kai <

g mena.

aa. slimani u Jugoslaviji“

dd a su
prije, a a negdje. kašnje, dok: Kako go“

m boni. dna SJ nam se. zaždijevao nad

..
--

osti J. M. O. ima svoj potpun. program. i
= velike zadatke, koje joj nameću prilike u
državnom izgragjivanju,
: a | noinanskih sfera pao je njenim člano-

vima “težak teret u. ostavštinu oko poprav-.
oka samoupravnih: svojih vjersko-prosvjet- ž
nih prilika, koje je | (Šerif Arnautović sa |

zevojonai družinom. skoro doveo na rub pro-

jna) Ima“ di“ po a ogorčene borbe izme- |
Se . 2 gju cijelog. muslimanskog “elementa (u J.
M O)i ,mladih“;? Jest, bilo je sčrazloga,
što mladi ljudi žele često ina prečac da
= rješavaju prilike, a s metodom da se čvor.
AE  rasijeca, dok iskusniji žele prirodno pri-

- dizanje, putem evolucije. U.tome su prave
načelne razlike,škoje se ne mogu premo-
stitij“kao (što vidimo iste i u državnoj
upravi, gdje? se sistemi: vladavine : teško
 nadbijaju.;Proti jučerašnjemj/sistemu i svo-
jim nametnutim »zastupnicima“. borila se

JI. MO. u Bosni ;14. mjeseci i pri tomu
imala pune ruke posla, a borila bi se od-
mah danasži proti 'svakom novome, koji

bi negirao pravo opstanka i ravnopravno-
sti pred-zakonima“muslimanima na njiho-
= voj rodjenoj grudi, u ovim zemljama. Ovo

ne kažu samo muslimanski širi slojevi,
o: nego vjerujte mi i 5/6 muslimana akade-

e mičara, koji su za Organizaciju | mnogo
E. više more nego. že Za, donje Mla-

mi imamo. još * mladjih, koji se nedavno
:  pojaviše. s revijom ,Novi Vijek.“ Intere-
santo je, da ovi ,još mlagji“ ne zagova-

*— raju nikakvih nasilnih metoda, nego tako--

 djer zdrav kulturni razvoj kao i iskusniji iz
J. M. O, a razlika je medju njima nepo-
dlitičko s jedne i političko djelovanje s

S druge strane. I čija će biti budućnost :

s mladih ili još mlagjih, to je pitanje vre-

 Sredjntim članak gospodina M. ,Mu-
S kao da ne nosi naj-
PR tačniji naslov, jer je za pravo u njemu

govora samo o muslimanima iz Bosne i
ae Hercegovine. Ako se o svima hoće 'govo-

= riti i voditi računa, kao ,o trećoj vjeri u

ze državi,“ onda stvar zadobiva posve novi

karakter i ima se prosugjivati sa sasvim
— novih pretpostavki. U ta kombinaciju ali
ne može unići
tija kao važan faktor, što nam pokazuje
i decembarska skupština u Skoplju, nego
jedino J. M. 0. ili. pod kojim već bila
imenom narodna stranka muslimana iz
B. i H., kojima oni iz Sandžaka i Make-
- donije simpatišu i žele da se priklone. —

S toga je za danas J. M. 0. jedini pravi

forum kod muslimana; s kojim računati
treba i u njemu ogledati razvoj i rješa-
vanje muslimanskog pitanja u našoj dr-
 žavi. Kako će sjutra biti, to.ne znamo. -
>.

*) Ovaj smo članak dobili. od jednog muslimana,
koji je boravio u Dubrovniku .na oporavku. Dono-
simo ga u cijelini i bez komentara“ Uredništvo.

jE > Lokrum biološka stanica

a (Primili smo ovaj dopis cd g. Gustava
SHARE. konsula českoslov. republike u

X. n z Splitu. Uje:

Lanjske. godine, na dubrovačkom ve-
čeru u Pragu, uz  mnogobrojno učestvo-
vanje interesovanih zastupnika jugoslov. i

službenih delegata českoga naroda, bio je |

primljen predlog da se zamoli jugoslov.
centralnu vladu, Pokrajinsku vladu za Dal-
maciju i gradsku upravu u Dubrovniku:

za potporu u svrhu ustanovljenja primor-

ske biološke istražne stanice, koja bi slu-
žila interesima jugoslov. i českih visokih

škola.

biološko istražna stanica.

o o imenu joti u vodstvo ere ne- S
o su delegati izabrali svoje. najsposobnije. 2
ude, da ih rukovode po najboljoj savje-.

ošla H>
Dapače |

Čes. Akademie, da ona utemelji “ takovu
| stanicu iz fonda kojemu bi. pripomagala |
: Hlavkova ostavština t. id

a unutar čisto | je odregjena za podupiranje: znanstvenih

- goslaviji

MI od  aajidihe (okt iludnostig <

muslimanska demokra-

“vori za to, a
Od potrebe. bi bilo da se e

a SEgI * i

bila

on je o toj svojoj sra etjašlo i
o»Vestniku  Češ.- Akademije“.

je predložio Irak odijeljenju

ustanova, koja

akelaš-—s>— sea
Predlog je bio od odijeljenja omnia

i fond za utemeljenje primor. biološke

stanice je porastao u god. 1914 po prilici

do 50. 000. K. Ali. uslijed. ratnih nepri-
lika priprave. u tom pogledu su bile zau-

stavljene. Sada - pak potreba _ utemeljenja
takove biološke. stanice postala je. neod-
godivom.

U Č. S. republici su 4 uuiverslista;

-4 tehničke visoke škole, visoka zemljo-

.djelska i zvjeroljekarska škola, a u Ju-
3 universiteta, 2 visoke _ tehn.
škole, visoka poljodjelska. i zvjeroljekar-
ska škola, a te sve trebaju takovu sta-
nicu, bilo da opskrbljuje te. institute de-
monstrativnim i znanstvenim materijalom,
bilo da u njoj uče-i- znanstveno rade pro-
fesori, slušatelji i istraživaoci uopće,

Proučavanje morske faune i flore
je neophodno nužni dio biološke nauke
uopće, a moderne universe bez nje ne

dadu se ni pomisliti. Za tu. svrhu doista

i sve države imaju svoje. biol. primor.
stanice. Imaju je dapače _i neke: akademije.
U bivšoj Austriji bila je takovom | stani-
com ec. k. zoološka stanica u Trstu. a za
bivšu Translajtaniju slična stanica bila je
u Hrvat. Primorju. Njemačka -je imala s svoju
stanicu u Rovinju, u Istri. Tršćanska sta-
nica bila je potpuno njemačka, jer njezin
kuratorium sasiojao se je od delegata 1 ni-
versiteta imenovanih od vlade i bio je

većinom njemački. Priregjivala j je kurseve:
a osim.

zoološke i botaničke za slušatelje,
toga su mogli u njoj raditi i stručnjaci
domaći i tugji. Imala je na dispoziciju

nekoliko ladjica na vesla, lagjicu sa ben-

zinmotorom i jednu veću benzinovu ladju,
koja je pripadala društvu za znastveno
istraživanje Adrije. Kursevi za slušaće
su bili u programu sveučilišnih predavanja.

Jasno je da se moramo postarati da
i jugoslov, i česke visoke škole, jugoslov.
i čes. iztraživaoci imaju dobro uregjenu
istražnu biološku stanicu. Jugoslovenska
Dalmacija pruža najzgodniji položaj za to.

U interesu istraživanja faune iflore treba

da bude što moguće južnije položena, te
da u blizini bude dosta duboko more. Ali
uz to mara biti i u komunikacijonom. po-
gledu dobro opskrbljena, i postavljena. u
većem mjestu koje bi istraživaocima mo-
glo da pruži posebne životne uvjete. Zbog
toga, predlagač prof. Nemec drži za naj-
zgodnije mjesto staro kulturno središte

Dubrovnik. Prirodno bogatstvo, raznolikost

prirode u njegovoj okolici, blizina velikih

morskih dubina, željeznički spoj, prirodo-

znanstveni muzej u Dubrovniku itd.  go-

blizini morske obale mjesto za stanicu,

ako je moguće već sa kakvom zgradom,
jer za sada nije moguće misliti na grad--

nju. Veoma bi bilo uputno da stanica bude
okružena vrtom, koji bi se mogao upo-
trebiti kao botanički vrt. Kao- zgrada slu-

žila bi u početku kakva villa ili obična
“kuća. Kod stanice bi

morao biti uteme--
ljen i akvarium sa živom morskom fau-
nom i florom kakvom su opskrbljene sve:

moderne bioleške stanice. Biti će od. po-
trebe i lagjica a moguće bi se moglo do-
biti i kakvu torpiljarku i preudesiti nju

kao lagju za istraživanje. Biološka stanica
imaće veliku privlačivost. za naše. pr la
dopisce_i za strance.

Tršćanska stanica koja. nije. bila =
bro utemeljena imala je mnogo | tugjih.

i rista,
te dobar dio troškova za uzdržavanje.
bil ta biol. stanica bila skopčana sa ove-

= "Dr.B. Nemea h sisi? koristi za. ono_ mjes gdje bi“ e

: X: ovo. svi ne s stadosmo_ u čvrstu falangu za a bi. za jugoslovenske | + česke stručnjak e
utemeljena | u Dalianu me :

. greb ovaj telegram :

.vake novčanice biti će na granici za
: njene, te ne mogu biti izmijenjene,
: nek se stara za to, da nabavi Za ove

inoticom u samo jednoj

društvu ,Bošković“,
posjetioca. Napuljska stanica sa svojim

S S ae bila je ciljem mnogobrojnil tu-. Pčel. Zadruge, pa žali

utemeljena. čas

-

| Uskrs: ove godinežnije u isti dan Sa
tolicima i pravoslavnim, kao što je slučaj-
no bio lani, užprvoj godini oslobogjenja i
ujedinjenja. Državni je kalendarZzajednič-
ki, ali crkveni kalendari teku“još po sta-

e a malo posvetila 1 brige, < 1
a i ulaznice _ » akvani pokrilo . svi pčelari i na vrijeme od ije

poznate prosto: rije. Jer, nešto: radi n .

Najzgodniji ee PIE: bi “Lokrum,
a koji svojim divnim položajem, | “krasnim :
| vrtom, bogatstvom. prirode i i zgodnom zgra:
zdom je upravo stvoren za to, jer bi još
više privlačivao | strance i postao ljepšim
u uregjenijim. BE BB =

Grad i okolica

rom.. Mi. ćemo počekati da sei crkveni

kalendari ujedine, da onda čestitamo ka-
toličkim i pravoslavnim Jugoslovenima nji-
hovo zajedničko Vorsenigi

9) Dubrovnik : š dolazi Masaryk,
predsjednik česko-slov.;republike,; kako pra-
ške novine javljaju, na oporavak. Naš grad

nije dolično proslavio sedamdesetu:godiš- ,

njicu ovog velikana slovenskog i velikog
prijatelja  Jugoslovenskog. «Sada nam se

pruža prilika da iskažemo dužnu počast

prvaku bratskog českoslovačkog naroda.
Da li će se Dubrovnik pobrinuti da dostoj-

no primi u svoju sredinu i da pruži sve.

pogodnosti za zasluženi i nužni, odmor sta-
rom borcu za oslobogjenje i ujedinjenje
českoslovačkog i jugoslovenskog naroda?

 Zalvoren je agitator ,Hrv. Zaje-
dnice“ Stjepan Buć (Dr.) po Bachovoj. pa-
tenti na 14 dana. Buć je optužen da je u
Dubrovačkoj Rijeci na skupštini govorio
proti vojsci, Zbog toga je bio stavljen pod
policajnu pažnju, dok se stvar ne istraži.
Megjutim, on je odaslao ,Hrvatu“ u Za-
»Dubrovnik. Amo _za-
vladao užasan demokratski teror. Hrvati-
ma se čine premetačine, stavlja ih se pod
policijsku pažnju, šikanira. Ogorčenje u
narodu veliko. Stanje nesnosljivo. Pozivlje-
mo vladu da posreduje. Buć.“ Ovaj alar-
mantni telegram pun lažnih izmišljotina naj-
bolje dokazuje kakav je manijak ovaj. vrlo
sumnjivi ,ratni putnik“, koji je iz Švicar-
ske slao u Ameriku dopise protiv Jugoslo-
Meskog. Odbora. Mi ćemo se na ovo još

. osvrnuti.

Redarstvo je zaplijenito ribu,
ito: g Mihu Čumo 35 kg, ag. Mihu
Brautoviću 33' kg. ukjata, koju su dopre-
mili lagjom ,Cavtat“ iz Cavtata, navodno
po narudžbi svojih znanaca iz Dubrovnika.

G. Vasilije Terentijev, ruski ma-
rinski pukovnik i komandant jedne divizije

na Crnom Moru, boravi u našem gradu. O-

vaj heroj potopio je dreadnought Katarina II.
u Novorosijsku da ne dogje u njemačke

ruke. G. Terentijev namjerava držati jeo

predavanje o podmornicama.

Plaće intelektualaca Brema o-
nim radnika. Pod ovim naslovom pre-
nijeli smo iz zagrebačkih listova omjer iz-
megju plaća intelektualnih i manualnih

radnika. U tomelje za primjer uzet zah-

x o ootjev zagrebačkih stolarskih radnika od
::80.K. po satu.“ Dužni smo istaknuti da

mjesni. stolarski radnici primaju tek 8 K

po satu, što je odista minimalna plaća u
današnjim teškim prilikama.

Ko putuje u Česku? Českosloven-
ski konsulat upozoruje one koji putuju u

područje republike československe da ne

nose sobom nebiljegovane novčanice. Q-

plije-

čanice ili nužne predmete
valutu veće vrednosti.

o jednom predavanju,

Kako
smo obaviješteni, sa par

] mjesnoj novi
pčelarski. je_stručnjak pokr. Vlade u Še

imao držati pčel. predavanje u. katoličkom
— Doznadosmo da: je
na želju Dubrovačke
imo -da je: uprava to-

predavanje držato

privatnih objava

pr

Svak
hnov--
podli ij E

da je ista. izabrala širem pa

pogode na sretna vrata » Boškovića
gi od predavanja“. izostadoše. Za Ir
E e preporuča: malo više pažnje i

taman na Pa. mjestu.

zvolu za stanovanje, Općina u dog

Za osobe manje imućne može Općij

pustiti pismena odluka, koju je duža,
kazati konakodavcu, ako hoće da

vaj ne naplati potpunu odredbinu.

o kodavać ima naplatiti manju ili ni

prez

oj

Korde
PEa

vještenja, a nešto što neki ne _mogoš,

Čujemo da se. ovdje. namj
ovoga proljeća osnovati uzorni ovla
linjak. I pravo je. Svaka na svome
a uzorni pčelinjak Je -u>  dubrov.

z Nekoliko pč D

= od strane , česko-slov. tor
jata iz Splita ons <

trgova češke a odes
Zadaća je društva podupiranje

Pozivlju se dakle dalmatinski
vogjači i trgovci vina da se obrate sa pr
uzdanjem na ovo novo društvo. a |

Odresbinelna strance. Obzir
na novi propis, po kojemu su stranci di
žni ishoditi od Kotarskog Poglavarst

Poglavarstvom našla se ponuko:
promijeniti neke propise glede utjei
nja općinske odredbine na strance.

1. Od dana i. aprila 1920 odre
se povisuje na K 4.— dnevno po:

baliti ovu pristojbinu do polovice.
2. Propisi glede prava na opro
stojbine odnosno glede pogodnosti u
ostaju nepromijenjene. Ko cijeni da: na
ima pravo treba da to zatraži i po
kod Općinskog Ureda, gdje će mu.

3. Svaki konakodavac dužan je 1
platiti od gosta K 4:— dnevno po
i naplaćenu svotu platiti na Općinski
najdalje po odlasku gosta. Samo u
ju zadnje stavke prednjeg propisa,

odredbinu. Inače ostaje za nju odgovor
sekolska akademija s ple

Soko priređuje dne 12. ov. mj. akad
S oka saene bd Marš, 2) Proste

, izvađa tam
6) Žive slike. (Piramide).
Ba > ispitom zrelosti“, kom
u jednom činu. LICA - Alma della:

"Pp. Djev. g. K. Lujak — Ernest, sl
S. Mišković — Alfred, student, 9. M 1

Vić — Sobarica, g. Anka Pochi e
je rasporeda Slijedi ples.

Upozoravamo p.
na sokolske proste vj
prikazuju naše » Oslobođenje“. |
=. u tim vježbama ima Svoje zn čen
VaK1 je stav pjesma Za se. Vježbami
Pravlja vođa prednjačkog odjeljen

Antun io
n, k
uspjehom Oi je VOOR:

tečaj “soko
Vježbe će
sokolskom

e općinstvo 0!

uskrsni ponedjeln
Ostim sokolskim vjež

Stite