ZDUR - Digitalni repozitorij Znanstvene knjižnice Dubrovačkih knjižnica

VLASNIK- IZDAVAČ
. ODGOVORNI UREDNIK : -

DR LJUBO LEONTIĆ
UPRAVA 1 UREDNIŠTVO
RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 332.
DUBROVNIK.

——
.

ONE

(=)

Godina 1i.

Rusija -

,Usred okeana razbojničkih imperija-
) Lističkih nastojanja sadašnjega rata ima
otočić oslobodilačke borbe, a to je Srbija
|— ovako se je Ljenjin izjavio 1918. 0
(borbi Jugoslovena za oslobogjenje i uje-
[dinjenje. Onda je još u Rusiji bijesnio
iteror. Boljševici su u doktrinarskom fana-
stizmu odbijali od sebe svaku saradnju ne
,samo omražene buržoazije nego i menj-
Iševika i socijalnih revotucionera. Nepovri-
djediva njihova dogma bila je: diktatura
proletarijata. Svaki pokušaj izmirenja sa
mostalim socijalističkim grupama smatrao
ise je .zločinom proti revoluciji“ i sva-
Ikoga se je takovog EMA postavljalo
pred zid.

| Trocky je u jednom svom govoru u
* Moskvi, reagujući na prigovore da rad-
s nička klasa nema spdšobnih ljudi za uprav-
ljanje državom, rekao da su boljševici
“zato i uzeli vlast u svoje ruke da nauče
\ upravljati. I po svemu izgleda da su oni
ito odista i naučili. Danas se Rusija već
forganizuje na solidnim osnovicama. Bolj-
Iševički sovjeti prošli su kroz nužnu evo-
: |luciju. Teror prestaje. Prima se koopera-
Icija i drugih političkih grupa... pa čak
Ise eto ukida i smrina kazna, da se pro-
E gave pobjede nad Denjikinom, Judeničem
ti KolčakonEi Silno sa na
šnove Rusije stoji na grani

9 Mo mer sma

šdijom i — Zapadnom Evropa Stari

proslavljeni gjeneral Brusilov prima vr-
|hovnu komandu. Čičerin šalje radnicima
savezničkih zemalja proglas u kome ih
\ipoziva da učine kraj imperijalističkoj po-
llitici ,tamnih sila“ zapadne Evrope, obe-
šavajući da Sovjetska Rusija neće dru-
sim državama nametnuti ,vladu sovjeta.“

Stara reakcionarna Evropa strepi
red ovim preokretom u golemoj Rusiji.
Zlastična diplomacija engleska već se pri-
agogjuje novom stanju stvari; ali _tvrdo-
glavi Latini ne popuštaju u namjeri da
ise na boljševičku Rusiju povede oružana
\sila udruženog zapadnog svijeta. Francija

ove granice morale da suže kad bi bolj-
sevizam pokucao na njihova “vrata i na-
"sao buran odjek u njihovoj miniranoj
Ikući. Ovaj nesporazum u taktici prema
4B usiji urodio
ponudom sovjetskoj. Rusiji od strane sa-
veznika, koji hoće da ,uspostave trgo-
4 ivačke veze“, ali — pod uslovom da se
| rođuži ratno stanje s boljševicima. Da, no
službeni radiogram moskovski odgovara
da će vlada dopustiti saveznicima obnovu
[trgovačkih odnošaja samo nakon potpi-
sanog primirja, a ako se ovo ne sklopi
f— sve antantine lagje u ruskim vodama
Ibiće potopljene. :
Ovaj je odgovor E Pluiije zapre-
pastio ,krojače mirovne mape.“ Amerika
e davno prije toga Su napustila Pariz.
IWilsonovu osnovicu mira pregazili su po-
bjedom opijeni saveznici, u uvjerenju da
eć neće trebati amerikanske pomoći. Ali
anas jamačno veliku prazninu ostavljaju
Ramerikanske trupe koje se povlače iz Si-

Dirije zajedno sa »českoslovačkim legi-
jama.“

raskršju. Mi smo uslijed te okolnosti mnogo
stradali, a najviše zbog toga što nijesmo
znali da iskoristimo — raskrsnice. Valjda
“e nas ovaj put opomenuti ultimatum sa-
f eznika. Oni su nam bar pokazali da nam

vojska pučanstva, . I E.
tg nomsl cim prilil cama : dje lova de uspješn Sna
razvitak Dubrovnika i tim pružiti kultur-

italija znadu vrlo dobro da bi se nji=

je jednom monstruoznom |

Nama je sudbina dosudila injesto na

njih nema više “mjesta Stari savez.
p protiv Njemačke danas je: već -— . anahro- |

nizam. Dok su u tom sazezu- jesti? velike. jednolične zgrade, željezničke sta-

Rusi i Amerikanci, i mi smo bili u do< >

brom društvu. Otkada su iz saveza. isti- |

snuti Rusi i Amerikanci, Jugoslavija nema.

nice i pruge, pokvarile lijepi izgled gruške

luke, Lapada, Boninova i grada. Šumet-
ska udolina imala bi dosta dobre uslove

ništa više da očekuje od — saveznika Itali--“ za industriju, jer se danas tehničke po-
jinin. Ultimatmn, koji nam ie bio podan teškoće svladavaju lako.

onako brutalno, promijenio je za vijeke

našu imternacionalnu orjentaciju. Shvatimo
lito u ovom času; mi ćemo opet biti.
u dobrom društvu i — pobjeditelji.

razbojničkih imperijalističkih nastojanja“ s

ali Jugoslavija ne može sebi da. đopu:
luksus jednoga ,splendide isolation. *K,

smo već postavljeni pred alternativu n 3
raskršje, mi ćemo i opet znati da odabe- .
remo svoj pravi put. U pitanju izmegju | EE lovni ne može da postane isključivo tr-:

Ma koliko teško bilo žrtvovati roman-
. tičku Rijeku i Šumet prozaičkoj industriji,

mi se moramo tome prilagoditi, jer za istu.
>Svrhu nemamo u neposrednoj blizini po-
Jest, Jugeslavija je ,otok u okeam - desnijeg mjesta, ako nećemo da žrtvuje-
oomo — Lapad i da nanesemo još težu. u-
“vrijedu pitomom dubrovačkom pejsažu, a
ujedno: da uništimo industriju stranaca i

potjeramo iz Dubrovnika kulturne radnike.

Treba da smo na čistu s tim da Du-

prava i sile, mi smo bili uvijek na strani“. govačko-industrijsko mjesto i da računa-
prava. U dilemi : ili sila nad pravom ii mo već sada samo sa skromnim napret-

— pravo uz silu, nije izbor težak.
Rusija predstavlja danas i pravo | 1
— silu. 4

Obnova Dubrovnika | 2 :

IT.

Naglasili smo u prošlim člancima. e |

Dubrovnik «treba stvoriti jugoslovenskim |

kulturnim centrom. Rekli smo da je tome E

nužni preduslov u općenitom lasa Ani
roje _ će > tek 44 povolj nij

nim radnicima bolje materijalne uvjete da
u našoj sredini razviju kulturni rad. Ista-
kli smo da se ekonomska dobra stiču tr-
govinom, industrijom, a naročito industri-

jom stranaca. Ovu posljednu smatramo:

za dubrovačke prilike najbogatijim eko-
nomskim izvorom. Konačno, nastojeći da
se sve ovo razvije uporedo, a ne jedno
drugome na štetu, iznijeli smo svoje miš-
ljenje da bi samo vješto trasirani plan
Velikog Dubrovnika mogao da riješi taj
naš lokalni problem. Za uspješno razvija-
nje industrije stranaca nužno je dvoje:
ljepota pejsaža i solidnost konfora. Prvu
treba očuvati od industrijske i trgovačke
buke, od tvorničkih glomaznih gragjevina,
dimnjaka, dima i nečistoće. Za drugu tre-
ba strancu omogućiti dobru i udobnu ve-
zu s Dubrovnikom, saobraćaj s okolicom,
prijatne stanove (ragje ville nego li hote-

le, a podnipošto ogromne hotele kasarnič-

kog izgleda koji nijesu u stilu sa terenom
i iz kojih bježe svi oni koji traže idilički
mir za duševni odmor), a onda kupališta
(ljetna i — Zzimska!), klubove, kavane,
biblioteke, čitaonice, pozorišta it. d.
Trgovačka luka i industrijska četvrt
treba da je udaljena od onih predjela koji
su odregjeni za stanovanje Piranasa: 2 za
ville i za manje hotele.
Mi smo u pretprošlom broju oi
mjesta, koja bi bila podesna za gradnje

neophodne za jedan velegrad, i koje bi 0-
mogućile da _ Dubrovnik postane ono što
mi želimo. Za trgovačku luku označili smo
mjesto od glavnog mosta u Gružu do Ba-
tahovine. "U natječaju koje je raspisalo

»Naše More“, glasnik Jugoslovenske Po-
morske Matice, g. inž. Musladin obradio
je baš u tom pravcu svoj plan i popratio

ga stručnim člankom koji će biti objav-
ljen u spomenutoj reviji kad se izradi kli;
oĆća.prati u životu i u krutoj borbi za ži-
-vot u tugjini. '
rogjene naše grude za koju ste. stradali.
vu

šej plana. U vezi s tim, šumetska udolina,

sa zemljištima Gornje. Rijeke, po našem
mišljenju, najpodesnija bi bila za indu-
strijsku četvrt i za radničke stanove. Bu- |
ka i dim.ne bi mogli da dopru do mirnih
žala. na ei niti Pi tvornički dimnjaci, | Za

PRI

ovidiva zaprijeka,

kom u tom pogledu. I obratno, mi može-
mo da Dubrovnik i okolicu pretvorimo u
rivijeru, koja će privući mase stranaca i
velika bogatstva na korist svih gragjana
i seljaka. :

U tom pravcu treba raditi bezodvlačno.

U nastavku govorićemo potanje o in-
— dustriji stranaca.

Dobrovoljci iz Amerike

Konačno riješilo se je i ovo pita-
nje. Nakon sedam- -osam m mjeseci d dosadnog

čekanja i ubitačne besposlice, “koja ji je sko-
neustrašive, neu-

ro demoralizirala ove
imorne i borbene sokolove, izgleda da će

ose ipak udovoljiti molbama, protestima,

urgiranju, preporučivanju i — zahtjevu
zdrava razuma. Amerikanski delegat ovje-
rio je putnice i sve je gotovo za polazak.
Ne nadogje li i opet kakva nova i nepred-
naši će nas dobrovoljci
uskoro ostaviti.

Što da im rečemo na rastanku ?

Mnogo bi im imali reći, ali nam se
čini da su u ovoj stvari i u ovom času

oriječi već suvišne.

Mi znamo dobro kakvi su ljudi ju-
goslovenski dobrovoljci iz Amerike. Gle-
dali smo ih dnda kad su napuštali udob-
ne domove i dobre plaće u Americi; vi-

djeli smo kakvom su smjelošću krenuli

preko Oceana za vrijeme najopasnije sub-

marenske kampanje; znamo kakvi su bili

na solunskom frontu, na Kajmakčalanu,
kad su rastvorili svojim junačkim grudima
vrata otadžbine ; napokon, posmatrali smo

ih ovdje kroz toliko mjeseci i divili se

njihovoj nevjerovatnoj ustrpljivosti i još
uvijek nepokvarenom muževnom srcu i
bistrom oku boraca koje ne može da sa-
taru ni ratni napori ni birokratska miro-
dobna gnjavljenja.

.Pa što da se njima nova Kake?

Oni su sve iskusili isve znadu. Sva-
ka je riječ suvišna. Samo jedna nije : is-

kreni pozdrav. bratski onih koji su ih u-

vijek voljeli i poštivali, koji su vazdan
znali da shvate njihove duševne muke i

njihovu žalost nad stanjem u oslobogjenoj

domovini i narodu — u čemu su se razo-
čarali. Samo riječ onih njihovih drugova
koji ovdje i dalje ostaju da produže bor-
bu za onaj uzvišeni cilj za koji su oni kre-

tali u smrt, samo ta drugarska riječ neće
ni njima, razočaranim, biti suvišna.

Ostajte zdravo, jurti! Neka vas sre-
pogjite očajni sa ove

Ako vaša država nije još onakova

oste vi željeli da stvorite — ona će biti
uskoro. Mi ćemo : rodu?

tE borbu da ras-

“i, g

"pak i “onu plime i ose

IZLAZI SVAKE SUBOTE

o
a nomina 4

PRETPLATA :
ČETVRT GODINE 14 K
MESEČNO . ..5K
OGLASI PO POSEB. CENIKU.

“POJEDINI BROJ 1 KRUNU: |-

Broj 12.

čistimo i nutarnje neprijatelje onako kako
ste vi otjerali preko granica vanjske duš-
mane. |

Vi ćete se onda povratiti opet u svoj
dom,-a mi ćemo vas primiti drugačije ne-
go li vas se je primilo i nego li vas ot-
premaju. Naše duše, naše misli, naši osje-

ćaji, naša nastojanja bila šu, jesu i biće

jedinstvena. \
Do vigjenja, braćo rogjena |

Projekt na Bistrinu i kamenice.

U ,Narodu“ je gosp. V. S. odveć
pretjeranim tonom udario u hvale stonj-
skih kamenica (Bistrine). Po pisanju gosp.
pisca ne može se razabrati, koja mu je
svrha, ali ako mu je do samih kamenica,
tad mu donašam ovo na razmišljanje, a
ne na polemiziranje. o

Dovodom vode iz Popova polja u Bi-
stripu ne može niko bar sada&ustvrditi,
da će se posve uništiti gojenje kamenica
u malo-stonjskom zalivu, jer Bistrina —

kako i sam pisac znade — nije jedino

gojilište, već imaju Bijeljevica i Kuta, u
kojim kamenice u ničem ne zaostaju za
onim iz Bistrine.

Do toga bi došlo, kad bi voda, koja

bi pridolazila_ zaustavila dosadašnje struje *

mora i sreivorila Usgo u takovu riječnu

struju, da bi ova sprijec dila svaku morsku,

pravilno razvija — te tim cijeli zaliv. og:
Kuta do Uskoga pretvorila u vodeno je-
zero. Ako je ovo nemoguće, tad pridola-
zak vode neće štetovati zalivu, već mu
naprotiv može koristiti,