ja a a KC oložaa Italiju SET | Male | ičkih 1. kolonija, uputile. su je na “na njenu i iteresnu sveru. ča Be je nasjela, nag Ki ši a imperjalističaim Skačina reći. plen ugrabi od naših zemalja. Ona a zelk DE svaku cenu da * sn“ i moćna Austrija, baš zato, što je htela da se proširi iz gospoduje na Balkanskom ostrvu. Talijani su tu svoju pohlepu - za na- oda spase ,majei domovini“ — ,nespašenu za braću“, a drugim. polubarbarskim. naro- dima Balkana donesu svoju civilizaciju i : kulturu. E da maskira svoj glavni cilj, da s proširi svoj teritorij i da ekonomski za- 2 zrospoduje, nad Balkanom, da tako oporavi = svoje loše ekonomsko stanje. Taj svoj cilj ona će nastojati sa svim svojim silami da postigne. Ona će nam se jednom pokazivati kao naš najbolji pri- a jatelj a jednom će biti otvoreno protiv će imati od toga koristi; a u stvari ona 2 biti dive naš neprijatelj. Ona će uvek | će Godar teški udarac našoj mladoj državi. Ona bitim postigla svoj žuđeni cilj da: . roli upravlja i prima prometnu a ea ne samo naše uvozne i izvozne tr- > evropske i balkanske. Sem toga Italija će - nastojati da dobije od nas ione povlastice koje je uživala na našem teritoriju od - Austrije; navlastito što se tiče kabotaže. a nica cementa koje su zavisne o gupi: iz . A me da će Italija nastojati da dotične su- rovine dobije na jeftin način u svoje ruke. CE kraj svega ovoga, ugrožavati će vaše naš narodni opstanak. prema i oružane napade albanskih komita ona naš teritorij. | Gospoda, naši: »veliki saveznici“, u 2 Parizu k6 da za sve: ovo ne ma = Miho. Rusić Žž no Novosti e Manifestacije protiv Mlaakuma odr- > žane su po svoj Jugoslaviji | a zaj Beogradu je inicijativom: “universi- Z a E predsjednika Jugoslov. Nar. Vijeća u > Washingtonu, a 4 “> ž a šim krajevima ovili patriotskim frazami ina sva usta podigli silnu buku da hoće | Svim se tim mogućim frazama služi. bedu svoje zemlje i da popravi i podigne ' nas. Biti će nam prijatelj samo u koliko | m2 je u uglju, rudami, drvlju, stoci | 2 splitske. okolice. I samo se po sebi razu-_ ia za uzvrat će poeni“ da nam protura tetske omladine održan veličanstveni. zbor Ž pod predsjedanjem Dr. Ante Bjankini, biv- X Bg Svetozar | Gjorgjević, nar. posl nik upil: la Beograda. Primljena je oštra rezolucija u erava kojoj se poziva vladu. da na ultimat u . odlučno ne. Kik i rodni guslar Petar Perunović zapjev an nas pritisne i metka tako as : q ug) Cc LORENI brilović, E biemik sarajevskog a ai 5 Poslije prihvata: sezoltije, pouneti: n “ aaa uz gusle narodnu | pjesmu. u kojoj poda sve J ugoslovene. na okup. | . Poslije zbora uputili su se. drisutnici. > narodne himne. Na to se je velika masa E ljudi od nekoliko hiljada otputila do mi- jasno odi “kako se. ae silna i do dvora prijestolonasljednika Aleksandra«. pod čijim su prozorima otpjevali sve Vau nistarstva inostranih djela, gdje se je Ne pravo obdržavala ministarska | sjednica. Kod ministarstva inostranih dela masa je burno aklamirala Njegovom Visočanstvu prijestolonasljedniku Aleksandru i kralju Petru pjevajući rodoljubne pjesme. Zati ose je povorka uputila do zgrade talijan- skog poslanstva kličući protiv Italije i pje- vajući jugoslovenske davorije. Kad je ma- sa manifestanata došla k zgradi talijanskog poslanstva naišla je na kordon žandarma: koje je čuvalo zgradu. Masa je izrazila o- gorčenje protiv Italije, zviždukom i. klica- njem. Kada su žandarmi pokušali da: po- tisnu manifestante, manifestanti su probi- li kordon i približili se tik do zgrade. | De- monstracija protiv Talijana trajala je neko - predsjedanjem studenta g. Ruvena. Govo- | a oi su udo tie g | grada. u svoje ruke, zadat četvrt sata, našto su se manifestanti upu tili ulicom Miloša Velkoga, da se razidju, ali je u taj momenat došla konjica, odio žandarma na konjima, koji su imali n alog da pozovu manifestante na: razlaz, što su ovi odmah-i učinili. Zo U Zagrebu je inicijativom akademii a ra priregjena inpozantna skupština pod. . Aničin, Bi Povorka je mirno GU Bi: sveuči čilišta. do Jelačićeva trga, gdje se je nakon PDS X vanih narodnih himna razišla. je bilo u plamenu. ' U Ljubljani manifestacije su bile im- pozanine. Ogromna povorka došla je na- kon skupštine pred vladinu zgradu. Pred- sjednik vlade Dr. Žerjav odgovorio je de- putaciji, koja mu je predala. rezoluciju, ralnoj vladi, a da ne sumnja da će vlada: u ovim časovima biti s narodom. Po cijeloj Jugoslaviji, u Srbiji, u Hr- vatskoj, u Sloveniji, u Bosni, u Crnoj _Go- ri, u Dalmaciji i t. d. po svim gradovima: naše prostrane države, sav je narod, svi Jugosloveni bez razlike, demonstrirao odu- | ševljeno i jednodušno protiv nasilnog po- kušaja riješenja Jadranskog Pitanja. Gra- dovi srpski natjecali su se sa hrvatskim i slovenačkim u složnoj, bratskoj, jedinstve- | noj manifestaciji protiv tugje najezde na naše sveto narodno zemljište. Niš, Kragu- jevac,. Skoplje, Bitolj, Cetinje, Sarajevo, Mostar, nijesu htjeli da zaostanu za Osje- kom, Novim Sadom, Ptujom, Mariborom, Varaždinom, Suboticom, Otočcem, Bakrom, Splitom, Dubrovnikom, i t.d. — sve, sve Ali nema Splita do Splita. Ovdje je došlo do najljepšeg i naj- A: ije izražaja ono pravo borbeno ras-- položenje divnog našeg naroda koji neda. svoje u tugje, neprijateljske ruke. Impo- zantna skupština pod vedrim nebom na po podne. Svi su dućani i trgovine zatvo- rene. Pred nekoliko hiljada ljudi koji su 7 se zbili na trg i u pokrajne. ulice, govo- rio je Dr. Majstrović, Dr. Beroš, Inž. Se- njanović, potpuk. Mihajlović, komandant | mjesta, i predsjednik općine Dr. Tartaglia. | Primljena je burnim odobravanjem rezo- Pp lucija koja poziva delegaciju i Vladu: da o ds su nar. zast. Dr : odlučno odbije ultimatum, om 7 “ i >> , primio je na hiljade telegrama sa ne pristanu na nikakav kompromis lestin Medović. . kod profesora Hackla, Poznate su mu radnje : S stvovao je. Skoro na Narodnom trgu bila je sazvana u 4 sata | ješaka: Demostranti - su demolir ,Gabinetto di lettura“, Zg rade i tnnogo dućana. ' vave nalila tri salve. Kr E dao su tek energičnom intervencijo u AE rani prvaka u Splitu, koji S - zaklinjali narod da se razigje. de Ove demonstracije najbolji. su. vor na — ultimatum. i naj opskog mira. zo “ad Po jojtnike e savjet u kojima se energično. delegacija _u Parizu koji narodnim iz cijele Jugoslavije; “traži da vlada i naša ne bi bio u skladu sa našim “osjećajima i koji bi se protivio elemen- tarnim načelima narodnog samoopredije- ljena. Ovo jednodušno. držanje vaskolikog naroda u Jugoslaviji osnažilo je položaj vlade i delegacije ; jer je očito da je na-- rod od Triglava do Vardara i od Dunava do Jadrana složan i srreman na sve žrtve za pobjedu naših narodnih prava. — Dr. Trumbić izjavio je »Matinu“ OVO: Mi se stavljamo na bazu nacijona- lileta. Na obali našoj dva su talijanska naselfa, u Rijeci i u Zadru. Mi pristajemo | da ova dva grada ne budu dijelovi naše države. Dalje od ovoga ne možemo po- opuštati. Ja bih bio iznenagjen kad bi beo- gradska vlada primila tu odgovornost pred vrlo opasnim nutarnjim komešanjem koje plamti u zemlji. Vlada je zaključila staviti antanti neka pitanja glede situacije. Vladi do sada nije službeno poznat S čktišai 1 sadržaj londonskog ugovora. Prema tome, vladi nije poznato ko bi imao da garan- tuje izvršenje predloga antante. Osim toga, vlada je bila. izvještena da londonski pakt ne vrijedi. Da on postoji bio bi se. “ iznio pred mirovnu konferenciju; ali to se nije dogodilo, pa zato, vlada ne može ia o Pe se da je A mešika u Pa- rižu uložila protest što se Jadransko pi- tanje riješava bez nje i u protivnos ti sa njezim stanovištem. * — Naša vlada odgovorila je na ul- | | kco- =: avjetom više nego. li Soon mnorija u na ko- E “ono Di ali talijanski još. neke talijanske Žandarmerija je demonstracije SVI- bolja garancije | bos : u Konavala prikazuje sve Konavlja nat broju piše , ne valja ići tu kolima ni u na — magarčiću (Pogledaj ,Narodn što to hoće rijeti. Klerikalci misle da u Konavlima osnovati svoju koloniju“ mozvane ,apoštole“ preko granica u svijetljuju S stada koja idu za ovnovima će pašovati n ovolji, a d ali neće za stoli, samo za prisluškivat što narod go sanje ,Narodne Svijesti“ toliko nesre ea e sibu LS oštampamo u našem listu ; narodna Svijest“ u LK svojim i is ražnjake i klerikalce. U. posli Narodna Svijest“ da u Kona automobilu u jest“ od dne 28. o. m1). Mi dobro ad ovim narodom po a će se u gradu rugati s nam: da smo nazadni se sljaci za koje. nije ljeznice, parobrodi i automobili. Na? e ima i u Konavlima još onih koji 4 ne. proći dugo vremena da. će s u Konavlima sav narod probuditi — : ćera one koji dolaze pješke, kao. 8] vori, da ga onda lakše varaju. Neće D puno vremena pa će Konavljani na g jim vlastitim automobilima prebacit. te Arnautluk, da tamo propovijedaju i. pu : a —i ooo a ovaj ao 12 RE mona da »Narodna nu jest onako pro nakon što je djelivanjs klerikalaca 29 ona Bona lanom Ovaj mržnju proti aero I mi smo sa više strana primili pi u kojima $e napada Konavljane kao. rikalee; ali nijesmo htjeli ni jedno jer smatr da su gospoda koji nam tako pišu sl timatum ižjavom da projekat za riješe- nje Jadranskog Problema nije akt mi- rovne konierencije nego akt potpisnica oIondonskog ugovora. Prema tome, Ju- “goslavija ne nalazi uzroka da se makne m dop nai av sa stanovišta što ga je zauzeo Wilson. da će s veseljem predložiti izvještaj cen- | — Fakat da je vlada otklonila ulti- matum izazvao je po svuda oduševljenje. — Našim poslanicima za inostranstvo ukazom su imenovani - £. Dr. A. Tresić za Madrid i g. Joca Jovanović Washingtonu, a očekuje se imenovanje $. Milana Rojca za Berlin i &. Dr, Iva Grisogona za Tokio. — Veliki sirajkovi plamte Do Italiji. Počinjen. je atentat na ,orient-exnrese“ Nema žrtava. i : z Iz Sarajeva nam dligtine davi : žnu vijest da je u onamošnj legao upali bubr tu- Joj bolnici pod- U Pokojnik se je rodio. Ea 17. novembra 185 karske škole u. Rimu, Fi u ae na. Bo irencii Milnehenu; Lčwza i Wagnera. | :sBakanalii e“ ski sabor“ » krunisanje Vladimira a skoga, Doza Hrvata“ , » Vjenč Vladislava“, SO Franjo“, e» Ja i it d. Kao član društva , zao izložbama. olji i elješac gdje i grobnici, S nu ' Medoviću1 | s biti 2 Pohagjao j je sli- sef ega naš poznati slikar Ce. apulj- dirati.u drugoga. Prilike u Konav pomnjivo i d: € za pre. upućena u prilike u Konavlima i ze oda prosudi što. će antanta nametnuti .Ju- na laž nina pisanjem ia. »Narodne s | ako ova mi i ultimatuma odgovori I Isto tako upozoravamo i n: narodno “oružje hova čuje, Gina zavedenih napredak i sunce prosvjete. na ponosi šu vladu: | prima kao istinito pisanje i brbljanje. rikalaca. Narod je u Konavlima bez i krivnje pretrpio dosta nakon previ nekoliko ih je zatvoreno i osugjeno, selima se oduzima oružje, pa čak i koje je najljepši ukorau \ konavoske divne nošnje, a razoruža na sela ugrožena su od čestih napadaja m bojničkih banda (kao što je bio sluča aj U Mrcinama koji smo već objavili u našen listu), Neka se vlasti ne daju zavar ati pih sanjem ,Narodne Svijesti“. Neka se nej rodu povrati oružje za nužnu obranu njtz novih života i imovine. Konavljani nijesi nikakvi buntovnici ni neprijatelji drž Ako oni brane svoje i traže da se i | oni na to imaju i potpu pravo. | oni su krv naše krvi. : Nama ništa ne- smeta što je neko Konavljana podigla vik i na našeg urednika na sku pštini na Gru jer mi znamo gdje su pravi krivci. Nije narod zato što ga pop u ime Boga V i zavagja. Vlasti neće nikada silom p narodu PoOpraviti ono što su popovi i dinama kvarili i trovali. Treba narodu pj šteno, tačno i jasno tumačiti istinu, a Ko | Tr. navljani su od prirode bistri i oni ćeS | znati da procijene gdje je pravo a $ je nepravda, gdje laž a gdje je ist gdje je nazadak i tmurna noć a gdje A) Za Konavljanin ne trpi. I mi Priznavamo da ima i pravo. s n a svomu, Ne dirajte u njega i on 1 Koliko smo mi upoz Si lima, vidjeli smo da. m avljani imaju dosta razloga da se bu Te tužbe Njihove treba vlast da sasl a uvaži pošteno.“ | »Narodna Svijest“ morala bi da p mu nu O Konavljanima - koje “* OVjIM — ovcama, i da ne * a Zas adišni i mirni . kobu izmegi Pred vlastima, a onda u gju vlasti i Konavljana da u -od < je S