X

= Treba voditi

cot \# k RAŠA A ZANA i

e Se rr

Težište jadranskog problema |

* : : M J (i ; € .
: *
NR ZA

= kojeg | je. do pred rat imala, u kojem se

£%
KAJ

za vrijeme rata nalazila i napokon u ko-
me je sada, ili bolje, u kome bi sada htje-

joj prilike diktirale. Zaustavimo se na nje-
nom ekonomskom stanju kao glavnom u-
> slovu opstanka. Siromaštvo Italije slalo je
= masu njenih sinova preko oceana, da u
tuđem svijetu zarađuje i zaradu kući ša-

= lje. I zaista veliki novac, zarađen u Ame-
o rici, stizao je od pomoći u Italiju. Ali to

nije bilo dovoljno. Italija je pomorska vlast
te je svoj izlaz nalazila u ekspazivnoj po-
litici. Kolonijalna politika drugih evrop-

skih pomorskih država daleko je pošla

pred talijanskom, i dok se drugi ekonom-
ski osiguraše, Italija se mučila na sve na-

o čine, da se bilo kako i bilo gdje progura,

odakle bi imala i vukla koristi. Od Abisi-
nije ne samo da nije bilo dovoljno koristi,
već je ponekada zbog nemira: i borba u
“toj svojoj koloniji. dolazila u vrlo tešku si-
tuaciju. Svakako, najprirodnije joj je bilo
da se ipak okreće na Afriku, koja je i o-
nako zemlja kolonijalne politike Evrope. I
ona baci oko na Tripolis. Evropski konce-
rat, ne _ videći da bi Italija mogla da im
odatle mnogo smeta, a znajući da u pu-
stoj i prostranoj zemlji nije baš lako vla-
dati, a suviše sigurni, da će Italija morati
da vodi ne baš laku borbu sa Turcima i
raznim plemenima, dadoše joj slobodne
ruke u tome poduzeću. I da ne dođe bal-
kanski rat koji je onako rđavo prošao po
Turke i prisilio ih da paktiraju sa Italijom
glede Tripolisa, Italija ne bi baš najbolje
prošla u svom poduzeću na Tripolis. Kako
Italija u kolonijalnoj politici nije imala
sreće, ona je već davno bacila“ oko na
' drugu stranu, a ta druga strana to je bio
Balkan. I tu opet nije bila najbolje sreće,
jer joj je stajao na putu i sprečavao je u
radu savez sa Austrougarskom, jer su se
na Balkanu ukrštavali interesi dvaju sa-
.veznica, pa zbog saveza to ukrštavanje
onije smjelo da dođe i do otvorenog kon-
flikta, naročito od kako je između Fran-
cuske i Rusije utvrđen bio sporazum.
Kad je planuo svjetski rat, Italija je
vješto i proračunano ostala po strani, zna-
jući vrlo dobro da će ipak morati jednog
dana da i sama zagazi u rat. Ona je taj
dan čekala za ucjenjivanje sa svoje stra-
ne. I taj je dan došao. Trojnom sporazu-
mu pomalo je bilo pritijesnilo i pozvao je
Italiju u svoje kolo. Ona je taj poziv uci-
 jenila prama svome računu i stvoren je
londonski pakt, koji su potpisale tri veli-
ke sile: Francuska, Engleska i Rusija. Pri-
stale su i potpisale taj pakt s toga što se
njima time nije ništa otimalo, a ako je i

računa o položaju Italije

Šk m “ Pa ii Ba Ek
+ NA .* Ž

dO pt o e a O JEP
bilo štogod što bi im kasnije moglo kva-

Ša

?
a

riti račune, to je ili izmaklo oku iti se si- |

lom prilika odobrilo. —————

= Poslije sloma

vještačenog pretjeranog“ samohvalisanja.

ao sloma centralnih vlasti, Itali- |
jom je zavladao duh megalomanije i iz-

š

Ona uobražava kao talijanske zemlje

a da bude. Da budemo kraći treba da i one gdje joj baš ni traga nema, a slom

- eliminiramo njene političke akcije koje su

centralnih vlasti izvikuje na sva usta kao
jedino svoju zaslugu. Sigurna da joj sada

ne prijeti Kaporeto, ona bez zazora baca *

sva ona načela, koja 'se proklamovaše i
ustvrdiše sa ulaskom Amerike u rat, a
bez skrupola gazi i riječ i potpis svojih
predstavnika na ugovoru utvrđenom u Ri-
mu. Zašto se ona tako drži? Zato, jer je
za svoju bubućnost stvorila jedan plan,
kojega pod svaku cijenu želi nasilno da
postigne, plan u kojem ona vidi svoj izlaz

“portfelja

ma i ruda 1.
ref. Dr. Krnic,

r. Spalajković, min. vojni e
nin. pošta Dr. Drinković, min.

Jovanović, ua
"Dr Jansov : om aie . v

kas nin zdravlja S. Miletić, min. su:

| :

min. ishrane Dr. Stanić A.,

poljoprivrede I. Roskar.

 Odstup pokr. vlada.

Članovi pokr. vlada u Splitu, Zagrebu
i Ljubljani otstupili su sa svojih mjesta
prigodom otstupa Davidovićeva kabineta.

min.

— Dr. M. Laginja imenovan je novim ba-|

nom. ko
f  Utisak u zemlji.

U času, kad po svim okolnim zemlja-

ma dolaze do vlasti radikalno demokratske

iz dosadanjeg njenog, ne baš zavidnog,

položaja. Kad. ne vidi koristi sa strane
sredozemnog mora ona se baca na stranu
našeg Jadrana. U svojoj megalomaniji i
 uobraženosti, neće da svoju politiku na
Balkanu vodi u pomirljivom duhu, koji bi
joj sigurno donio dosta koristi, već se je
uputila putem nekadašnjih svojih savezni-
ca, ne vodeći ni najmanje računa što je
njene saveznice dotjeralo do rata i do o-
nakog sloma. Pouka joj je tu, još svježa,
ali se ona na nju sada ne i obazire, te ne
će da uvidi da se na ovakovom putu mo-
ra da strada. Računajući na našu unutar-
nju slabost ona nam ozbiljno prijeti sa
provedenjem londonskog pakta. Ali to ni-
je samo njena obična prijetnja, to je po-
. četak_realizovanja onog položaja, kojeg
ona hoće da steče i iz kojeg bi joj bilo
potpuno osigurano da izvrši svoj plan, ko-
jim bi dovela pod svoje interese čituv Bal-
kan. a nije ju sigurno zazor ni od Cari-
grada, Sani
Ali baš sa ovom i ovakovom svojom
politikom Italija dolazi u sukob sa intere-
sima Francuske i Engleske, a da bi ove

donekle parirale udarac Italije, one već.

traže i stvaraju svoja uporišta za svoje

interese na Balkanu i preko Balkana: Ta.

kako onda da baš i one potpisuju memo-
randum i da prijete londonskim paktom ?
U tome i leži čitava igra, sva težina
jadranskog problema, o čemu ćemo još
dvije riječi i time da završimo.
| (Svršit će se).

Domovina

Nova vlada

Ovako je sastavljena nova vlada : Mi-
nistar presjednik i za konstituantu S. Pro-
tić, min. saobraćaja dr. Korošec, min. u-
nutr. djela M. Trifković, min. inostr. djela
Dr. Trumbić, min. trgov. S. Ribarac, min.
građevina Joca Jovanović, min. financija

Dr. V. Janković, min. pravde dr. M. Nin-

čić, min. prosvjete M. Trifunović, min. bez

i socijalističke stranke, u nas konservativ-

ni i reakcijonarni elementi doživješe jedan

uspjeh. Premda je opće mišljenje, da će

ova vlada biti kratkotrajna, ipak njezin sa-

stav izazvao je veliko nezadovoljstvo u
svim slojevima, a osobito među intelek-
tualnim krugovima ove države. Velik dio
štampe piše veoma nepovoljno o novoj

vladi. Općenito se čuje sumnja o djelat-

noj sposobnosti priv. nar. predstavništva,
a to je uvjet, uz koji je povjerena Proti-
ću vlast. Nova je vlada bila osobito ne-
sretna u izboru ličnosti. Zbog Hrasnice i
Hanžeka regent je u zadnji čas uskratio
svoj potpis, pa je tako u samom početku

došlo do rekonstrukcije vlade. Upadno je, |

da najjače ličnosti ,Nar. Kluba“ nijesu u
centr. vladi. Oni su se reservirali za Hr-
vatsku, koje će im zapasti na temelju ,po-
djele interesnih sfera“. U popunjanju dalm.
i bosanske zem. vlade naići će se na ve-
like poteškoće. :

Pribičević o situaciji

Na brojno posjećenoj skupštini govo-

rio je u Zagrebu biv. min. Svetozar Pri-

bičević. Među ostalim reče : Ne dođe li do
iznenađenja, nova vlada ne će dobiti kvo-
ruma, te će morati da povuče konsekven-
cije. Tad će pobjediti teza demokrata, da

je nuždan izabrani naredni parlamenat. |

Paiako dobije kvorun, ne može _ da po-
traje vezana samo negacijom, kad je raz-

rožna u pitanju valute i ustava, jer radi-

kali su centraliste, a ostali krajniji fede-
raliste. Sastali se ultramontanci, feudaliste
i radikali sa šumadinskim pogledima na

državu. Demokrati nijesu još stvorili defi-

nitivne odluke, ali će vjerojatno napraviti

oštri front protiv vlade, čiji će život tra-

jati samo, par nedjelja“.

x

Opet ultimatum.

Poslanici Francuske i Engleske pre-
dali su novoj vladi notu saveznika, kojom
traže, da se odgovori primamo li predloge
od 20 januara (t.zv. pariški kompromis) ili
londonski pakt. Za odgovor se ne .odre-
duje rok.

Za naše pčelarstvo. ——
ić, min. za soc. polit. Dr.

ljim interesom pra

Ze
KJ je . ZA agrarnu Ž e
Kovačević, min. za ag listovima o pčelars

upozorio,

sistem, a što se bude raditi -— ili

(Iz “pčelarskih krugova)

rijeme napeto, S razu,
ćeno pisanje po razni
koj poljoprivredi. Pi
tismo,, jer nas je na to tuđinac _najpri
pokazavši | praktičnim radoj
koja se velika korist od pčelarstva mo
imati i to od modernog pčelarstva, ——

“ Zainteresovalo se još više, kad u,
znasmo, da se i na našem, na oko golo
krasu, dadu erpsti milijoni godišnjeg (

U zadnje je v

hotka. TA po predratnim cijenama, kad;

med prodavao po 2 Kr, kp. utjerati bi
moglo dvanaest milijona. kruna godišnj
rihoda unos, koji se nikako nesmi
bagatelisati! Mi na ovome .bistromu, i

plomu, lijepomu, divnomu, dubrovačkom

južnome nebu zainteresovali smo se SM
cijalno, jer bilja, kao što ga ovde imam
malo gdje na Jadranu raste i po vrst
po množini, 2/5.“ e“

Imamo još mnogo poljopr. grana,
koje bi se imala Vlada specijalnije obn
titi — recimo n. pr. za naše zapušten
ribarstvo — ali nas veseli da je Vlad
uočila i važnost pčelarstva, te ovo gojenj
postavila korak napred. Mislimo ovde n
imenovanje specijalnog stručnjaka, kog
inače iz privatnog rada poznamo. Sisten
imenovanja specijalnih stručnjaka imaol
se provesti i za sve ostale grane  poljo
privrede, uspjeh bi bez sumnje bio za
jamčeniji. | 4

Kad se već, napokon, pošlo da ra
željeli bi, da posao ne zapre pred kakvin
birokratskim smicalicama. Nadamo se di
će se konačno zadjenuti za perdu stali
radili

K 1
K

\
RJ

zbilja, ili — ostaviti. h
Do rata je, odsustvom muških snagu

i pčelarstvo mnogo unazad pošlo, a i da
nas fali materijala u drvu najprije, fal
voska, pčela i ostalih potrepština. Prepo
ručamo, kome trebamo i moramo, da st
u ovome ne škrtari, već poduzmu najbrže
najozbilnije sanacije i to subvencijama |
uputom. Sama teorija ne znači ništa aki
nema praktičnih ogleda, a za praktičij
ogled moraju se udeseti uzorni pčelinjadi
Cijela je Dalmacija: više manje pu
desna, ali južna osobito, što dokazuje či
njenica, da u dubrovačkom i kotorskom
kotaru ima više ulišta, no u cijeloj Dah
maciji. Očit znak, da je jug za pčelarenji:
veoma podesan, pa zato držimo, da \
središte cijele akcije imalo biti ovamo. |
| Napokon preporučamo g. stručnjaku
go odak da nastoji što manje zabav
a KZ ss LP, KI
na tI se s a spisima, a da više pu
o om lično djeluje uz cijelu zemlju.
e ' . * .,<. ie. |
i arstvu "mo gotovo u primitivnon.
> nju, pa 2 naći rada, neuzoranoga pt
Kole E iro ek, bude li samo dobre volji.
o O smo izvješteni, kod gosp. Au
onioli ne manjka,
Bilo sa srećom i

želja. uvaženjem naš i

Milica Janković :

O ljubavi prama otadžbini.
(Predavanje ,J. A. K.<-a).

Jedan je veliki san prošlosti, geografsko
ujedinjenje, u glavnom ostvaren. Sad je
na redu drugi posao tako isto veliki i go-
tovo još teži, jer mu treba više  istrajno-
sti i više vremena. —.to je ujedinjenje
duša. Junaci su na bojištu lili krv, vele-
izdajnici su na vešalima ginuli, heroji i
jedni i drugi, oni su sjajno i dostojno umeli
umreti za otaždbinu. Dužnost je nas koji

: (ei Ro :
smo ostali da umemo čestiti i dostojno

živeti za btadžbinu. Žrtvovati život za fi-
zičku slobodu svoga brata to je veliko
delo. Tako je isto veliko delo posvetiti
ceo život za slobodu duše svoje braće i
doprineti da otadžbina bude što lepša, što
bolja i što veća moralno. |
Koliko volimo svoju otaždbinu poka-
zaćemo time koliko dobra budemo za nju
učinili. A kad nas je već ljubav za do-
movinu pokrenula na rad, onda nam je
prvi uslov za uspeh da budemo pošteni,
drugi da budemo pametni i treći da bu-
demo wredni. Sve tri vrline : čestitost, mu-
 drost i radinost neka se razbiju među
nama, neka opletu čvrstu vezu oko na-

šega troimenog naroda, .pa ds postane
jedan, jedinstveni i jednodušan u težnji
na usavršavanju. , |
Smelo pogledati u suštinu stvari i ume-
ti uvek jasno videti istinu kroz magluš-
tine predrasuda, gluposti i laži — i umeti
se boriti protiv njih to nije baš lak posao.
U toliko smo veći junaci u koliko ga bo-
lje savladamo. Ali nije toliko ni težak ko-
liko izgleda, težak je samo u početku.
Zašto se laživci plaše, zašto se nevaljalci
kriju? Ne samo što se boje kazne! Zato
što ih je sramota od poštenih, zato što
hoće da i oni vaše za poštene. A zar ne

da je dobro jače i veće od zla ? Zlo može
samo privremeno da se osili i baš kad
mu se učini da je sasvim moćno zavla-
dalo dođe mu propast. Takvih primera ima
dosta u istoriji, takav primer imamo sasvim
pred očima u propasti Austrije. Kao ono
u školi u jednom razredu gimnazije što

;daju pravac mislima svih daka i glavno

znači to da i nevaljalci poštuju dobro, i:

raspoloženje i opšti sud o nastavi samo

nekoliko najboljih i najinteligentnijih daka,

tako su i u životu dobro i istina čak i u

manjini jači od zla i laži. Slab dak po- |

štuje odličnog daka. Rdav čovek ge boji i
poštuje poštenoga čoveka. Cesto puta slab,
dak nije kriv što je slab, često puta rđay

>

ojačati, osnažiti se .i rađati

čovek nije kriv što je rđav. Pokušati po-
praviti što se može to je lepše, nego pre-
zirati. Ako ne priznamo da današnje sta-
nje ne valja i ako ne budemo verovali
da može biti dobro i ne počnemo se od-
mah starati da se poboljša, onda ništa ne
radimo, nego vodimo prazne razgovore.
Neki pričaju da Jugoslavija ne stoji
na čvrstim nogama, a ne rade ništa da
ona ojača. Ali srećom ima ih i koji rade
i nadaju se i veruju. I biće ih Sve više,
Jedan mlađi daroviti slikar izradio je ovaku

sliku: mlada devojčica, kao da je iz sna

probuđena, koraknula, pa stala i krupnim

bezazlenim punim duše očima se zagle-

dala u daljini a oko nje se rascvetavaj
tri bela krina. Ta se slika Zove * Ju e
vija. Da, mlada je naša zemlja, ali če e?
biti ljudi čovečanstva. Da EJ ik
stane velika treba mi što pre da že om
mo svestrani pošten, pame Ce Nea
rad.

Prvo i najumilni
to'je da se čvrsto
Oduvek su najveći
Slovenci i Hrvati i S

radili na ujedinjenju. Zašto ? Nikada dije
dovoljno ponavljana ona anekdota Li
je otac sazvao trojicu sinova, (Rom

je Sto možemo učiniti
držimo u zajednici.

rbi želeli jedinstvo i

tan i prilježan >

i najumniji ljudi i

dao im uve-

PRO Rz a a ran
——-———————*

zan snopić pruća i rekao :
Svaki je provao i nije mogao prelom |
a kad je otac razvezao SNOpić i rekao d
lome jedan po jedan Prut, onda su ih lah
Paeg Ne samo što smo rođena briš
ena ine | Slovenci, već je mii
pa e anje, pitanje opstanka u tom
mo u zajednici. Ko to ne zna #
ne voli otadžbinu la Jl

prelomite gi i

ić P dra > po
! PeTadović, Kranjčević, Dani | |
Vuk Karaždić, Toma (gs

mil budemo sitni

Ono što iti le. 1.
mora biti biće pre ili posle. BS

staviti tok civilizati (8