X = Treba voditi cot \# k RAŠA A ZANA i e Se rr Težište jadranskog problema | * : : M J (i ; € . : * NR ZA = kojeg | je. do pred rat imala, u kojem se £% KAJ za vrijeme rata nalazila i napokon u ko- me je sada, ili bolje, u kome bi sada htje- joj prilike diktirale. Zaustavimo se na nje- nom ekonomskom stanju kao glavnom u- > slovu opstanka. Siromaštvo Italije slalo je = masu njenih sinova preko oceana, da u tuđem svijetu zarađuje i zaradu kući ša- = lje. I zaista veliki novac, zarađen u Ame- o rici, stizao je od pomoći u Italiju. Ali to nije bilo dovoljno. Italija je pomorska vlast te je svoj izlaz nalazila u ekspazivnoj po- litici. Kolonijalna politika drugih evrop- skih pomorskih država daleko je pošla pred talijanskom, i dok se drugi ekonom- ski osiguraše, Italija se mučila na sve na- o čine, da se bilo kako i bilo gdje progura, odakle bi imala i vukla koristi. Od Abisi- nije ne samo da nije bilo dovoljno koristi, već je ponekada zbog nemira: i borba u “toj svojoj koloniji. dolazila u vrlo tešku si- tuaciju. Svakako, najprirodnije joj je bilo da se ipak okreće na Afriku, koja je i o- nako zemlja kolonijalne politike Evrope. I ona baci oko na Tripolis. Evropski konce- rat, ne _ videći da bi Italija mogla da im odatle mnogo smeta, a znajući da u pu- stoj i prostranoj zemlji nije baš lako vla- dati, a suviše sigurni, da će Italija morati da vodi ne baš laku borbu sa Turcima i raznim plemenima, dadoše joj slobodne ruke u tome poduzeću. I da ne dođe bal- kanski rat koji je onako rđavo prošao po Turke i prisilio ih da paktiraju sa Italijom glede Tripolisa, Italija ne bi baš najbolje prošla u svom poduzeću na Tripolis. Kako Italija u kolonijalnoj politici nije imala sreće, ona je već davno bacila“ oko na ' drugu stranu, a ta druga strana to je bio Balkan. I tu opet nije bila najbolje sreće, jer joj je stajao na putu i sprečavao je u radu savez sa Austrougarskom, jer su se na Balkanu ukrštavali interesi dvaju sa- .veznica, pa zbog saveza to ukrštavanje onije smjelo da dođe i do otvorenog kon- flikta, naročito od kako je između Fran- cuske i Rusije utvrđen bio sporazum. Kad je planuo svjetski rat, Italija je vješto i proračunano ostala po strani, zna- jući vrlo dobro da će ipak morati jednog dana da i sama zagazi u rat. Ona je taj dan čekala za ucjenjivanje sa svoje stra- ne. I taj je dan došao. Trojnom sporazu- mu pomalo je bilo pritijesnilo i pozvao je Italiju u svoje kolo. Ona je taj poziv uci- jenila prama svome računu i stvoren je londonski pakt, koji su potpisale tri veli- ke sile: Francuska, Engleska i Rusija. Pri- stale su i potpisale taj pakt s toga što se njima time nije ništa otimalo, a ako je i računa o položaju Italije Šk m “ Pa ii Ba Ek + NA .* Ž dO pt o e a O JEP bilo štogod što bi im kasnije moglo kva- Ša ? a riti račune, to je ili izmaklo oku iti se si- | lom prilika odobrilo. ————— = Poslije sloma vještačenog pretjeranog“ samohvalisanja. ao sloma centralnih vlasti, Itali- | jom je zavladao duh megalomanije i iz- š Ona uobražava kao talijanske zemlje a da bude. Da budemo kraći treba da i one gdje joj baš ni traga nema, a slom - eliminiramo njene političke akcije koje su centralnih vlasti izvikuje na sva usta kao jedino svoju zaslugu. Sigurna da joj sada ne prijeti Kaporeto, ona bez zazora baca * sva ona načela, koja 'se proklamovaše i ustvrdiše sa ulaskom Amerike u rat, a bez skrupola gazi i riječ i potpis svojih predstavnika na ugovoru utvrđenom u Ri- mu. Zašto se ona tako drži? Zato, jer je za svoju bubućnost stvorila jedan plan, kojega pod svaku cijenu želi nasilno da postigne, plan u kojem ona vidi svoj izlaz “portfelja ma i ruda 1. ref. Dr. Krnic, r. Spalajković, min. vojni e nin. pošta Dr. Drinković, min. Jovanović, ua "Dr Jansov : om aie . v kas nin zdravlja S. Miletić, min. su: | : min. ishrane Dr. Stanić A., poljoprivrede I. Roskar. Odstup pokr. vlada. Članovi pokr. vlada u Splitu, Zagrebu i Ljubljani otstupili su sa svojih mjesta prigodom otstupa Davidovićeva kabineta. min. — Dr. M. Laginja imenovan je novim ba-| nom. ko f Utisak u zemlji. U času, kad po svim okolnim zemlja- ma dolaze do vlasti radikalno demokratske iz dosadanjeg njenog, ne baš zavidnog, položaja. Kad. ne vidi koristi sa strane sredozemnog mora ona se baca na stranu našeg Jadrana. U svojoj megalomaniji i uobraženosti, neće da svoju politiku na Balkanu vodi u pomirljivom duhu, koji bi joj sigurno donio dosta koristi, već se je uputila putem nekadašnjih svojih savezni- ca, ne vodeći ni najmanje računa što je njene saveznice dotjeralo do rata i do o- nakog sloma. Pouka joj je tu, još svježa, ali se ona na nju sada ne i obazire, te ne će da uvidi da se na ovakovom putu mo- ra da strada. Računajući na našu unutar- nju slabost ona nam ozbiljno prijeti sa provedenjem londonskog pakta. Ali to ni- je samo njena obična prijetnja, to je po- . četak_realizovanja onog položaja, kojeg ona hoće da steče i iz kojeg bi joj bilo potpuno osigurano da izvrši svoj plan, ko- jim bi dovela pod svoje interese čituv Bal- kan. a nije ju sigurno zazor ni od Cari- grada, Sani Ali baš sa ovom i ovakovom svojom politikom Italija dolazi u sukob sa intere- sima Francuske i Engleske, a da bi ove donekle parirale udarac Italije, one već. traže i stvaraju svoja uporišta za svoje interese na Balkanu i preko Balkana: Ta. kako onda da baš i one potpisuju memo- randum i da prijete londonskim paktom ? U tome i leži čitava igra, sva težina jadranskog problema, o čemu ćemo još dvije riječi i time da završimo. | (Svršit će se). Domovina Nova vlada Ovako je sastavljena nova vlada : Mi- nistar presjednik i za konstituantu S. Pro- tić, min. saobraćaja dr. Korošec, min. u- nutr. djela M. Trifković, min. inostr. djela Dr. Trumbić, min. trgov. S. Ribarac, min. građevina Joca Jovanović, min. financija Dr. V. Janković, min. pravde dr. M. Nin- čić, min. prosvjete M. Trifunović, min. bez i socijalističke stranke, u nas konservativ- ni i reakcijonarni elementi doživješe jedan uspjeh. Premda je opće mišljenje, da će ova vlada biti kratkotrajna, ipak njezin sa- stav izazvao je veliko nezadovoljstvo u svim slojevima, a osobito među intelek- tualnim krugovima ove države. Velik dio štampe piše veoma nepovoljno o novoj vladi. Općenito se čuje sumnja o djelat- noj sposobnosti priv. nar. predstavništva, a to je uvjet, uz koji je povjerena Proti- ću vlast. Nova je vlada bila osobito ne- sretna u izboru ličnosti. Zbog Hrasnice i Hanžeka regent je u zadnji čas uskratio svoj potpis, pa je tako u samom početku došlo do rekonstrukcije vlade. Upadno je, | da najjače ličnosti ,Nar. Kluba“ nijesu u centr. vladi. Oni su se reservirali za Hr- vatsku, koje će im zapasti na temelju ,po- djele interesnih sfera“. U popunjanju dalm. i bosanske zem. vlade naići će se na ve- like poteškoće. : Pribičević o situaciji Na brojno posjećenoj skupštini govo- rio je u Zagrebu biv. min. Svetozar Pri- bičević. Među ostalim reče : Ne dođe li do iznenađenja, nova vlada ne će dobiti kvo- ruma, te će morati da povuče konsekven- cije. Tad će pobjediti teza demokrata, da je nuždan izabrani naredni parlamenat. | Paiako dobije kvorun, ne može _ da po- traje vezana samo negacijom, kad je raz- rožna u pitanju valute i ustava, jer radi- kali su centraliste, a ostali krajniji fede- raliste. Sastali se ultramontanci, feudaliste i radikali sa šumadinskim pogledima na državu. Demokrati nijesu još stvorili defi- nitivne odluke, ali će vjerojatno napraviti oštri front protiv vlade, čiji će život tra- jati samo, par nedjelja“. x Opet ultimatum. Poslanici Francuske i Engleske pre- dali su novoj vladi notu saveznika, kojom traže, da se odgovori primamo li predloge od 20 januara (t.zv. pariški kompromis) ili londonski pakt. Za odgovor se ne .odre- duje rok. Za naše pčelarstvo. —— ić, min. za soc. polit. Dr. ljim interesom pra Ze KJ je . ZA agrarnu Ž e Kovačević, min. za ag listovima o pčelars upozorio, sistem, a što se bude raditi -— ili (Iz “pčelarskih krugova) rijeme napeto, S razu, ćeno pisanje po razni koj poljoprivredi. Pi tismo,, jer nas je na to tuđinac _najpri pokazavši | praktičnim radoj koja se velika korist od pčelarstva mo imati i to od modernog pčelarstva, —— “ Zainteresovalo se još više, kad u, znasmo, da se i na našem, na oko golo krasu, dadu erpsti milijoni godišnjeg ( U zadnje je v hotka. TA po predratnim cijenama, kad; med prodavao po 2 Kr, kp. utjerati bi moglo dvanaest milijona. kruna godišnj rihoda unos, koji se nikako nesmi bagatelisati! Mi na ovome .bistromu, i plomu, lijepomu, divnomu, dubrovačkom južnome nebu zainteresovali smo se SM cijalno, jer bilja, kao što ga ovde imam malo gdje na Jadranu raste i po vrst po množini, 2/5.“ e“ Imamo još mnogo poljopr. grana, koje bi se imala Vlada specijalnije obn titi — recimo n. pr. za naše zapušten ribarstvo — ali nas veseli da je Vlad uočila i važnost pčelarstva, te ovo gojenj postavila korak napred. Mislimo ovde n imenovanje specijalnog stručnjaka, kog inače iz privatnog rada poznamo. Sisten imenovanja specijalnih stručnjaka imaol se provesti i za sve ostale grane poljo privrede, uspjeh bi bez sumnje bio za jamčeniji. | 4 Kad se već, napokon, pošlo da ra željeli bi, da posao ne zapre pred kakvin birokratskim smicalicama. Nadamo se di će se konačno zadjenuti za perdu stali radili K 1 K \ RJ zbilja, ili — ostaviti. h Do rata je, odsustvom muških snagu i pčelarstvo mnogo unazad pošlo, a i da nas fali materijala u drvu najprije, fal voska, pčela i ostalih potrepština. Prepo ručamo, kome trebamo i moramo, da st u ovome ne škrtari, već poduzmu najbrže najozbilnije sanacije i to subvencijama | uputom. Sama teorija ne znači ništa aki nema praktičnih ogleda, a za praktičij ogled moraju se udeseti uzorni pčelinjadi Cijela je Dalmacija: više manje pu desna, ali južna osobito, što dokazuje či njenica, da u dubrovačkom i kotorskom kotaru ima više ulišta, no u cijeloj Dah maciji. Očit znak, da je jug za pčelarenji: veoma podesan, pa zato držimo, da \ središte cijele akcije imalo biti ovamo. | | Napokon preporučamo g. stručnjaku go odak da nastoji što manje zabav a KZ ss LP, KI na tI se s a spisima, a da više pu o om lično djeluje uz cijelu zemlju. e ' . * .,<. ie. | i arstvu "mo gotovo u primitivnon. > nju, pa 2 naći rada, neuzoranoga pt Kole E iro ek, bude li samo dobre volji. o O smo izvješteni, kod gosp. Au onioli ne manjka, Bilo sa srećom i želja. uvaženjem naš i Milica Janković : O ljubavi prama otadžbini. (Predavanje ,J. A. K.<-a). Jedan je veliki san prošlosti, geografsko ujedinjenje, u glavnom ostvaren. Sad je na redu drugi posao tako isto veliki i go- tovo još teži, jer mu treba više istrajno- sti i više vremena. —.to je ujedinjenje duša. Junaci su na bojištu lili krv, vele- izdajnici su na vešalima ginuli, heroji i jedni i drugi, oni su sjajno i dostojno umeli umreti za otaždbinu. Dužnost je nas koji : (ei Ro : smo ostali da umemo čestiti i dostojno živeti za btadžbinu. Žrtvovati život za fi- zičku slobodu svoga brata to je veliko delo. Tako je isto veliko delo posvetiti ceo život za slobodu duše svoje braće i doprineti da otadžbina bude što lepša, što bolja i što veća moralno. | Koliko volimo svoju otaždbinu poka- zaćemo time koliko dobra budemo za nju učinili. A kad nas je već ljubav za do- movinu pokrenula na rad, onda nam je prvi uslov za uspeh da budemo pošteni, drugi da budemo pametni i treći da bu- demo wredni. Sve tri vrline : čestitost, mu- drost i radinost neka se razbiju među nama, neka opletu čvrstu vezu oko na- šega troimenog naroda, .pa ds postane jedan, jedinstveni i jednodušan u težnji na usavršavanju. , | Smelo pogledati u suštinu stvari i ume- ti uvek jasno videti istinu kroz magluš- tine predrasuda, gluposti i laži — i umeti se boriti protiv njih to nije baš lak posao. U toliko smo veći junaci u koliko ga bo- lje savladamo. Ali nije toliko ni težak ko- liko izgleda, težak je samo u početku. Zašto se laživci plaše, zašto se nevaljalci kriju? Ne samo što se boje kazne! Zato što ih je sramota od poštenih, zato što hoće da i oni vaše za poštene. A zar ne da je dobro jače i veće od zla ? Zlo može samo privremeno da se osili i baš kad mu se učini da je sasvim moćno zavla- dalo dođe mu propast. Takvih primera ima dosta u istoriji, takav primer imamo sasvim pred očima u propasti Austrije. Kao ono u školi u jednom razredu gimnazije što ;daju pravac mislima svih daka i glavno znači to da i nevaljalci poštuju dobro, i: raspoloženje i opšti sud o nastavi samo nekoliko najboljih i najinteligentnijih daka, tako su i u životu dobro i istina čak i u manjini jači od zla i laži. Slab dak po- | štuje odličnog daka. Rdav čovek ge boji i poštuje poštenoga čoveka. Cesto puta slab, dak nije kriv što je slab, često puta rđay > ojačati, osnažiti se .i rađati čovek nije kriv što je rđav. Pokušati po- praviti što se može to je lepše, nego pre- zirati. Ako ne priznamo da današnje sta- nje ne valja i ako ne budemo verovali da može biti dobro i ne počnemo se od- mah starati da se poboljša, onda ništa ne radimo, nego vodimo prazne razgovore. Neki pričaju da Jugoslavija ne stoji na čvrstim nogama, a ne rade ništa da ona ojača. Ali srećom ima ih i koji rade i nadaju se i veruju. I biće ih Sve više, Jedan mlađi daroviti slikar izradio je ovaku sliku: mlada devojčica, kao da je iz sna probuđena, koraknula, pa stala i krupnim bezazlenim punim duše očima se zagle- dala u daljini a oko nje se rascvetavaj tri bela krina. Ta se slika Zove * Ju e vija. Da, mlada je naša zemlja, ali če e? biti ljudi čovečanstva. Da EJ ik stane velika treba mi što pre da že om mo svestrani pošten, pame Ce Nea rad. Prvo i najumilni to'je da se čvrsto Oduvek su najveći Slovenci i Hrvati i S radili na ujedinjenju. Zašto ? Nikada dije dovoljno ponavljana ona anekdota Li je otac sazvao trojicu sinova, (Rom je Sto možemo učiniti držimo u zajednici. rbi želeli jedinstvo i tan i prilježan > i najumniji ljudi i dao im uve- PRO Rz a a ran ——-———————* zan snopić pruća i rekao : Svaki je provao i nije mogao prelom | a kad je otac razvezao SNOpić i rekao d lome jedan po jedan Prut, onda su ih lah Paeg Ne samo što smo rođena briš ena ine | Slovenci, već je mii pa e anje, pitanje opstanka u tom mo u zajednici. Ko to ne zna # ne voli otadžbinu la Jl prelomite gi i ić P dra > po ! PeTadović, Kranjčević, Dani | | Vuk Karaždić, Toma (gs mil budemo sitni Ono što iti le. 1. mora biti biće pre ili posle. BS staviti tok civilizati (8