čika 25% zm" Barka : ba: SAI E ' ud n I i R ba ku šao aid u kE# _Srama La ši E oo Ostavština. Općini dubrovačkoj - — _ Dubrovnik. _ Blagopokojna je Marija: ni Račić od- svojoj poruci ovako : : demiju“. koja će se ustanoviti u » Dubro- vniku“ i nositi će ime moga muža, Iva / daka na njegovu uspomenu. | = Akademiju će pohagjati i ženske. — »Ako dohodci Bhdu dotjecali odregju- > jem da se ustanove 4-12 štipendija za siromašne gjake iz. Plata (Župa) i iz Cav- tata, koji će pohoditi školu moga muža.“ | Pokojnica je bila namjenila pie sa- S | vjet našoj mladeži. Kako je bila skromna, < izostavila ga je kasnije, jer je mislila da nj na to zvana. — > Bila je još jedna plemenita riječ, a tu mi savjest nalaže da napomenem. Pri kraju je oporuke kazivala da će joj biti jedina bol, kad se bude dijelila od ovoga svijeta, što nije mogla da više ostavi, da Više radi, da nastavlja teški rad svoga muža, kako bi željela, radi svoje ustanove, . da joj osigura i početak i napredak. — Tako je i bilo. Kad je u veče dana 7 decembra pozvala liječnike da ih ovla- sti na operaciju, uza sve silne bolesti, koje su joj tijelo mučile, opomenula ih je, da ima jedno djelo da izvrši, pa da je s toga od potrebe i želi da još samo koju godinu poživi ; to neka imaju na pameti. — Po smrti Njezine djece ona je živjela i radila jedino za Njezinu ustanovu. Nje- zin život nije imao drugoga cilja. Pravo je da njezin rodni grad to zna i da se uvijek sjeća ljubavi iz koje je nikla ta ustanova. — Blagosivljajući Njezin čin i Njezinu uspomenu neka rodni grad zna još da duguje harnost i Njezinom zetu, mužu Njezine jedinice kćeri, Božu Bancu: On je pokojnicu sokolio u tužnim danima, kada je ona izgubila kćer i sina, a on druga- ricu — na plemenitu zamisao, koju je bio začeo Njezin muž, koji je govorio, kad nebi imao djece, da bi imanje ostavio u ovu svrhu. U Rimu čim je sahranila Nje- zinu milu djecu (malo je koja majka i u strašnom ratu bila teže ucviljena nego ona) stvorena je Njezina ustanova. — Božo Banac je bio sam uz nju, tješio je i hrabrio je da preboli tugu, kad je čeka veliki rad oko Njene ustanove. Pri tome je zaboravljao i odricao se svake materijalne koristi, koja bi a inače bila zapala, te tako i djelom dokazao, što mo- že ljubav za narodom. On će svojim ro- doljubivim i samoprijegornim radom za rata i sada na mirovnoj (konferenciji) delegaciji da pomogne spasu naše morna- rice, pa će poglavito i na taj način da zaduži Pokojničinu ustanovu i narod. — Jer o spasu i napretku naše morna- mk Tice zavisi sudbina akademije. — Najveći je dio imetka uložen u pa- robrodima, koji su danas rekvirisani. Uz oto su tri parobroda, megju tijem i onaj | koji je nosio Pokojničino ime i bio u cje- lini vlastnost Njezinog maža, potopljena u ratnoj službi talijanske vlade, a pitanje o naknadi nije još riješeno. — Megjutim će stručnjaci, kako je od- regjeno u oporuci, Svi moramo raditi oko toga da usta- nova bude uzorna škola, koja će davati što bolju nauku i što bolje rezultate. Svak će se nadmetati, kako će pomoći savjetom PZ E činom da tako u istinu i bude. — Dužan sam bio da ovo saopćim slav- noj Općini. Bolest me je spriječila te to nijesam učinio odma po Njezinoj smrti, Čim sam se oporavio, bila mi je prva misao da spremim ovo pismo. — Neka je sveta i vječna pamet Mariji Račić : supruga, majka, rodoljupka, dobro- e malo joj ih je ravnih! “Neka je vječna slava Ivu Račiću, koji 0 je. M etak stekao i svojim umom i trudom. pomagao da procvate naša trgovačka mor-| e I ioni a Ba ,Opčim. baštinikom cijele moje imo- | Kod. imenujem ,Pomorsko Trgovačku Aka- - Donio" vijesti | e , Želim da se akademija smjesti u 2 moidi knći na Ploča i Edi. Račića, moe ugrabila narodu, 9 bi mu najviše bili od. pogotke en: (Dr. M. di ora > Predavanja dra. Leontića na Braču i u Split Na poziv g. Jurja Jordana, uglednog člana Jugoslov. Nar. Obrane u Južnoj Ame- rici, kome su se “priključili i drugi naši zemljaci sa otoka Brača na povratku u svoju domovinu, gg. Nikola Rendić, Pavao Štambuk i Antun Kusanović, pošao je g. Dr. Ljubo Leontić da obigje Brač 1 ispo- ruči tamošnjem narodu pozdrave njihovih sumješćana u Americi, 7 Dr. Leontić je održao više predavanja u Pučišću, Supetru, Nerežišću, Stivanu i Ložišću. Po svuda ga je narod“ dočekao vanrednim slavljem. Pri polasku i na po- lasku bio je+dočekan i ispraćen čitavim pu- čanstvom, muzikom, pucnjavom, klicanjem Americi, našim iseljenicima, Jugosloven- skoj Nar. Obrani i gostu. Osim nutim mjestima Dr. Leontić javnih predavanja u spome- je predavao organizacijama ,Težačke sloge“ i Radnič- kom udruženju. Na rastanku je obe- ćao da će se, odazvati žeiji "Bračana i posjetiti ponovno Brač, a tom prilikom obići i ostala mjesta, jer ga je posao u Dubrovniku spriječio da se dalje zadrži na putu. “ Osvrnućemo se ponovno na ovu tur- neju i požrtvovnost svijesnih Bračana ko- jima poratne, krize i teške ekonomske prilike nijesu ubile ponos ni borbeni duh, Na prolasku kroz Split predavao ka Dr. Leontić, O ,Americi i Jugoslaviji“ dupkom punom splitskom kazalištu, net davanje je priredilo udruženje ,Svetlo.“ Mnogobrojna publika saslušala je preda- vača napetom pažnjom i prekidala aplau- zom. iak Nakon predavanja priredio je Dru. Leontiću krug njegovih prijatelja u Splitu prijateljsku večeru. Prisutni su bili načel- nik Splita g. Dr. Tartaglia, komandant mesta &£. p.puk. Mihajlović, konsul česko-slov. republike g. Heržman, Dr. Prvislav Gri- sogono, Dr: Pederin, &. Roca, g. prof. De- anović, urednik ,Života“ g. O. Tartaglia, lnž. Šakić, Inž. Ivanišević, Dr. Vranković, g. Kolin. Splitski ,Život“ i ,Novo Doba“ od 3. 0. m. donose opširne | izvještaje O preda- vanju Dra. Leontića. | ž | da uče i reku svoje mnijenje o projektu škole. — Grad i Skalica Općinsko Vijeće u Janjini u svojoj sjednici od 8 pr. mj. jednoglasno je zaključilo, da općina stupi kao dobrotvor Jugoslovenske Pomorske Matice u Dubrov- niku uplatom K 1000. — Transport naših zarobljenik, 8. ožujka u 13 sati stiglo je sa tal. oklop- njačom ,Zenson“ i torp. ,Acquilona“ je zarobljenika iz Italije. ,Centralni odbu:“ ovom prigodom je izašao našim zaroblje nicima u svemu na susret. Kazališno gostovanje zname- nite svjetske tragetkinje Marije Vere i Milana škobinšeka. Dne 15. i 16. 0. mj. gostovat će u Bondinu Kaza- lištu poznati umjetnici Marija Vera i Mi- lan Skobinšek. Priredit će dvije umjetničke revije iz najbolje svjetske i “naše litera- ture. Prve večeri davat će odlomke iz Ibsenove ,Hedde Gabler“ Shakespeareova »Otela“ i Hebbelove ,Judite“ ; druge ve- čeri prikazat će odlomke iz Vojnovićeve . »Imperatrix“ »Gospogje sa suncokretom“: i »Smrt majke Jugovića.“ Režiju vodi &o0sp. Emil Nadvornik. Gore spomenuti umjetnici su sa velikim _ uspjehom gostovali u Sa- rajevu, gdje ih je s velikim razumijeva. njem pozdravilo, kako općinstvo tako i vaskolika štampa. Preporučamo našem općinstvu da ne propusti rijetku prigodu da“se upozna s lijepom pozorišnom umjet- nošću i Soni D gane, | | m 4 > dok \ sode a. sudbina 4 2. a tenor zagrebačke opere, koncerat uz prat- = nju O. Sokola. Takogjer će gosp. Juraj Dević, član zagrebačkog kazali, dekla- Mrkana zatekla žestoka bura. Ribari koncerat. u ije dne! 10. 0. mj u 2 10. 0. mj. priregjuje. u Bondinow Ka: zalištu operni pjevač gosp. Rijavec, prvi mirati tri pjesme. Doprinosi 4. A. K. U fond J. A. \ - K. za pripomoć neimućnih akademičara + priložiše : Mjenjačnica Šutić, Kaldor, Grbić K_200.— Dr. Miho Papi K 100.—— g. Kolja Jovanović K 100.— Exportno importno društvo Zagreb K 100.— g. A Zago K 950.— Dr. Josip Avanza K 20.— (Slijedi). Nesreća na moru. Pred 20 dana uputio. se je iz Boke Kotorske sa svojom lagjom punom opeka g. Miše Račić Mihov | iz Plata u Župi, u društvu s g. Vickom Šo- letićem zapovjednikom ,Cavtata“ i ,Gru- “ U noći ih je pred Cavtatom kod Zoka na- gjoše na Mrkanu vesla i neke predmete, po kojima se nagagja da su nastradali u oluji. Rublje i odijela za neimućčne. Pod. ovim naslovom u kronici prošlog broja javljeno je da je posredovanjem g. Joza Ucovića ,Srp. Crveni Krst“ u Londonu poslao količinu svake vrste rublja, odijela i štofova. G. Ucović nas informuje da što- fova opće nema, nego samo rublja i mala količina odijela, uz druge Potmebštine. Rezolucija mjesnog proletari- jata. Na skupštini, što ju je proletarijat održao u Socijal. Radnič. Domu u Dubrov- niku na 29. februara 0. g., bila je prihva- ćena slijedeća rezolucija : 1. Dase najskrupolozuije provodi ma- ksimiranje i racioniranje svih za život pri- jeko nužnih potrebština, ne puštajući ne- go samo izvoz eventualnih suvišaka. 2. Da bude sastavljena komisija za svaki politički kotar, koja će se sastojati od tri računska činovnika, koji će, uz po- moć trojice iz. radničkog i građanskog sta- liša, pregledati rad aprovizacije. U slučaju, da ta pregledba bude ne- povoljna za aprovizatere, imaju se imanja aprovizatera i njihovih šefova zaplijeniti, ito na korist dotične aprovizacije i op- ćine. | 3. Da se aprovizacijama doznači po- trebita državna subvencija, te da se kod istih, ako ustreba, izmijeni sav personal i da se na novo organizuju aprovizacije u formi konzumnih zadruga. 4. Da se radnom narodu i jetalom Si- romašnom stanovništvu dadu životne na- mirnice jeftinije, srazmjerno njihovoj osku- dici, progresivno opterećujući krupni ka- pital i kapitalistički višak vrijednosti. 9. Smatramo, da je odredba glede od- bora za utvrgjivanje cijena nedovoljna, te je apsolutno potrebito, u svrhu uspješnog njihovog djelovanja, proširenje djelokruga tih odbora, a osobito. u pogledu zatajiva- nja i nagomilavanja zaliha hrane. »Daily Mail“ tvrdi, da su Nitti i Trumbić započeli u petak direktne pre- govore, koje su nastavili u subotu i ne- djelju. Do ovoga je došlo poslije predstavke, koju je učinio Vrhovni Savjet. Očekuje se: Skoro pe tog pitanja. »Times“ prima iz Washingtona : »Ne Kndba misliti da ton posljednje Wil- sonove note znači, da je on spreman vra- liti se na stanovište koje je. zauzeo u noti 9. decembra. Predsjednik Wilson . smatra, da dokumenat pokazuje najveći ustupak od principa, koji on uopće može učiniti. Izvjesno je, da je izmjena nota izmedju Wilsona i vlade Francuske i Engleske upoznala svu štampu s pravim stanjem. stvari, tako da danas nisu .mo&uća više ni za najnotornije italofilske listove dk kva hrabrenja“. | — Rok za povlaćenje novčanica pro- dužuje se do 15. o. mi. — Otvorenje parlamenta će biti 3. ožujka u 4 sata popodne. Najprije će se iznijeti program vlade i jadransko pitanje. i . Vlada očekuje kyorum. pin 76 radikala, | Trumbiću ovu brzojavku : skih delegata na: konferenciji mira, u ime. goslavena u Sjedinjenim. Državama, “go li počiniti samoubojstvo. Narodno gospodarstvo ce od 1,500. 000 na i: 8,000. 000 "ire Os Medakovićeve | Šu 5 crnogoraca, onda Čingrija, Smodki Jojkić, Djumrukčić, Draža Pavlović, S0ci jalist Knežević, Spaho, Banjanin. - U pita. njima vanjske politike računa | ose takodje! na poslanike okupiranih krajeva bez razlike | stranaka. | no | — Nakon predaje poznatog. memo. | randuma Jugoslaviji, Nar. Hrv. Zajednica | iz Sjed. Država Američkih upravila je dn | £ Uvažajući teški položaj | iugoslaven | članstva Narodne Hrvatske Zajednice, čiji su osjećaji isti kao“i osjećaji ostalih Ju. opo- | minjemo Vas, da ne potpisujete i ne pri stajete na ništa, što traži žrtvovanje na. | ših zemlja i našeg naroda. Ako imadu # smjelosti, neka provedu zločinački Lon. donski ugovor. Častnije je biti ubijen, ne. Narod koji brani svoja prava, neće nikada propasti! Josip Marohnić, ' predsjednik N. Hrv. Zajednice, — Dne 1. o. mj. otputovali su iz Za- greba jugoslavenski novinari. Otputovalo | ie 50 navinara iz svih krajeva naše dr- vave. Zemaljska vlada doznačila je pomoć. od 10.000 kruna za naše učesnike na kong oresu u Pragu. | Ovaj je kongres bio zasnovan u svrhu, da se omogući jugoslovenskim gostima, da upoznadu Čehoslovačku republiku. U. tu će svrhu oni posjetiti, osim Praga, još Bratislavu, Mor. Ostravu, Brno i Plzenj,. gdje će im biti pokazana ai. ( : preduzeća, starine i dr. J Na kongresu će se raspravljati o uza- | jamnosti obaju naroda i bit će ustanovljen . pravac zajedničkoga rada. N — Vrhovno je Vijeće u Londonu odredilo program ekonomske obnove Ev- rope: Nada se takodjer pristajanju Armed i rike. | / 4 Ekonomska sekcija Vrhovnog _ Vijeća u Londonu ustanovila je, da su cijene . robe u Francuskoj i Italiji za 300 po sto. više od predratnih, a Engleskoj 170, u: Japanu 160, u Americi 120. Proučena je. konačno situacija Austrije, Madžarske i. Poljske. | — U narodnoj skupštini u Pragu slo- | vački zastupnik Docmarković dao je iz. lavu u ime slovačkog kluba, da sve slo- | vačke stranke prihvaćaju čehoslovački ustav. To _ dokazuje, da nijedan Slovak. neće priključenja Slovačke Madžarskoj. — Genarali Judenić, Glasnap i Vla- | dimirov aretirani su u Rigi na zapov vjed - engleske misije. g = Kod općinskih izbora u Brnu do. 1 bili su Česi većinu od dvije trećine. 4 — Povjerenikom na. Cetinju postave | ian je Ljuba Jovanović. 1 — Regent je poslao podnačelniku Koli čaku zahvalu. za pozdrav zagrebačkoga. gradjanstva. d — Govori.se, da dr. Smodlaka na ; mjerava dati u štampu svoj nacrt za novi ustav kraljestva SHS, na kojem , dugo ; radio. ho — Dr. Krstelj ostaje ran) sa svim k. članovima dalmatinske vlade svom ; mjestu. | Bed »Politika“ javlja iz Londona, da I su Niiti i Trumbić započeli u petak di. rektne pregovore, koji su nastavljeni u. subotu i nedjelju. Očekuje se naskoro riješenje spornih pitanja. | — Prema brzojavci koju donosi » Mae tin“ iz Washingtona, očekuje se još ove | nedjelje nova nota Wilsona glede jadran skog Pe | | — Rusija Gazeta“ javlja dasibirski boljševici nisu usmrtili Kolčaka, već g | ina u zatvoru. da AVA Povišenje glavnice dionič ičkog. društva Ž »Cement“ u: Splitu, doji da je na g glavnoj skupštini d. iri u Spli bilo zaključeno, Raa