danog znajući da bez istjeka de“

mie

EZ > početi sa golenim obnovnim rađom kad bi
se ukočene, mumificirane nazovi-državni-
ke zamijenilo sa novim ljudima i kad bi
ge stare kompromitovane plemienske stran-
ke zamijenile sa pomlagjenim, osvježenim,
= reorganizovanim jugoslovenskim stranka-
.ma, koje bi, mješte ličnih ogavnih sukoba,
2 konačno u parlamenat donijele radne pro-
 grame. Samo tim putem naš će se narod
a E A osloboditi lažnih kumira i diferencirati prin-
e  cipjelno, da rađi ida se bori za pravi de-
 mokratizam u svojoj jedinstvenoj državi
Jugoslaviji. |

. jedinstvenog fronta svih naprednih jugo-
slovenskih elemenata, za bezobzirnu borbu
protiv separatizma i klerikalizma, protiv
političke i kulturne reakcije, koja Jugosla-
viju vodi u rasulo i u propast.

 _Bračani

Upoznao sam ih daleko od otadžbine
u teškim ratnim godinama, u danima o-
u a čaja; tamo daleko od ratnog žarišta, na
obalama Pacifika. Doselili su u tugji kraj
jo mirno, nečujno, neosjetno, dijeleći se od
| svoje otadžbine na Jadranu sa prigušenim
uzdahom u izmorenim grudima i praćeni
suzama majki, žena i djece. Sa rogjene
grude otjerala ih austrijska sila i domaći
jadi, isisavanje pauka i apatija njihovih
zemljaka. Naši emigranti! Mnogo ih je i
i po svuda i od svuda. Ali Bračani, tvrdi,
ožilavi Bračani, i u tugjoj zemlji svi su na
okupu. Od svih naših iseljenika, uz Du-
brovčane, Bokelje i dalmatinske otočane,
. Bračani, ponajustrajniji i ponajpreduze

: ije izvore. Često na putu nametalo
o n: mi se je ovo uporegjenje : iseljenici naši,
mE kao i ptice selice, razaspu se po novom
kontinentu, nakon patnja preko oceana,
tako da najslabiji ostanu uz obale Ailan-
tika, a najžilaviji i najotporniji i najsmjeliji
pregju Kordiljere i penju se uz obale Paci-
a fika, dok ne naigju na bogate riznice a-
 merikanske. Bračani naročito, seleći raci-
 onalno, dolaze jedan za Cela i osvajaju
najbolju pijacu.
U Južfoj Americi, Chile i Bolivija;
u Sjevernoj Louisiana, Texas, Kalifornija,
“Washington i Oregon — tu je njihova do-
-mena. Naćeš ih u jednoj koloniji sve iz
istoga mjesta : Supetra, Sutivana, Pućišća,
=! Nere žišća, Ložišća, Bobovišća, Milne, Bola,
' za j Sumartina, Postira it. d. Nadasve iz onih
koe a prvih mjesta, svi su na okupu. Pomažu
= ge uzajamno u teškoj životnoj borbi i na-
.preduju solidarno kao braća. Braća Bra-
t Le |
Oni su bili srčika naše Jugoslovenske
rodne Obrane. Malo ih, je bilo izvan
kruga ove jedinstvene organizacije Jugo-
—slovena u Južnoj: Americi, One koji su
stajali po strani, svijesni  Bračani gonili

Masarykove misli: a
»Nijesam protivnik religije ni crkve,
-ali-je meni religija stvar savjesti i srca“.

*k
3
Ž >

pra Krist je proglasio farizeje i književ-
nike. glavnim protivnicima prave vjere
u Boga i prave religije, i družio se s ca-
orinicima i sa svima onima, jaKOJ I su se sma-
trali izgubljenima.“

ai oda
vaša

božnik, već to naprotiv znači tražiti višu
religiju. | sama negacija (nihilizam) nije
bezboštvo. Bezboštvo je samo.indiferent-
nost, a možda. i einizam S joj sa raz-.
_uzdanom pohlepom.“ Zo A
za | Eo se čovjek, koji traži osvjedo-
eee čenje, umori i nema poslije. snage jrreo ha

zr Brane ne može naš narod da sretno |

da bi se tek onda u u Juboslasjk o |

< E A ovako, spas je jedini u stvaranju

“otočani na surim klisurama jadransh il

najdalj e kkvajeve da potraže n: g aj« < šalju Tr dz

troškove naše propagande u inostranstvu.

isma i iz z Amerike

ra Milijoni \Ježe na.
laduje — Stotina hiljada
ke pečate. |
rici od.

Balkanska: cenzu

pošti dok narod gl
z pisama čekaju na cenzors

Veza sa našim ljudima u Ame

m: i piaeniin. saradnika iz . Južne Zs
= posjetio Isam.  onomadne njihova 0 <

da pričam o srdačnom. dočeku: koj ns iorćdne je važnosti za našu državu. oo |
. me primili u svakom mjestu, svi bez smo to u nekoliko navrata naglasili. |
like. Služi na čast svim Bračan # revrata do danas svi su interesovani tra-

a 4 eu u dodir -
oni znadu i dočekati i ispratiti ra ožili sve moguće načine da dogju.

se svojtom i prijateljima preko oceana, da
obavijeste jedno drugoga 0 mrtvim i živim,
oda izmijene mis
nju, da pošalju i prime upus
njim prilikama u zemlji i na strani,
uzajamno pomognu u teškoj borbi z
da porade na obnavljanju zemlje, da zain-

u dužnosti da iznesem i naglasim.
pojavu, kakvu je teško zapaziti. po
gim ita Jugoslavije, osim sic la

da se
a život,

naših otočana Kao  Prčihen na kai
ovaj puk divske energije i nadljuds Ke
trajnosti, žive razvija se L bori sa m k

= poduzeća i t/ d. i t. d. — Ali su ova na--
stojanja ostala uzaludna. Saobraćaj koji je

šćan i spor, kroz ovu godinu i po dana
upravo je onemogućen. Zamislimo li samo
kakvom se je čežnjom čekalo na konac
rata da se mogu primiti prve vijesti o ra-
stavljenim prijateljima i rogjacima i kakve.
je nade polagala naša sirotinja u pomoć

ispunja zemljom q — sadi lozu. e
valjda u svijetu nema slične pojave, | |
gdje u svijetu čovjek ne provagja >
djelo kulture kao što ga provagjaju naši

Sada tek razumijemo i onaj djelotvorni
patriotizam otočana u Južnoj Americi i
onu nesavladivu, neslomivu snagu. kojom
se čuvaju sami pred odnarogjivanjem.
Za vrijeme rata, uslijed pomanjkanja
radne snage, filoksera je uništila lozu | *
plitkoj i mršavoj zemlji, a i masline s
izdale — ipak, uza sve te jade, težak
brački ne prigiba šiju, ne priznava se po-
bjegjenim. Vinogradi se obnavljaju, sadi
se amerikanska loza. Ponovan, =. ra
provagja se bez odmora i bez ove Bena

 gladnjeloj, klonuloj i očajnoj konačno sti-
gne krvava prištednja amerikanskih rad-
nika, da zacijeli otvorene ratne rane, za-
mislimo li koliko je suza i uzdaha popra-
tilo svako pismo iz otadžbine za Ameriku,
Afriku, Australiju, i obratno, onda ćemo:
tek shvatiti što znači ovaj birokratski ne-
haj i nemar pri odašiljanju i primanju po-
štovnih pošiljaka. Nama je poznato da je
austrijska cenzura ništila na vagone pisama
da olakša sebi posao pri cenzuriranju po-
šiljaka iz inostranstva, ali znamo i to da
mnogobrojna pisma poslata iz inozemstva,
a naročito iz Amerike, nijesu nikada sti-
gla uruke adresovanih, ni na solunski front
dobrovoljcima, ni od prevrata amo kućama
St naših iseljenika. Veliki postotak tih pisama
u bor- sadržavao je ,čekove“ i dolare u papiru.

a
zem ca .

čani se ne dadu smesti, Curi krvavi zn moj,

ma da se veliki dio pučanstva hrde ni v Ć
par_ godina isključivo nezačinjenom puron
Srce čovjeku puca kad gleda ovakovi b
bu za život. Ke,
A: nerika pomaže. Očevi, h braća, sir novi s £
x svijeta željno čekam PO m
moć. RE sia »čekovi“ dafa — .
ali ih naša cenzura zadržava po. nekoliko.
injeseci. A_i za onaj novac što stigne, te-.
ško se nabavljaju životne namirnice. Uza
sve to, jugoslovenska svijest na Braču eva- |
te i nema sile koja bi iskorjenila onu vječ- |
no živu žeravku patriotizma koju pad
kremenita srca budnih Bračana.

Amerika pomaže... Ali mi bi rado
vidjeli i Jugoslaviju na poslu da se po-
mogne ovom narodu čija su “braća u Ju-
goslovenskoj Narodnoj  Obrani izdržala

mnoga Slima Svima na a prolasku kroz.

Italiju, istina da mnoge pošiljke nose pred-
ratne adrese dok sti adresovani umrli ili
pie — ali ova neurednost u primanju
ne može da garantuje publici da se i da-
nas ne gube pošilike krivnjom naše  ad-

pokoleba povjerenje u državu koliko ne-

 turnom svijetu, a naročito u Sjedinjenim
Državama i u Engleskoj, na pisma se gle-
da kao na svetinju (kad su poštovni kov-
čezi puni, publika ostavlja pisma i pakete
pod kovčegom, na ulici, panikome i ne pada
ona um da u njih dirne), a poštovni promet
je tako organizovan da se nitko ne može

da ispriča da nije primio pismo koje mu je:
bile odaslano. Kod nas naprotiv | je ušlo u o-
običaj da se poštu okrivljuje za svaki pro-

, pust u odgovaranju na pisma i ?
Mi apelujemo_ na naše kolegijalne li- q | O Be 0
stove u Jugoslaviji da dignu glas u obra- * * pravdanje_ redovno prima kao istinito. Nije
nu ugroženih Bračana, a svraćamo.paž- | čudo da se je takovo shvatanje ugnijezdilo,
nju naših. zastupnika u Beograđu i naše ali je naše mišljenje da se
ra kete Ze s pomognu Ba dno krivica svaljuje na poštarsku
stradale naše težake. Braći u Americi prepo- - ministraciju, dok je za neurednosti i
ručamo da bezodvlačno šalju pomoć svo- 2 NOSU 1
jima kod kuće, a da Jugoslov. Nar. Obra- kašnjenja poglavito kriva naša
Što je bilo za vrijeme rata, ostavi

na preko svojih Ogranaka uzme u tome
inicijativu. L4: strani, Rat ima svoju psihologiju i - =

zad ke

“ Bračani danas čuvaju mrtvu stražu |
na fadrdini protiv talijanskog pohlepnog |
imperijalizma, dok ostali otočani po našim
jadranskim draguljima odolijevaju svim
sredstvima kojim talijanska politika nasto-
ji da iskorjeni jugoslovenski osjećaj iz ži-
vog srca naših čakavaca koji su danas srce.
cijelog naroda, krvavo srce Jugoslavije... |

neprave-
ad-
Za-
cenzura.
Imo po

--

o =

»sumnja u božju egzistenciju, zabaci- '
vati crkvenu religiju, ge znači biti bez-

stva, jer, po njegovim riječima, ,na vjeri |
se osniva život i rad.“ | Po RA =

to konstatiram naprama klerikalcima. Ni
jesam nikada bio, niti jedne sekunde | u pozitivno,

ika ateista

svoju

my
nano

losti, da sam to osvjedočenje izradi ; : tako | "meni dan na dan pronose. Ali, kao št
iz umornosti postaje indiferentan. a: in- već rekoh, ja se stidim, da o pie e
skim

diferentni ljudi su upravo najveći nep e stvarima razgovaram s vama (klerikalc; o»
- jatelji misli i ljudskoga napretka Poke = (A ipak je nadbiskup Sohdabora
x S tuživao ovog apostola da zavodi dladost

K Druteo bez vjere ne može posto- a 308 kateheta potpisalo je 1910. Sličnu

a 2 2: optužbu protiv Masaryka D
že | o o
»Moramo svladati zlo dobrim.“ 2 »Demokratizam znači uzdignuti puk, a
= —— me k njemu- se  aniziti.

pa j

Demokr

atizam

znači ne laskati puku i ne Popuštati ča
a-

-sovitim dia instinktima i,
zeme mnoštva.“ \ S

Ka

Povećanje broja samoubojstva u Mao
sama Masaryk pripisuje širenju bezvjer- |

1

PA »Socialno Bitan:
pre . radničko. Socialno
»Ja nijesam protivnik religije i i hoću da tanje jednoga stalež

sviju. Pitanje mora

Je- nije samo bitanje
pitanje nije samo pi-
Za ili kaste, već Pitanje
da se riješi
potpuno i

o: a to znači, da treba prosvj jetliti
Dai e ]

gla ugristi srea Sviju, mimo dati

si
š Sai \ $.

Ko iso
s nade
Ka

uza: sve io

E so o

'H . ej ić S
A i GD A NA Pkž, N “\
Plus sja Po 5% jea.

a rtl. Ali, da se. okova neure nos
* duži. i sada, u. doba: mira i rada, ud

li i osjećaje o novom sta-
tva 0 današ-

-teresuju kapital i radnu snagu za nova

oo i onako, u normalnim prilikama, bio ote-

- mjeseci,

svojte iz Amerike, da joj izmučenoj, iz-

Istina da Su minoge. o bile. poj Tr a |

za "Korist *

o ministracije. Valjda ništa teže ne može da

uredni poštovni saobraćaj. Po svem kul-

angi mir

: humanosti, :

| irazama. s dravlie

dok Osjeća

Masaryk. k

traženja zarade i oporavljanja. on |
to ne može da posebe ni balkai sk |

= Kad već mora da postoji. eena
velikih državnih interesa, da se Sp
neka: špijunaža, propaganda, što li
bar; neka ta cenzura bude tako i
zovana da postigne svoju svrhu.
za pučanstvo. Ali ova neuredno
“pomaže državnom neprijatelju, jer
sos pr opagandu megju narod
reći nezadovoljstvo, onemogućujući pi
tak u normalno stanje, spriječavaju
stematsko pomaganje siromašnih sloj
od strane naših iseljenika. < >

Dok mi stradavamo zbog nevjero
. skupoće u zemlji i zbog padanja naš
lute. u inostranstvu, veliki broj ,če
dobre amerikanske i engleske valute

na pošti. po nekoliko mjeseci. Devet
brovačkih cenzora, koji vrše skrupol |
svoju tešku i dosadnu zadaću, nijesu u sh
nju da savladaju ogromni posao, Sad
tek cenzurišu pisma od natrag nekoli
a kako posao sporo napre :
nova, brojnija, pošta nadolazi sa svi
na svijeta, mi ćemo tek valjda do
da čitamo pisma naših milih i dragih

A oni opet ne primajući naših pisa
da jeh ili da: su ja rodhina ipr

vačke cenzure ima ika 100. 000 je
koja čekaju na cenzorove pečate. o
broj nijesu uračunate novine, paketi,
Bu i ai DONJEG: aaa će tal g

vijest u vršenju dužnosti“ ne dola
površno obavljaju svoju zadaću? -
Zadru je n. pr. 40 ba cenzora

s Ž

oće n nje. : baojaa cenz
23 će država i narod,
od. dolara u amerikan
pismima, u kojima se nalaze čeko:
milijune kruna (zeki čekovi glase n
milijona kruna /) nego li od ove _ dr
štednje na cenzorskim honor arima. Ko
no, ako je državi baš do štednje,
se ukine cenzura, jer_i onako su
mjere opreznosti, u današnjim prili
suvišne. Ovaka cenzura pogagja 1
gragjane, a špijuni, kao i kontroban
Već znadu da nagju Ze put za.
prepisku. i

Bezbroj ogladnjelih čeka da im dn
ne vlasti bar ne zaustavljaju »čekova:

Prehranu —- kad i onako njenu poni
mogu da Gočekaju. 29

: af ti di

Novosti

Novinarski koneres u Pragu — M
IVROV jubilej — Jugoslovenski novil
predsjednika Masa; vha, e

— U subotu 6. 0. m: obdržana
ga konferencija jugoslovenskih i čeh
vačkih žurnalista. Predsjedao je Nušić,
žavni tajnik dr. Drtina referirao je
turno-školskim | prilikama  Čehoslovai
Zastupnik dr. Herben o odnošajima ie :

do a ea

am a onom
ommnon u

i moć nad materijom i ugušiti
2 je. Pitanje Socialno je pitanje
nemorala, PERlije nasilja db djele

Miu

se

2.6 domovini se. lijepo pjeva i ip
io ali konkretno : šta vidi mal
Vjek u svojoj kućici, koja je. njet

mi | |
novina ? Šta da on zna o česko

vini pije
g. eda u oskudnom“ domu

a Moralno i fizički propadaju
vom čovjeku ne idite s rodi

najprije njego |
on dobiti drugi h E
će drukčije nacionalno, <
bijedu koju. nije skrivio

Da živi o Učitelj slove i

i osjećati