- |

ševljeno i jednodušno protiv nasilnog po-
kušaja riješenja Jadranskog Pitanja. Gra-
dovi srpski natjecali su se sa hrvatskim i

slovenačkim u složnoj, bratskoj, jedinstve- |

noj manifestaciji protiv tugje najezde na
naše sveto narodno zemljište. Niš, Kragu-
jevac,. Skoplje, Bitolj, Cetinje, Sarajevo,
Mostar, nijesu htjeli da zaostanu za Osje-
kom, Novim Sadom, Ptujom, Mariborom,
Varaždinom, Suboticom, Otočcem, Bakrom,
Splitom, Dubrovnikom, i t.d. — sve, sve

Ali nema Splita do Splita.
Ovdje je došlo do najljepšeg i naj-

A: ije izražaja ono pravo borbeno ras--
položenje divnog našeg naroda koji neda.

svoje u tugje, neprijateljske ruke. Impo-

 zantna skupština pod vedrim nebom na

po podne. Svi su dućani i trgovine zatvo-

rene. Pred nekoliko hiljada ljudi koji su 7
se zbili na trg i u pokrajne. ulice, govo-
rio je Dr. Majstrović, Dr. Beroš, Inž. Se-

njanović, potpuk. Mihajlović, komandant |

mjesta, i predsjednik općine Dr. Tartaglia. |

Primljena je burnim odobravanjem rezo- Pp

lucija koja poziva delegaciju i Vladu: da o

ds su nar. zast. Dr : odlučno odbije ultimatum, om 7

“
i >> ,

primio je na hiljade telegrama sa

ne pristanu na nikakav kompromis

lestin Medović. .

kod profesora Hackla,
Poznate su mu radnje :

S stvovao je. Skoro na
Narodnom trgu bila je sazvana u 4 sata |

ješaka:

Demostranti - su demolir

,Gabinetto di lettura“,
Zg rade i tnnogo dućana.

' vave
nalila tri salve. Kr E
dao su tek energičnom intervencijo

u
AE rani prvaka u Splitu, koji S
- zaklinjali narod da se razigje. de
Ove demonstracije najbolji. su.
vor na — ultimatum. i naj

opskog mira. zo
“ad Po jojtnike e savjet
u kojima se energično.
delegacija _u Parizu
koji
narodnim

iz cijele Jugoslavije;
“traži da vlada i naša

ne bi bio u skladu sa našim
“osjećajima i koji bi se protivio elemen-
tarnim načelima narodnog samoopredije-
ljena. Ovo jednodušno. držanje vaskolikog
naroda u Jugoslaviji osnažilo je položaj

vlade i delegacije ; jer je očito da je na--

rod od Triglava do Vardara i od Dunava
do Jadrana složan i srreman na sve žrtve
za pobjedu naših narodnih prava.

— Dr. Trumbić izjavio je »Matinu“

OVO: Mi se stavljamo na bazu nacijona-

lileta. Na obali našoj dva su talijanska

naselfa, u Rijeci i u Zadru. Mi pristajemo |

da ova dva grada ne budu dijelovi naše
države. Dalje od ovoga ne možemo po-

opuštati. Ja bih bio iznenagjen kad bi beo-

gradska vlada primila tu odgovornost pred
vrlo opasnim nutarnjim komešanjem koje
plamti u zemlji. Vlada je zaključila staviti
antanti neka pitanja glede situacije. Vladi

do sada nije službeno poznat S čktišai 1

sadržaj londonskog ugovora. Prema tome,
vladi nije poznato ko bi imao da garan-
tuje izvršenje predloga antante. Osim toga,
vlada je bila. izvještena da londonski

pakt ne vrijedi. Da on postoji bio bi se.

“ iznio pred mirovnu konferenciju; ali to
se nije dogodilo, pa zato, vlada ne može

ia o Pe se da je A mešika u Pa-

rižu uložila protest što se Jadransko pi-

tanje riješava bez nje i u protivnos ti sa

njezim stanovištem.
* — Naša vlada odgovorila je na ul-

| | kco- =:
avjetom više nego. li Soon mnorija u na ko-
E “ono Di ali talijanski
još. neke talijanske
Žandarmerija je

demonstracije SVI-

bolja garancije |

bos :
u Konavala prikazuje sve Konavlja

nat

broju piše ,
ne valja ići tu kolima ni u

na — magarčiću (Pogledaj ,Narodn

što to hoće rijeti. Klerikalci misle da
u Konavlima osnovati svoju koloniju“

 mozvane ,apoštole“ preko granica u

 svijetljuju S stada koja idu za ovnovima

će pašovati n
ovolji, a d

ali neće

za

stoli, samo za prisluškivat što narod go

sanje ,Narodne Svijesti“ toliko nesre

ea e sibu LS

oštampamo u našem listu ;

narodna Svijest“ u LK svojim i is

ražnjake i klerikalce. U. posli
Narodna Svijest“ da u Kona
automobilu u

jest“ od dne 28. o. m1). Mi dobro

ad ovim narodom po
a će se u gradu rugati s nam:
da smo nazadni se sljaci za koje. nije
ljeznice, parobrodi i automobili. Na? e
ima i u Konavlima još onih koji 4 ne.

proći dugo vremena da. će s
u Konavlima sav narod probuditi — :
ćera one koji dolaze pješke, kao. 8]

vori, da ga onda lakše varaju. Neće D
puno vremena pa će Konavljani na g
jim vlastitim automobilima prebacit. te

Arnautluk, da tamo propovijedaju i. pu

: a —i

ooo
a

ovaj ao 12 RE
mona da »Narodna nu jest onako pro

nakon što je djelivanjs klerikalaca

29 ona Bona lanom Ovaj

mržnju proti aero

I mi smo sa više strana primili pi
u kojima $e napada Konavljane kao.
rikalee; ali nijesmo htjeli ni jedno
jer smatr

da su gospoda koji nam tako pišu sl

timatum ižjavom da projekat za riješe-

nje Jadranskog Problema nije akt mi-
rovne konierencije nego akt potpisnica
oIondonskog ugovora. Prema tome, Ju-
“goslavija ne nalazi uzroka da se makne

m dop nai av sa stanovišta što ga je zauzeo Wilson.
da će s veseljem predložiti izvještaj cen- |

— Fakat da je vlada otklonila ulti-
matum izazvao je po svuda oduševljenje.

— Našim poslanicima za inostranstvo
ukazom su imenovani - £. Dr. A. Tresić za

Madrid i g. Joca Jovanović Washingtonu,
a očekuje se imenovanje $. Milana Rojca
za Berlin i &. Dr, Iva Grisogona za Tokio.

— Veliki sirajkovi plamte Do Italiji.

Počinjen. je atentat
na ,orient-exnrese“
Nema žrtava. i : z

Iz Sarajeva nam dligtine davi :
žnu vijest da je u onamošnj
legao upali bubr

tu-
Joj bolnici pod-

U

Pokojnik se je rodio.
Ea 17. novembra 185
karske škole u. Rimu, Fi

u ae na. Bo

irencii Milnehenu;
Lčwza i Wagnera.

| :sBakanalii e“
ski sabor“ » krunisanje Vladimira a

skoga, Doza Hrvata“

, » Vjenč
Vladislava“, SO Franjo“, e» Ja i
it d. Kao član društva , zao

izložbama.

olji i
elješac gdje
i grobnici, S

nu ' Medoviću1 |

s biti

2 Pohagjao j je sli-

sef

ega naš poznati slikar Ce.

apulj-

dirati.u drugoga.
Prilike u Konav

pomnjivo i d:

€ za pre.

upućena u prilike u Konavlima i ze

oda prosudi što. će antanta nametnuti .Ju- na laž nina pisanjem ia. »Narodne s

| ako ova mi i ultimatuma odgovori I Isto tako upozoravamo i n:

narodno “oružje

hova čuje,

Gina zavedenih

napredak i sunce prosvjete. na ponosi

šu vladu: |
prima kao istinito pisanje i brbljanje.
rikalaca. Narod je u Konavlima bez i
krivnje pretrpio dosta nakon previ
nekoliko ih je zatvoreno i osugjeno,
selima se oduzima oružje, pa čak i
koje je najljepši ukorau \
konavoske divne nošnje, a razoruža na
sela ugrožena su od čestih napadaja m
bojničkih banda (kao što je bio sluča aj U
Mrcinama koji smo već objavili u našen
listu), Neka se vlasti ne daju zavar ati pih
sanjem ,Narodne Svijesti“. Neka se nej
rodu povrati oružje za nužnu obranu njtz
novih života i imovine. Konavljani nijesi
nikakvi buntovnici ni neprijatelji drž
Ako oni brane svoje i traže da se i
| oni na to imaju i potpu
pravo. | oni su krv naše krvi. :

Nama ništa ne- smeta što je neko
Konavljana podigla vik
i na našeg urednika na sku pštini na Gru
jer mi znamo gdje su pravi krivci. Nije
narod zato što ga pop u ime Boga V
i zavagja. Vlasti neće nikada silom p
narodu PoOpraviti ono što su popovi i
dinama kvarili i trovali. Treba narodu pj
šteno, tačno i jasno tumačiti istinu, a Ko | Tr.
navljani su od prirode bistri i oni ćeS |
znati da procijene gdje je pravo a $
je nepravda, gdje laž a gdje je ist
gdje je nazadak i tmurna noć a gdje

A)

Za

Konavljanin ne trpi. I mi

Priznavamo da ima i pravo. s

n
a svomu, Ne dirajte u njega i on 1

Koliko smo mi upoz

Si lima, vidjeli smo da. m
avljani imaju dosta razloga da se bu

Te tužbe Njihove treba vlast da sasl
a uvaži pošteno.“ |
»Narodna Svijest“ morala bi da p
mu nu O Konavljanima - koje “*

OVjIM — ovcama, i da ne *
a Zas adišni i mirni .
kobu izmegi Pred vlastima, a onda u

gju vlasti i Konavljana da

u -od <
je S