“1: VLASNIKSIZDAVAČ
> ODGOVORNI UREDNIK: -
D* LJUBO LEONTIC

UPRA VA I: UREDNI ST ve )
RADNIČKI DOM. Kovačka ulica br, 382.
DUBROVNIK.:u

*——
—___

is]

Godina 88.

2
o.

upi
onion

Wilson

.There can be no compromise.“.

»Riješenje svakog pitanja, bilo: teri-.
torija. suvereniteta, ekonomskog sporazu-
ma ili političkog odnosa, na osnovi slobod-
nog pristanka naroda koga se neposredno
tiče, a ne na osnovi materijalne koristi
bilo koje države ili naroda koji .bi želio
drugačije riješenje u svrhu svog  vanj-
skog upliva ili gospodstva. |

.— U tome ne može biti kompromisa.
Neće se trpjeti polovična odluka“ — ,To
su ciljevi za koje se bore udruženi na-
rodi svijeta i koji se moraju postići prije
nego li može đa bude mira.“ |

Ovako je veliki Wilson progovorio
4. jula 1918. na MEL  Vernonu, na grobu

Washington-ovu, pred diplomatskim  zbo-
rom savezničkih i neutralnih država.
Znamo što je uslijedilo nakon toga.
Primirje bilo je utanačeno na osnovi
njegovih 14. tačaka... i tijekon mirovnih
konferencija u Parizu, predstavnici evrop-
skih Saveznika primorali su amerikanskog
predstavnika da popušta i da stvara kom-
promise. je išlo toliko daleko da
Wilson, u zaključcima mirovne kon-

To ko-
načno
ferencije, nije mogao ni da prepozna svoje
natezanje

W ilsonova

principe, jer ih je cijenkanje i
izobličilo i karikiralo. Uloga
postajala je ai Evropi iz don

ježa : la“ ik mbi: PE.

iza. a politički S Notivni lici. drag rea!

nog ognja on je stajao, gord i silan, napu-

stajući herojski, stopu po stopu, terena
na kojem se je završavao posljednji. čin
svijetske tragedije, ne imajući uza se ni-
koga ravna sebi, a: sluteći tek da za njim
stoje nepregledne mase poniženih i potla-
“enih koje muklom prijetnjom traže pravo
i pravdu.

Dogagjaji u njegovoj otadžbini, gdje se
sve kreće vratolomnom brzinom, dozvaše
va iz Pariza, gdjese je opetsve kretalo 1
preveć sporo a da bi moglo da predusretne
pokretima uznemirenih masa, koji su na-
javljivali oluju kao tutnjava gromova i
daleki bljesak sa horizonta. Wilson na
povratku teško oboli od nadljudskih na-
pora i natezanja sa tvrdoglavim predstav -
nićima iz starih diplomatskih škola. Za
njim ostavi evropsko : tlo i amerikanska
delegacija. | MINI

Gle, onda se poče u Parizu da kroji
svijetska mapa užurbanim tempom, a ne-
zadovoljnike da kroti ,tigrova“ šapa brutal-
nim udarcem, I baš kad su ustrojene voj-
ske ruske okrenule svoj front prema  Za-
padu, ,vrlo umorni“ triumvirat,  Clemen-
ceau-Lloyd George-Nitti, htjede jednim
grubim zamahom da riješi jadranski
čvor I udari | na mirovne pergamene
posljednji pečat — da se tako ovaj svi-
etski rat, kao i tridesetgodišnji, završi na
slom mjestu gdje i započeo. Ultimatum
pade kao kletva: na: Jugoslaviju. |
Već zaurlaše razuzdani njenoj im-
erijaliste, — a naši domaći ,argusi“ zatru-
Piše tužaljku »diplomatski poraz“. |
| o oStop! — Wilsonov veto pade na ze-
jeni sto u Londonu kao ustaška bomba
a ,banak“ pohlepnog bursa. račun-

m

Ovskoga mira“ Wilson | je poručio iz
ltimora Kajzeru: sk accept the challenge |
Primam izazov. | znam da ga ivi pri.

ho jedan oi sadaka ij odr naše i strane: 1

bi
KA nA
a

au d dan, sve da;

vješt. nadmudrivanju,

Kad je .pobjedni čka Nidmnačka kliko |
ala nad ,poraženom“ Rusijom uoči. ,Bresi- |

ate (Amerikanci). Nema, dakle, nego sa-

i šo

NEZAVISAN ol ;

Mg

Dubrovnik, |

VOVNI GLASNIK |

: a BROJ 1 m

IZLAZI SVAKR.

PRETPLATA : ala
ČETVRT GODINE 4K |O
MESEČNO O Ro ER
OGLASI PO POSEB. CENIKU. || (<

*

LA

februara 1920 1920. o

ka

= Snaga, snaga do krajnosti, snaga poke ni

prekida, bez granica, pravična i pobjednička
snaga koja će stvoriti | pravicu zakonom.
svijeta i oboriti svako egoističko gospod:

stvo u prašinu“ ki | 3H

Ovako je Witson: u ime amerikan= “
skog naroda, poručio Njemačkoj onda kad.
je htjela nametnuti nasilno nepravedni |
mir Rusiji. M

Ovako Wilson, ako 1 u Maobi formi,
poruč uje bivšim Saveznicima, u. svom.
ručnom pismu kojim traži da se poštuje |
njegov predlog u riješeniju Jadranskog /
pitanja.

“ Odgovor Wilsonov izazvao je u Lon: |
donu i u Parizu pravu konsternaciju, |
a u Italiji — demonstracije, protiv. Ame- *
rike i Wilsona, proti onoj istoj Americi. A
T protiv onog istog Wilsona koji su spa-
sili Zapadnu Evropu, a naročito Italiju, od
neizbježne propasti i -— bez kojih aa i
padna Evropa, a Italija napose, ne mogu a

KS

da dogju do željenog mira. dhe vao

CI) elog sa n aroda,

masa, Istina, da je. ovaj način raspolože-
nja u masama savremen, gotovo moderan,
ler ga je takovog stvorio rat, ali je oni
grdno štetan. Jer nema ništa gore, nego.
kad se na osnovu jedne vijesti ubije. duh

čistoj istini, već jedino. vodeći politiku s
dana na dan, oslanjajuć se na dosta puta
> tendencijozno sastavljene vijesti, koje dik-
“tira potreba ostvarenja zakulisne,
. puta i nedokučive neke esnove. Mase tre-
oba da su drukčije orijentirane. [ one tre-
oba da: doznaju za onaj tajanstveni izvor
“prilika: u kojima Živi, a ne samo o njiho-
vom toku, koji se udešava više misteri-
jozno i prama uviđenoj potrebi diploma-
cije. Kad bi mase ovako bile orjentirane,
onda kojekakve vijesti ne bi bile u stanju
da. loj duh ubiju ili da je bace uveselo

raspoloženje, da. se iza toga opet preda
očajanju. | |
Samo je od nedogledne štete, da se

M orjemlacija našeg vitalnog pitanja, jadran-

Kako će da odgovore Wilsonu zva 1: skog problema u sporu. sa Italijom, pro-

nični predstavnici Saveznika — to ne vodi po ovoj metodi,. po kojoj naše biti
znamo. Ali znamo ijedno, a to je, da su oili ne biti ima da ovisi tobož samo o dr-
Wilson i Amerika u pravu, i da je da .žanju Amerike. Čast poštenom, humanom
njih — snaga. i pravednom zauzimanju Amerike i njenog

Snaga u Rusiji i snaga u Americi — predsjednika jer moramo da im budemo

to su dvije snege.
Ako sultimatum“ Saveznika nije. Klio s

poraz :

Težiš

'

te jadranskog problema
ba
Neosporno je, da je, dandanas, jadran- |
ski problem ne samo po sebi važan, već

da je on postao toliko delikatne naravi, da

se čak i sami rat ne može smatrati svr-
šenim činom, doklegod se ovaj problem |

ne skine s dnevnog reda. Pošto on zadire

specijalno u naše životne interese, koli
ko geografske toliko i čisto nacijonalne,

to je i shvatljivo, da se naše interesova-
nje osvrće samo na onu stranu, odakle bi:
imu sinuo tračak nade, da će se ovo pi-

tanje riješiti ne u neku našu korist, već

jedino onako, kako to čista pravda zahti- |

jeva. Jer korist znači dobit i preko prav- |

de, a mi ne tražimo niti jedne stope, niti

jedne žive duše preko te pravde, biva pre- |
ko onoga što po svim postojećim zakoni- |

ma i udarenim načelima nama ne pripada.

I ako je ovo pitanje po nas, kao či
sto nacijonalnu državu, od velikog znača-
ja, mi ga sami ipak trektiramo nekako po-
ovršno, pa se u ovoj stvari jednako drži

obična masa kao i oni koji su «pozvani da 04.

njem vode skrupolozni račun.

Politika je od iskona bila, a biće dok | |
bude svijeta, prosto vještina: nadmudriva-
nja. Ali ni to nadmudrivanje ne može i- |
mati uspjeha, ako političar, ma koliko bio
ran. glavnom izvoru, odakle se tok. svih
događaja razvija.

izgleda malo ko osvrće, već se samo prao
ti njegov tok. izgleda. čak. da mnogi don
ljeći u tok razvoja. događaja, n ne moga ni u
se. gane da postoji IZVOR; kou s
Javno. mnijenje raspravljajući .
našem pitanju, nestrpljivo čeka, kao. SE sa: |
ma masa, telegrafske. vijesti iz Amerike, |

Pariza, Londona. i Rima. Prama tim. vije: : “

stima ono se. za čas snuždi a7? za ča:
o hiti, i pine asi se. pode: ba

stu je Pravo, val Zi de. A. mogi, $
op a PK 1. Me sa
A MI sojeva : da : šo 3 A : 4 V '

ih akok: jA
i ainskog pitanja ue (Ge- komično < nio“

nije potpuno versi“ la

Bez sumnje je, dai jadransko pitanje < s Konferenciji. su lie

imade jednu vrstu. svog izvora, na koji se

o . E

zahvalni, ali ti naši prijatelii ipak neće
aku riješiti pa eko inje o ka-

binovoljnije bilo: A što se. riješenje |
vaj uzrok je malo dublji
i on leži u onom tajnom izvoru; na
koli se malo ko osvrće, već se trek-
tira na osnovu politike koju samo dan so-
bom NOSI,

| Težište jadranskog pitanja neosporno
je. u londonskom paktu, ali, koliko naše
jvno mijenje, toliko, prama njemu, i ma-

način svršiti,

se. gledaju i raspravljanju o tom paktu
samo sa jedne strane, biva sa strane liš-

ca, dok nikako da okrenu i onu drugu
stranu, stranu nal ičja.

Jer ako je londonski pakt po nas ne-
zgodan i neprihvatljiv, neka niko ne misli
da je on dobro došao -— sada — i onim
— osim Italije, koji su ga potpisali. Sve
“prijetnje i memorandumi upućeni nama
kolektivno sa strane Italije, Francuske i
Engleske, nijesu nikakav uspjeh talijanske
diplomacije. To je jedino uspjeh Francu-
ske! i Engleske, uspjeh političkog njihovog
 nadmudrivanja prama Italiji. Ma kolikogod
ovo izgledalo neprirodno — barem prama
svim. onim vijestima koje nam o ovom ko-
 lektivnom koraku stižu — ovdje ćemo baš
Za upremo - prstom. i da ovo sa nekoliko
(E objasnimo. Pada!

Dalmatinski jeleznički program:

Kg
KE

ahe,

EE Na poziv narodnih poslanika DS
Smodlake i Dr. M. Čingrije sastala se je,

dana 15. februara 1920. u i uredu JuOKOg po-

razuma u pilani željezničkih" s sveza našega
 primosja sa unutrašnjošću države. ||
sazivača prisus-

(a Dr. 1. Krstelj presjednik i Dr. Mg

ion PAR e Splita Stijepo. Gjivić,
ip tajni: NE. obrt. komor e u: Du“:

u Splitu, tor Pr. Baal diprk:

tehničkog. ravnateljstva za Dalma- |
Gjuro ee rd nd mm
e e FRS. o F1 >?

čak i ne vodeći računa o.

inženjer
često

nim državnim faktorima ove zaključke
kao Mines nmi predlog.

PKK

Broj m

B. Stipanonić nautički nazornik i “duša X i . . h
" poglavar u Splitu, Inž. P. Lapenna, maj u
vitelj gradjevne. željez. uprave u Splitu, £ do
Dr. Vi. Škarica kao pravni konsulent do go 01
krajin. vlade, Dr. G. Bulat tajnik trg. o
obrtničke komore u Splitu, Inž. Dane Ma
tošić, predstavnik Udruženja inžinira i ar--
hitekta sekcije Split, Inž. Musladin kao | S
općine — Dubrovačke. Sastanku a
je predsjedao Dr, J. Smodlaka. La de a

Nakon iscrpivog izvješća predsjeda- | e
telja i svestrane rasprave, konferencija | de o: kkk
složila u slijedećim zaključcima :

i. Smatra se za najpreču potrebu da za
se odmah izgradi linija od Užica na Var- Sa
dište, koja će u nastavku postojećih gru-
ga vezati Srbiju s morem sa izlazom na
Metković, Dubrovnik i Boku i da se isto- . hi
vremeno u vezi sa nedovršenim djelovi- j

ma ličke pruge nastavi i dovrši linija MA
Bosanski Novi, Bihač, Knin, koja će ve- e

zati Sloveniju, Hrvatsku i sjevero-zapadnu
Bosnu sa Dalmacijom s izlazom na  Sibe- %
nik i Split. | f

2. Da se odmah ima trasirati i spre-
miti projekat za glavnu prvoklasnu, nor-

malnu liniju Beograd-Šabac-Drinjača-Sara-
jevo-Neretvom do Mostara sa ograncima
Mostar-Neum i aida u koja ima vr-
šiti fnukciju žile kucavice. u saobraćaju
državnog središta sa morem. Potrebno je
oda se istovremeno spreme osnove za Hose oo
va. trgovačka pristaništa u Splitu_ i Neum *
Kleku, držeći se pri tome principa da je
Klek odredjen za tranzitno pristanište, u

prvom redu za izvoz robe u masama (dr-

vene gradje, rudače i uglja) na svjetsko | '
tržište, a splitsko pristanište osim toga za |

putnički saobraćaj i treovinu sa skupo- | |
cjenom robom. GDR 2 P

Nakon dovršenja predhodnih radnja, ša m.
da se odmah pristupi finansiranju 1 isto- : Ma.
dobnoj gradnji tek glavnih linija i obaju pona
pristaništa. S S

3. Da se što skorije pristupi projek-
tovanju i gradnji veze Beograd sa Du-
brovnikom i Bokom,. dolinom Drine preko
Foče, Gacka i Trebinja. U vezi sa «ovom
željeznicom da se dopune pristaništa u
Gružu i Boki kotorskoj.

4. Kao popunjenje državne željeznič
ke mreže, nuždan je ispravni spoj Niša i
Skoplja sa Jadranskim morem, najpode-
snijom trasom preko Crne Gore na Boku će
i Bar, a s druge strane direktni spoj Ba- Goa
ranje, Slavonije, dolinom Vrbasa, preko (|
Glamoča, Livna na Split. | akma

5. Potrebno je da se još ovoga: pros ćić dres

ljeća započne sa proučavanjem i  izradji- | Ba
vanjem projekata za iskorišćenje vodenih o
snaga, koje su nužne za električni pogon —
novih veza i postepenu elektrifikaciju ei- Ea
jele državne željezničke mreže neophodno * gen o
ie potrebno, kako se po sebi razumije, koe
da izg sadnja: ovih vodenih. snaga ide pa- ode

ralelno sa ned novih željezničkih Ko
pruga. Mud i o eo

Učesnici “konferencije: Aavajo nalog DU
sazivačima da donesu do znanja nadlež-|

Novosti ču i

“ (Zvanično). Uslijed toga, što se. NE pa
Visočanstvo nasljednik prestolja nije | bla 3
o goizvolio složiti s predlogom kraljev: ske /
vlade o raspuštanju sadašnjeg - privreme- —
nog narodnog: prestavništva i naredjivanja |
izbora za veliku. narodnu skupštinu i kon-
oh vlada a pom nijela E Mtku. S