<, LASNIK- CIZDAVAČ ODGOVORNI UREDNIK : - |D" LJUBO LEONTIĆ UPRAVA I UREDNIŠTVO RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br, 332. DUBROVNIK. —— aa o = . a pe no oo Godina li. Bmi. —— hove i sve osjećaje, svu svoju snagu, sve živote i sav imetak svojih gragjana, upra- vile tragičkom težinom i očajnom odluč- nošću jednom velikom cilju, zajedničkoj pobjedi nad protivnikom. Zbog toga je i sukob izmegju Saveznika s jedne strane, a Centralnih sila..s druge, u svoj svojoj strahoti pokolja i mrcvarenja i rušenja, ipak nosio obilježje veličanstvene borbe ne samo opriječnih materijalnih interesa, kako to jednostrano hoće historijski ma- terijalizam“, nego i borbe ideja, koneep- cije o životu i suprotnih težnja različitih naroda i rasa za nove odnose megju dr- žavama, za nova ustrojstva pojedih država, a novi poredak u ljudskom . društvu, za onovi položaj pojedinaca, za nova pojima- nja slobode nacija i individna, Za OžIvo- tvorenje tih shvatanja. Jedna je država, u borbe, markirala disonansu, naglasujući neprikidno svoj ,sacro egoismo“. Italija je, i prije no što je ušla u rat, i za vri- jeme ratovanja, i kroz ovu godinu i ne- koliko mjeseci pregovaranja o miru, bez prekida, teatralnom gestom“ svojih agita- tora i bombastičkim stilom svojih ue nastojala da nodglasa riku FODOVA i .ranjenih_i u be: gandi da: uvjeri cijeli svijet riješila“ borbu i da su njene žrtve ne- procijenive. A_sve to opet samo zato — da odreže jednom savezniku, jednom heroju, komad živog mesa sa napaćenog i izmu- čenog tijela. Ovo ucjenjivanje mletačkih ot trgovaća“, ove šajlokove geste talijanskih predstavnika, zapazili su Saveznici odavna. Anglosaksonski gjentimen je s prezirnim osmjehom posmatrao talijansku okrobatsku Svim fazama te Tipični potomak puritanaca Woodrow Wil- son — pljunuo je na njih sa šekspirske visine, a bilo je očekivati da i Lloyd Ge- orge, onaj za vrijeme rata toliko tempe- ramenti propovijednik antigermanske dok- trine ,pravo nad silom“, da za onim slav- nim predstavnikom amronikanslkne i ovaj Sve su države, savezničke i centralne, svu pažnju svojih naroda, sve misli nji- sada Italija hoće da eskomptira štetu. Pošteni Wilson uskraćuje svoj“ pote jeo ona predstavnik kolijevke anplospkebneke: su E Periorne rase neće bar u tome zaostati. Ali, Clemenceau je rekao ,mi- vrlo umorni“ — i Lloyd George podupr6 ,nervoznu gestu“ Nitti predali su ultimatum. z I tako je svijetski rat započeo aliikoce tumom vladi u Beogradu od strane Cen- E tralnih vlasti — a završava se eto opet AR ultimatumom Saveznika. Italija, negdašnji saveznik Austro- ugarske i tili ,londonskim ugovorom“. Tu na našu smo - č je latinskog E ze gra“ kojom je ovaj završio svoju karjeru. — Triumvirat Clemenceau-Lloyd Ooo si Njemačke, tr- govala je u početku rata i pošla s onim koji je više nugjao. Saveznici su je pla- : omjeniću pd ali Lioyd Gedreć i čije sa jesu oklijevali da je indosiraju. u Fimi je ENI hn da zastavu Ve Spbječivod dadnćeme S koje- Klevetnicima 2 Konačno stigla namije ,,. Jugoslovenska - Država“, (broj 84. god. str: IV. od — zvanični izvještaji J. dec. 1949. N, 02 dne 95. Valparaiso), Jedno razjašnjenje. |U koe ugoslovenskim listovima Poni. ova je on zlorabio naš - novac i primao plaću od Jugoslovenske Narod- ne Obrane, za svoj propagandistički rad u Ame- rikama. 4 Ovlašteni od Uprave Jugoslovenske Narod- ne Obrane, najodlučnije odbijamo sve te ne- glavni zvanični organ Jugoslo- - ME venske Narodne Obrane u Južnoj Americi koja krupnim slovima ko . ganizaciju toliko sh e je velom. on Paar sje zahvalni, narodni ir glasine, te izjavljujemo jebnom za uvi- da Dr. Ljubo Leontić nije nikada primao Mače od naše Organizacije, ni u = u Sje ernoj Americi. la je samo troškove oko jugoslovenske o gande jednako za sve osobe, koje su sudje- br Ljubo. Leontić tičinio je za nek Or- dobra, da su mu svi Ogranci, ik ma trajuu i najljepšu uspomenu. > Molimo naše drugove, jugoslovenske listove f: u Sjedinjenim Državama, da ovu našu izjavu : užmu do znanja. da * Toma Poljak dobrovoljac iz Amerike U ponedjeljak 9. 0. m. pokopan je na - mjesnom vojničkom grobiju Toma Poljak, jugoslovenski dobrovoljac iz Amerike. Po-> kojni Poljak rodio se je 1884 u selu Ce- rovniku kod Ogulina. God. 1908. pošao je u Ameciku da teško zaragjuje i da pri- otp štednjom pomogne svoje geliačke voditelje. — telje, a a ejj» Milica Janković: Ž oni prama otadžbini “ Gospodo i i gospogje! Meni je 1 zbog moje: bolesti i zbog svesnosti da su mi sposobnosti suviše skromne uvek bilo nezgodno. da izagjem na javnu govornicu. I ovog puta bilo me je strah da se oda- zovem za mene laskavom pozivu Dubro- o vačke. Omladine, ne strah od ličnog neus- peha: koji. se gotovo tako isto brzo za- boravlja kao i. trenutan uspeh, već bo- ojazan da neću umeti da nagjem reči koje | će tačno: izraziti. moja osećanja čija bi ja- čina i iskrenost mogla doneti ma i naj- manje koristi. Ali kako se ne odazvati pozivu onih koji hoće da rade ? Sramota je ne: es se. I žarka je moja želja g | iimiku pri razgovorima i pregovorima. | da i mi stariji budemo | saradnici na s oštvarstju naprednih ideja — vrednih omladinaca. Ljudi govore većinom iz oglave i govore većinom o politici ; ja mogu govoriti. samo iz srca i, kako. politiku ne razumem dovoljno, odlučujem se da go- ovorim u. Ovome gradu o ljubavi prema otadžbini, iz ljubavi prema. ovome lepo- me gradu i iz ljubavi prema omladini koja | je budućnost i nada otadžbine. Ta ljubav. sE: eej je priredio Jugoslovenski Akad. s Pam nk a a nd ms o život prečživota i + posle snuti. Otadžbina to je stara. slava: i narodne Pape to Je je rasterala strah od neuspeha, u nju ge jedino nadam da mi pomogne da ne g0- S ne razigjete | 2 vorim suviše slabo i da se žaleći“što ste se uzalud sakupljali. Što je otadžbina? To je zemlja koja nam - je život i najdraže u životu dala. U njoj smo | prvi put oči otvorili i na njenom nebu prve i zvezde ugledali. U njoj smo primili prvi S. Ona nas pre poljubac od srećne naše majke. je othranila hlebom svojih njiva, napojila vodom svojih izvora, na njenom smo suncu ojačali da bi mogli posle i po dalekom svetu“ lutati. Domovina — to je zemlja čežnje u tugjini, to je slatki spomen na detinjstvo i poslednja nada u starosti. To je zemlja u kojoj nam je prvi put. srce zakucalo i si za kojom nam uvek srce kuca, Otadžbina: je jeka zvona koja su nam prvi put. M duši verom/ odjeknula, to su prva proleća vs sledstvo čije s može potrošiti. C na. jed naš. život i a." » La ato) S = NO xh Pri taštom pokretu u Sjev. Americi“ u- | čestvovao je živom agitacijom kao osno- vatelj i starosta ,Sokola“* u South Chica- gu odakle je krenuo sa sokolskom četom »Tomislav“, u slavnom čikaškom bataljonu »Miloša Obilića“, preko ugroženog oceana, ona solunski front. Učestvovao je u borba- ma. na položaju Veterniku u 1. četi Ill. Do puka deco agi pra Nakon ga da uzrok. u Se > dinski nesebičnim narodnim radom ostavio megju na- nom-od onih koji: nije aika: u = POJEDINI BROJ š. KRUNU = SUBOTE | nn o i + — o 3 IZLAZI SVAKE e : 2 PRETPLATA : ČETVRT GODINE 14 K MESEČNO. 20 K OGLASI PO POSEB. .CENIKU. <. . saf : ia < IE sa M ei čeka pola godine 1 na na | | javljeni transport za Ameriku. Živeći u lošim prilikama i spavajući na golom: po- 2 du, oboli teško i u par dana umre. Pa sljednje riječi mu bijahu : ,Da li je došla _ lagja?“ — Ove su riječi vrlo karakteri- o stične, jer pokazuju duševno stanje ovih | plemenitih ljudi koji su sretno prošli kn a sve ratne jade, a sada stradaju bezrazlož-. no u nemogućim prilikama, gubeći zdrav- lje: i snagu, napunjajući srce čemerom mržnje protiv birokratizma: naših Zvaniče <; o -nika a mozak buntovnim mislima poniže- a a nih i potlačenih. Braća i drugovi iz čete ispratiše svoga vijernog suborca i supat- nika dostojanstveno: Sprovod je bio upra- vo veličanstven. Sve troškove su isplatili. čestiti i ponosni dobrovoljci, koji nijesu htjeli da traže pomoći izvan svoga kruga. Svi dobrovoljci iz Dubrovnika učes- tvovali su korporativno, u dobro: ustrojenim _ "redovima, njih preko 800 na broju. Ta nas je solidarnost herojskih naših amerikan- skih ustaša ganula duboko. — Mjesni »90- v ie u jugoslovenskom pokretu u aki Ame- kol“ takogjer je korporativno ispratio biv- šeg slarostu sokolskog,. kao što i jedan odio mjesne garnizone sa oficirima na čelu. "le m - pi La u ; i a“ PLA i X : ph : S: sa A dria : ž- £ e: x d . ze mio m4 hi B 3 i » Tomislav 5 na Dobrovoljei 1 i, ookol“ poslaše 1 DE fi jence. tei Dubrovačka muzike“ naše redova u sv okoj- borbi za oslobogje- nje i ujedinjenje. Nad otvorenim PTO- bom, koji su pokojniku iskopali njegovi najbliži i u borbi nerazdruživi drugovi, držali su nadgrobno slovo Dr. Luko Dra- žić, stavješina, u ime mjesnog ,Sokola“, Dr. Ljubo Leontić, u ime dobrovoljaca i Amerike, a vao je žalobnu himnu. Pokojnikov lijes je bio prikrit jugoslovenskom i amerikanskom zastavom. Dirljiv je bio prizor kad su naši slav- ni dobrovoljci ostavljali drveni krst sa natpisom »Toma Poljak, dobrovoljac iz Amerike“, na svježem humku svoga pre- minulog druga, sa suzama u očima, a u 5. PT VE sl pa bode j S du sreća mlagjih na- por 1 ištaja . . 2 A šta je ljubav prema otadžbi: n m Žudnja za tom zemljom iz koje > Ga to kucanje srca, ta privrže- ta zahvalnost za sve ZEN sreće o moa što bolja i i što ponosnija. Ljubav : prema otadžbini to su reke prolivene o to je ledeni znoj, škrgut zuba i ki- “danje lanca. Ljubav prema otadžbini to je i ovaj skromni lepi pe: omladine koja zove. na posao. Svaki misli da sali svojti domovini: Mnogi, premnogi se varaju, jer nisu spo- obni, ne umeju da je vole. Ako ja volim svoju otadžbinu samo zato što je moja, što je meni život dala, što mi je u njoj: najzgodnije da živim i da tečem karijeru aki li da se bogatim, što su u njoj moji naj- Kodešee lovi. To je veza koja. veže suzu kraj. sa bliži rogjaci i najveći interesi, onda to .mrtnog odra našeg dede sa osmehom. na E čeg unučeta. Otažbina ie zemlja u kojoj 2? osmo iz kolevke. izmileli iu pao želimo: uje: paN KE Pdie Sovinizam je niski egoi- i če odricati drugima lepe osobine zato vo voleti svoju. adkini ak je S6LINO ko u uobražena koketa svoju lepotu. Italija, na “primer, imala je velikih sinova, kojima svi narodi = nene: D* Annunzio ones om M A no UPLIKA-H boj ATEKA zemlju svoju, nego samo sebe. im; patriotizam je mnogo plemenitiji : : i je zahvalnost i ljubav. Glupo je i sme- odala, ti ne plaćaš dugove, ti i kraier otadž> sn IRENA nije od njih. On jeste veliki pesnik, ali nije i veliki čovek. On nije Manzoni, nije ni Cayour, a najmanje je Garibaldi. On nije heroj, on je karikatura heroja. Sovi- nizam to je karikatura patriotizma. Ako. bi se današnja Italija i koristila D'Annun- zijevim ispadima, priznala mu junaštvo i. zahvalila mu, istorija mu ga neće priznati, — | jer istoriju ne piše Italija, ni Jugoslavija, istoriju piše čovečanstvo, istina .ipravda. Ako jedan sin govori da voli svoje a k roditelje, a čini ono što njima ne pričinja o na . nikakve radosti, niti njihovome ze imenu časti, onda on laže da voli svoje roditelje. Svaki roditelj trebao bi tako isto da kaže svome detetu: Sine, ako misliš da voliš domovinu svoju, a ništa do danas nisi za nju učinio, ti se jako varaš, ti ne voliš 2 sutra ne misliš ništa za nju uraditi, ti i nedostojan sin i gragjanin ne vraćaš budućnosti što je tebi prošlost binu i s z »Omladin. pjev. klub“ otpje- — A ako i- = njezin i Bos. | e da se sakriješ od sunca, jer nisi zas služio da te greje. Ti jedeš tug] hleb, 2:2 ak čaei, naša zajednička. najzad. ona | E i ujedinjena zemlja zove se, kao što zna- mo, .Jugoslavija. Zapitajmo se | ovako ik : E