kai < g mena. aa. slimani u Jugoslaviji“ dd a su prije, a a negdje. kašnje, dok: Kako go“ m boni. dna SJ nam se. zaždijevao nad .. -- osti J. M. O. ima svoj potpun. program. i = velike zadatke, koje joj nameću prilike u državnom izgragjivanju, : a | noinanskih sfera pao je njenim člano- vima “težak teret u. ostavštinu oko poprav-. oka samoupravnih: svojih vjersko-prosvjet- ž nih prilika, koje je | (Šerif Arnautović sa | zevojonai družinom. skoro doveo na rub pro- jna) Ima“ di“ po a ogorčene borbe izme- | Se . 2 gju cijelog. muslimanskog “elementa (u J. M O)i ,mladih“;? Jest, bilo je sčrazloga, što mladi ljudi žele često ina prečac da = rješavaju prilike, a s metodom da se čvor. AE rasijeca, dok iskusniji žele prirodno pri- - dizanje, putem evolucije. U.tome su prave načelne razlike,škoje se ne mogu premo- stitij“kao (što vidimo iste i u državnoj upravi, gdje? se sistemi: vladavine : teško nadbijaju.;Proti jučerašnjemj/sistemu i svo- jim nametnutim »zastupnicima“. borila se JI. MO. u Bosni ;14. mjeseci i pri tomu imala pune ruke posla, a borila bi se od- mah danasži proti 'svakom novome, koji bi negirao pravo opstanka i ravnopravno- sti pred-zakonima“muslimanima na njiho- = voj rodjenoj grudi, u ovim zemljama. Ovo ne kažu samo muslimanski širi slojevi, o: nego vjerujte mi i 5/6 muslimana akade- e mičara, koji su za Organizaciju | mnogo E. više more nego. že Za, donje Mla- mi imamo. još * mladjih, koji se nedavno : pojaviše. s revijom ,Novi Vijek.“ Intere- santo je, da ovi ,još mlagji“ ne zagova- *— raju nikakvih nasilnih metoda, nego tako-- djer zdrav kulturni razvoj kao i iskusniji iz J. M. O, a razlika je medju njima nepo- dlitičko s jedne i političko djelovanje s S druge strane. I čija će biti budućnost : s mladih ili još mlagjih, to je pitanje vre- Sredjntim članak gospodina M. ,Mu- S kao da ne nosi naj- PR tačniji naslov, jer je za pravo u njemu govora samo o muslimanima iz Bosne i ae Hercegovine. Ako se o svima hoće 'govo- = riti i voditi računa, kao ,o trećoj vjeri u ze državi,“ onda stvar zadobiva posve novi karakter i ima se prosugjivati sa sasvim — novih pretpostavki. U ta kombinaciju ali ne može unići tija kao važan faktor, što nam pokazuje i decembarska skupština u Skoplju, nego jedino J. M. 0. ili. pod kojim već bila imenom narodna stranka muslimana iz B. i H., kojima oni iz Sandžaka i Make- - donije simpatišu i žele da se priklone. — S toga je za danas J. M. 0. jedini pravi forum kod muslimana; s kojim računati treba i u njemu ogledati razvoj i rješa- vanje muslimanskog pitanja u našoj dr- žavi. Kako će sjutra biti, to.ne znamo. - >. *) Ovaj smo članak dobili. od jednog muslimana, koji je boravio u Dubrovniku .na oporavku. Dono- simo ga u cijelini i bez komentara“ Uredništvo. jE > Lokrum biološka stanica a (Primili smo ovaj dopis cd g. Gustava SHARE. konsula českoslov. republike u X. n z Splitu. Uje: Lanjske. godine, na dubrovačkom ve- čeru u Pragu, uz mnogobrojno učestvo- vanje interesovanih zastupnika jugoslov. i službenih delegata českoga naroda, bio je | primljen predlog da se zamoli jugoslov. centralnu vladu, Pokrajinsku vladu za Dal- maciju i gradsku upravu u Dubrovniku: za potporu u svrhu ustanovljenja primor- ske biološke istražne stanice, koja bi slu- žila interesima jugoslov. i českih visokih škola. biološko istražna stanica. o o imenu joti u vodstvo ere ne- S o su delegati izabrali svoje. najsposobnije. 2 ude, da ih rukovode po najboljoj savje-. ošla H> Dapače | Čes. Akademie, da ona utemelji “ takovu | stanicu iz fonda kojemu bi. pripomagala | : Hlavkova ostavština t. id a unutar čisto | je odregjena za podupiranje: znanstvenih - goslaviji MI od aajidihe (okt iludnostig < muslimanska demokra- “vori za to, a Od potrebe. bi bilo da se e a SEgI * i bila on je o toj svojoj sra etjašlo i o»Vestniku Češ.- Akademije“. je predložio Irak odijeljenju ustanova, koja akelaš-—s>— sea Predlog je bio od odijeljenja omnia i fond za utemeljenje primor. biološke stanice je porastao u god. 1914 po prilici do 50. 000. K. Ali. uslijed. ratnih nepri- lika priprave. u tom pogledu su bile zau- stavljene. Sada - pak potreba _ utemeljenja takove biološke. stanice postala je. neod- godivom. U Č. S. republici su 4 uuiverslista; -4 tehničke visoke škole, visoka zemljo- .djelska i zvjeroljekarska škola, a u Ju- 3 universiteta, 2 visoke _ tehn. škole, visoka poljodjelska. i zvjeroljekar- ska škola, a te sve trebaju takovu sta- nicu, bilo da opskrbljuje te. institute de- monstrativnim i znanstvenim materijalom, bilo da u njoj uče-i- znanstveno rade pro- fesori, slušatelji i istraživaoci uopće, Proučavanje morske faune i flore je neophodno nužni dio biološke nauke uopće, a moderne universe bez nje ne dadu se ni pomisliti. Za tu. svrhu doista i sve države imaju svoje. biol. primor. stanice. Imaju je dapače _i neke: akademije. U bivšoj Austriji bila je takovom | stani- com ec. k. zoološka stanica u Trstu. a za bivšu Translajtaniju slična stanica bila je u Hrvat. Primorju. Njemačka -je imala s svoju stanicu u Rovinju, u Istri. Tršćanska sta- nica bila je potpuno njemačka, jer njezin kuratorium sasiojao se je od delegata 1 ni- versiteta imenovanih od vlade i bio je većinom njemački. Priregjivala j je kurseve: a osim. zoološke i botaničke za slušatelje, toga su mogli u njoj raditi i stručnjaci domaći i tugji. Imala je na dispoziciju nekoliko ladjica na vesla, lagjicu sa ben- zinmotorom i jednu veću benzinovu ladju, koja je pripadala društvu za znastveno istraživanje Adrije. Kursevi za slušaće su bili u programu sveučilišnih predavanja. Jasno je da se moramo postarati da i jugoslov, i česke visoke škole, jugoslov. i čes. iztraživaoci imaju dobro uregjenu istražnu biološku stanicu. Jugoslovenska Dalmacija pruža najzgodniji položaj za to. U interesu istraživanja faune iflore treba da bude što moguće južnije položena, te da u blizini bude dosta duboko more. Ali uz to mara biti i u komunikacijonom. po- gledu dobro opskrbljena, i postavljena. u većem mjestu koje bi istraživaocima mo- glo da pruži posebne životne uvjete. Zbog toga, predlagač prof. Nemec drži za naj- zgodnije mjesto staro kulturno središte Dubrovnik. Prirodno bogatstvo, raznolikost prirode u njegovoj okolici, blizina velikih morskih dubina, željeznički spoj, prirodo- znanstveni muzej u Dubrovniku itd. go- blizini morske obale mjesto za stanicu, ako je moguće već sa kakvom zgradom, jer za sada nije moguće misliti na grad-- nju. Veoma bi bilo uputno da stanica bude okružena vrtom, koji bi se mogao upo- trebiti kao botanički vrt. Kao- zgrada slu- žila bi u početku kakva villa ili obična “kuća. Kod stanice bi morao biti uteme-- ljen i akvarium sa živom morskom fau- nom i florom kakvom su opskrbljene sve: moderne bioleške stanice. Biti će od. po- trebe i lagjica a moguće bi se moglo do- biti i kakvu torpiljarku i preudesiti nju kao lagju za istraživanje. Biološka stanica imaće veliku privlačivost. za naše. pr la dopisce_i za strance. Tršćanska stanica koja. nije. bila = bro utemeljena imala je mnogo | tugjih. i rista, te dobar dio troškova za uzdržavanje. bil ta biol. stanica bila skopčana sa ove- = "Dr.B. Nemea h sisi? koristi za. ono_ mjes gdje bi“ e : X: ovo. svi ne s stadosmo_ u čvrstu falangu za a bi. za jugoslovenske | + česke stručnjak e utemeljena | u Dalianu me : . greb ovaj telegram : .vake novčanice biti će na granici za : njene, te ne mogu biti izmijenjene, : nek se stara za to, da nabavi Za ove inoticom u samo jednoj društvu ,Bošković“, posjetioca. Napuljska stanica sa svojim S S ae bila je ciljem mnogobrojnil tu-. Pčel. Zadruge, pa žali utemeljena. čas - | Uskrs: ove godinežnije u isti dan Sa tolicima i pravoslavnim, kao što je slučaj- no bio lani, užprvoj godini oslobogjenja i ujedinjenja. Državni je kalendarZzajednič- ki, ali crkveni kalendari teku“još po sta- e a malo posvetila 1 brige, < 1 a i ulaznice _ » akvani pokrilo . svi pčelari i na vrijeme od ije poznate prosto: rije. Jer, nešto: radi n . Najzgodniji ee PIE: bi “Lokrum, a koji svojim divnim položajem, | “krasnim : | vrtom, bogatstvom. prirode i i zgodnom zgra: zdom je upravo stvoren za to, jer bi još više privlačivao | strance i postao ljepšim u uregjenijim. BE BB = Grad i okolica rom.. Mi. ćemo počekati da sei crkveni kalendari ujedine, da onda čestitamo ka- toličkim i pravoslavnim Jugoslovenima nji- hovo zajedničko Vorsenigi 9) Dubrovnik : š dolazi Masaryk, predsjednik česko-slov.;republike,; kako pra- ške novine javljaju, na oporavak. Naš grad nije dolično proslavio sedamdesetu:godiš- , njicu ovog velikana slovenskog i velikog prijatelja Jugoslovenskog. «Sada nam se pruža prilika da iskažemo dužnu počast prvaku bratskog českoslovačkog naroda. Da li će se Dubrovnik pobrinuti da dostoj- no primi u svoju sredinu i da pruži sve. pogodnosti za zasluženi i nužni, odmor sta- rom borcu za oslobogjenje i ujedinjenje českoslovačkog i jugoslovenskog naroda? Zalvoren je agitator ,Hrv. Zaje- dnice“ Stjepan Buć (Dr.) po Bachovoj. pa- tenti na 14 dana. Buć je optužen da je u Dubrovačkoj Rijeci na skupštini govorio proti vojsci, Zbog toga je bio stavljen pod policajnu pažnju, dok se stvar ne istraži. Megjutim, on je odaslao ,Hrvatu“ u Za- »Dubrovnik. Amo _za- vladao užasan demokratski teror. Hrvati- ma se čine premetačine, stavlja ih se pod policijsku pažnju, šikanira. Ogorčenje u narodu veliko. Stanje nesnosljivo. Pozivlje- mo vladu da posreduje. Buć.“ Ovaj alar- mantni telegram pun lažnih izmišljotina naj- bolje dokazuje kakav je manijak ovaj. vrlo sumnjivi ,ratni putnik“, koji je iz Švicar- ske slao u Ameriku dopise protiv Jugoslo- Meskog. Odbora. Mi ćemo se na ovo još . osvrnuti. Redarstvo je zaplijenito ribu, ito: g Mihu Čumo 35 kg, ag. Mihu Brautoviću 33' kg. ukjata, koju su dopre- mili lagjom ,Cavtat“ iz Cavtata, navodno po narudžbi svojih znanaca iz Dubrovnika. G. Vasilije Terentijev, ruski ma- rinski pukovnik i komandant jedne divizije na Crnom Moru, boravi u našem gradu. O- vaj heroj potopio je dreadnought Katarina II. u Novorosijsku da ne dogje u njemačke ruke. G. Terentijev namjerava držati jeo predavanje o podmornicama. Plaće intelektualaca Brema o- nim radnika. Pod ovim naslovom pre- nijeli smo iz zagrebačkih listova omjer iz- megju plaća intelektualnih i manualnih radnika. U tomelje za primjer uzet zah- x o ootjev zagrebačkih stolarskih radnika od ::80.K. po satu.“ Dužni smo istaknuti da mjesni. stolarski radnici primaju tek 8 K po satu, što je odista minimalna plaća u današnjim teškim prilikama. Ko putuje u Česku? Českosloven- ski konsulat upozoruje one koji putuju u područje republike československe da ne nose sobom nebiljegovane novčanice. Q- plije- čanice ili nužne predmete valutu veće vrednosti. o jednom predavanju, Kako smo obaviješteni, sa par ] mjesnoj novi pčelarski. je_stručnjak pokr. Vlade u Še imao držati pčel. predavanje u. katoličkom — Doznadosmo da: je na želju Dubrovačke imo -da je: uprava to- predavanje držato privatnih objava pr Svak hnov-- podli ij E da je ista. izabrala širem pa pogode na sretna vrata » Boškovića gi od predavanja“. izostadoše. Za Ir E e preporuča: malo više pažnje i taman na Pa. mjestu. zvolu za stanovanje, Općina u dog Za osobe manje imućne može Općij pustiti pismena odluka, koju je duža, kazati konakodavcu, ako hoće da vaj ne naplati potpunu odredbinu. o kodavać ima naplatiti manju ili ni prez oj Korde PEa vještenja, a nešto što neki ne _mogoš, Čujemo da se. ovdje. namj ovoga proljeća osnovati uzorni ovla linjak. I pravo je. Svaka na svome a uzorni pčelinjak Je -u> dubrov. z Nekoliko pč D = od strane , česko-slov. tor jata iz Splita ons < trgova češke a odes Zadaća je društva podupiranje Pozivlju se dakle dalmatinski vogjači i trgovci vina da se obrate sa pr uzdanjem na ovo novo društvo. a | Odresbinelna strance. Obzir na novi propis, po kojemu su stranci di žni ishoditi od Kotarskog Poglavarst Poglavarstvom našla se ponuko: promijeniti neke propise glede utjei nja općinske odredbine na strance. 1. Od dana i. aprila 1920 odre se povisuje na K 4.— dnevno po: baliti ovu pristojbinu do polovice. 2. Propisi glede prava na opro stojbine odnosno glede pogodnosti u ostaju nepromijenjene. Ko cijeni da: na ima pravo treba da to zatraži i po kod Općinskog Ureda, gdje će mu. 3. Svaki konakodavac dužan je 1 platiti od gosta K 4:— dnevno po i naplaćenu svotu platiti na Općinski najdalje po odlasku gosta. Samo u ju zadnje stavke prednjeg propisa, odredbinu. Inače ostaje za nju odgovor sekolska akademija s ple Soko priređuje dne 12. ov. mj. akad S oka saene bd Marš, 2) Proste , izvađa tam 6) Žive slike. (Piramide). Ba > ispitom zrelosti“, kom u jednom činu. LICA - Alma della: "Pp. Djev. g. K. Lujak — Ernest, sl S. Mišković — Alfred, student, 9. M 1 Vić — Sobarica, g. Anka Pochi e je rasporeda Slijedi ples. Upozoravamo p. na sokolske proste vj prikazuju naše » Oslobođenje“. | =. u tim vježbama ima Svoje zn čen VaK1 je stav pjesma Za se. Vježbami Pravlja vođa prednjačkog odjeljen Antun io n, k uspjehom Oi je VOOR: tečaj “soko Vježbe će sokolskom e općinstvo 0! uskrsni ponedjeln Ostim sokolskim vjež Stite