i tal hi N m š . g? m o Kareki o A več | s dra x košu SA sak za a PE) : > Str ana Pa # wap» X da a % ki Pi: = Listovi u drugim zemljama, n. > Americi, veliki listovi, bogati raznovrsnim materijalom, deset-dvadeset stranica, mo- > gu da izagju do sedam puta na dan, u hi- ljade, na milijone eksemplara... > Monotypi, linotypi, rotacione mašine, = elektrika, telefoni, telegrami, brza pošta, a automobili, protežiranje štampe od vladine > sloboda štampe. < Kongres Demokratske Jugoslovenske Omladine u Ljubljani E“ = Dne 25., 26, 27-III. 1920., držao se u h celokupnog Demokratskog Jugoslovenskog = Ljubljani u ,Narodnom domu“ kongres Studenstva, na poziv: Jug. napr. akad. 8 > društva ,Jadran“ iz Ljubljane i Domokrat- skog Studenskog Kluba ,Jugoslavija“ iz Zagreba, sa ovim dnevnim redom : 1) Verifikacija mandata. 2) Konstitui- sanje kongresa. 3) Poslovnik. 4) Referat o stvaranju Centralne Organizacije (zadatak i cilj).*5) Izveštaj pojedinih organizacija o kia a2 o svom programu i stanju. 6) Program, sta- tuti Centralne Organizacije. 7) Odnos Cen- tralne Organizacije prema ostalim omladin- skim grupama i prema političkim stran- 2 J Z kama. 8) Rad Centralne Organizacije pra- ma vani. 9) Odnos Centralne Organizacije prema Jugoslovenskom Studenskom Sa- vezu. 10) Organ Demokratske Omladine. 11). Konstitucija centralnog Odbora. 12) Deklaracija. 13) Eventualije. Stvorena je ,Centralna Organizacija Demokratskih Jugoslovenskih Studenata“ sa središtem u Beogradu, a privremeno novi su ,Centralne Organizacije“ do sada: Jugoslovensko napredno akademsko dru- štvo ,Jadran“ (Ljubljana), Demokratski mokratski Studenski Klub (Beograd), a svoj bovi. Na Kongresu izabran je sledeći Cen- tralni Odbor. Presednik : Marič Svetislav, cand. phil.; 1. podpresednik : Jutrović G. Andro, cand. phil.; II. podpresednik : Ni- kolić Sima aps. jur. ; I. sekretar: Gjerma- nović Rajko, cand. jur.; 1I. sekreter: Gr- = gić Ivo, cand. phil.; II. sekreter: Prica Bogdan, stud. jur. ; I. blagajnik : Jančiko- vić Tomo, stud. jur.; Ii. blagajnik . Kostić Svetislav, stud, med.; — Odbornici: Rajić Milan, stud. phil; Čok Svobodin, stud. jur.; Bulat G. Edy, stud. jur., Hajduković > Stanko, cand. jur. NT ji o Kongres su pozdravili u ime Stare- šinske Sveze Demokratskih Studenata, na- rodni poslanici: Dr. Pestotnik i or. Ravni- kar, te sveučilišni prof. Dr. /lešić. Za celo vreme boravka u Ljubljani delegati kao i cela ostala omladina iz Za-| greba i Beograda bili su gosti Jug. Napr. Akad. društva ,Jadran“, a 28/III. pošli su pod vodstvom sveuč. prof. Dr. Prijatelja na Bledsko Jezero. . Time je nakon toliko godina stvorena S formalna organizacija celokupne Jugoslo- pr. u. se sada ponovno organizira, da dovrši svoj | Ž # strane i — sloboda, blažena amerikanska s e \ * * 5 *. ž A kod nas — osim svih jada novi- = narskih — žeže nas i vojna cenzura. do sastanka Konstituante u Zagrebu. Čla- Studentski Klub ,Jugoslavija (Zagreb) i de- pristup najavljuju i drugi omladinski klu-. Gensko Oy note niža hivšše DRAČ stiju za domovin venske Omladine, naslednice bivse | - “načela govorahu preko ustiju za + goslovenske Nacijonalističke Omlađine, one oslijepljenog omladine, koja je uvek bila najizrazitiji mremo nigda u život u čovjeka, ni onda, : Manu posć > he s ičnost i pokva- predstavnik Jugoslovenske Ideje, a koja kad ga zaspu cinizam, seb Po iotna a renost uma i srca. Naša je okt je 7 Za o zra Rcj as Eko sške ali uzvise zadatak u novoj državi, Teš še žrtava doprinašala. on Prostorije ,C. O“. nalaze se u Stross- | o : | RGN LE EK o#1 e lipa ino .. 7 S] ahu mayerovoj ulici 2., I. Kat. (Zagreb). | E onih, koji do jučer sijaliu mržnju, SIp : a kn 2 e « za koju je najvi- a njihova privremena : Pio kia = riječi Lovrićeve bile 2 Vjetre; štreahu otrov i žuč proti Ujedi- o > i ge Dopisi | Pe ka da ide svojim teškim koracima, ali dostiže. | S li Ne nada u bolje nego vjera i sigurn psku S aj P so pobjedu prave narodne duše, suština su (Damirov) Kako Vam u zadnjem do- Tovrićevih riječi. On je živi slijepac, koji pisu javih o akciji činovništva radi Neza- = gizički ne vidi, ali duševno i umno gleda dovoljstva u državnoj i pokrajinskoj ad- | jasnije, bistrije i čišće od mnogih i mno- ministraciji, čitatelji će biti shvatili, da oh današnjih vođa neslijepaca i običnih današnje političko, ekonomsko i financi-- neslijepaca u narodnom toru. | jalno stanje odjekuje ogorčenjem i boli u onim krugovima, koji su jednom od glav- nih žila kucavica za zdravo funkcionira- nje državnog organizma. U našem činov- ništvu ima još ogromni dio poštenih ina- cionalno orijentiranih ljudi, kojima je neo- borivi ,vjeruje“ državno i narodno jedin-| stvo. Njihovoj se svijesti ima zahvaliti, što nijesu zaplovili razvratnim vodama radi nesposobnosti i nepatriotizma te stran- | čarske sebičnosti vođećih državnih kru- gova. Oni, koji bijahu slabići umom i sr- cem, ti su danas više i manje okupljeni okolo klerikalaca i zajedničara, a donekle okolo komunista. Akcija Benkovića, koja je jasna iole zdravom čovjeku, nailazi na osugjivanje činovništva u Splitu, a neo- prezno držanje Dr. Derada izazvalo je ta- kođer negodovanje. Iza svijesne i patrio- tičke resolucije pomoćnih drž. namješte- nika, danas su splitske novine donijele i onu čestitih poreznih činovnika, koji u svojoj resoluciji ovo kažu; ,. . . udruže- nje je jednoglasno poprimilo resoluciju ... osuđujući postupak g. predsj. centralnog saveza u Zagrebu Dr. Benkovića, kao i najogavnije represalije proti Splitu. Sve rekvirirane naše parobrode i jedre- njače komandat je tal. štacionarne lađe Puglia“ otpremio u Šibenik. To se isto dogodilo i s talijanskim lađama, koje su ovdje prodavale južno voće. Zbog čega sve ovo ? Jedan je talijanski oficir, jer je bio po njegovim riječima insultiran od nekih dokona pred kafanom, pucao i u mirne građane. Ovaj je čin doveo do toga. da je razjarena masa na nj navalila i skoro bi ga bila linčovala, da ga nije spa- silo naše državno redarstvo i dva ameri- kanska oficira. Ali proći ću preko samog incidenta. Pitanje je sada, da li je talijan- ska komanda, a sigurno po uputama iz Rima i Zadra, učinila jedan pametni ko- rak s ovom represalijom. Uzme li se u ob- zir materijalna strana, onda nema dvojbe, da se nama nanosi ogromna šteta, koja doseže i milione, jer je sav promet obu- stavljen. Roba leži na stanicama ili u Tr- stu ili Metkoviću. Posljedica je toga, da Gani predsjednika saveza. drž, namješte- < ostalih predmeta potrebnih za život, pa | skaču cijene onomu, što je u zalihi u gradu. nika za Dalmaciju Dr. Derada“. Također O a f . su protestovali odbor srednjoškolskih pro= |. 02 vao parobroća po amerikanskom fesora i organizacija poštanskih činovnika. | Savez pučkih učitelja je preko svoga od- bornika u centralnoj upravi iznio također energično prosvjedovanje. Uopće nezado- voljstvo je zahvatilo maha, a do naših je političara i vođa, da ne dovedu činovniš- tvo do očaja i nesmotrenih koraka. — Predavanje junaka — slijepca ka- petana Lovrića duboko su potresla duša- ma i mozgom slušateljstva. Kazalište je oba puta bilo nevjerojatno prenapunjeno. Suze i uzbuđenje na licama muškim i ženskim najbolji je dokaz, kako su bila pokrenuta osjećanja, kako je živi primjer otačbeničke žrtve za slobodu i ujedinjenje naroda duboko dirnuo i u ovim pokvare- nim vremenima etičku stranu čovjekove =: duše i njegova duha. Pred riječima ka-- Kruno Kolombatović svoje predavanje o petana Lovrića stajala je slika onog pra- uzrocima i sredstvima boljševizma u Ru- vog i nepatvorenog narodnog i domovin- P'l+: Zanimanje je veliko, jer će govoriti skog života, u kojem pobjeđuju ljubav, čoviek, koji je sam doživio mnogo toga u samozataja, požrtvovnost, ustrajnost, ne- Rusiji : tako imao prilike, da prosudi sta- sebičnost i žrtva Uma, Srca i Krvi za 1/9 U noliKoj Rusiji. O ovom ću vas pre- Otačbinu, jednom ropkinju, danas slobod- > davanju obavijesti napose, nu. Vlast i gospodstvo etičkih i moralnih zale jseaa / Z Splita i Metkovića, ne mogu pokrivati po- trebe. Ovaj ekonomsko-prometni pritisak je i glavni movens italije na štetu našu. jer ovim se ne može doći do onih srdačnih i prijateljskih odnošaja između Jugoslavije i Italije, a kojih su puna usta ministra predsjednika Nittia u talijanskom parla- mentu i senatu. Ovim se samo širi jaz, u koji će prije jednom nogom upasti Ita- lija nego li Jugoslavija. Ove mjere u praksi ne ulijevaju pouzdanje prama Italiji, pa teorijski govorio g. Nitti najretoričkije i liji a ne njenim latinskim riječima. — Na drugi dan Uskrsa držat će g. junaka i klicahu: »Mi ne su najpravednij e: bara olovne osude proti današnjem gospodstvu _— : : ik Draž vić. < njenju i Oslobođenju Jugoslavenstva. PTAV- — gtavništva dr. Draža Pavlov — Silna i moćna //alija opet poduze = vije srpske historije. pom od srpskih radikala i stupio u borbu nastaje pomanjkanje životnih namirnica i | | ao jin piti sd oat sSPAStAN OK SAN > RE oieni i engleskom zastavom, a koji opće između "24, “77 Sajt San samusadpoglen:j za 19. 0. m. Američka je vlada izdala jedn Ali s političkog gledišta donosi Italiji štete, najmedenije. Na djelu ćemo vjerovati Ita- U suholu dne 3. 0. m. u 11 sati pre. 3 minuo je naglom smrću od srčane kapi predsjednik privremenog narodnog pred. Ova vijest konsternirala je cijelu Ju. goslaviju, jer je pokojnik imao tek 54 go. dine, a bio je zdrav i jak. Jugoslavija gubi u njemu velikog nacionalnog radnika, Bi je profesor universiteta, učestvovao u o nivanju i saragjivao u »Delu“i »Književ. nom glasniku“. Napisao ie knjigu ,Ujedi. njenje Nemačke“ i nekoliko rasprava n Uregjivao je neko vrijeme radikalsk i ,Samoupravu“. G. 1896, izabran je za po. slanika u skupštinu. Za vrijeme rat , u emigraciji, odijelio se je sa svojom gru- | protiv separatizma. Kao prvi predsjednik priv. nar. predstavn štivo vršio je objektivno | svoju odgovornu zadaću i sudjelovao u | svim pregovorima kroničkih kriza našeg privremenog parlamenta. : Slava Draži Pavloviću ! kod r Mihajlo Polit-Desančić a VR KA ZAC PRASKA AKA SIKA K JRVR VR RA LI de o S a PONEKA don Bara gra SLO RI KO RAI , KO TS M RR KR GLE ško so PR IVI KAK U Vojvodini, u Žabalju preminuo: j dne 30 pr. m. u 87.oj god. života, stari na rodni borac Mihajlo Polit-Desančić. Cio svo život vodio je borbu protiv Nijemaca i Madžara. Bio je Jugosloven odavna i po-: dupirao svim silama nastojanja biskup Strossmayera. aa slava Politu-Desančiću ! Jadransko pitanje. 3 saopćenje da Sjedinjenje Države nijesu vise zastupane na mirovnoj konferencij — U San Remu predsjedaće jugoslov. de- > legaciji Dr. Trumbić — Očekuje se da će 1 direktni pregovori izmegju Nitti-a i Trum- | bića dovesti do zaključka. g sm Prema izjavama Nitti-a u senatu, | ćini se, da je jadransko pitanje odista | blizu konačnog riješenja. a. Pm po Ovo što Vam mogu da ja ; vim kao najsigurniju i najpouzdaniju vijest t0 je, da je Jadransko pitanje ovoga puta zbilja konačno riješeno“ — ove informa cije prima iz Rima zadarski ,Naš List“ i nastavlja: ,O detaljima bilo bi Vam Preuranjeno govorit. Za sad neka Vam bud dosta Znati, da je Dalmacija, i to cijela | Dalmacija, bez izuzetka, izvan diskusije U tom je Vitanju prevladala pravda i zdrav F razum“. | | o Demonsiracije proti vladi u Beogradu — Inicijativom ad U lepoj prirodi uspeva umetnost kao na toplom suncu plemenita biljka. Topal je letni dan. Sunce miluje more. I čovekovo oko roni kroz plavi kristal u du- bine bludi preko plavila u daljine. I duša je puna nade i čovek veruje u čoveka. Došla je namrgođena jesen i izmutila nam more i zaljuljala dubine i nigde nema barke i oko uzalud traži po dalekoj ne- mirnoj pučini i srce počinje da sumnja i zlo izgleda jače od dobra. Odjednom po- javi se lađa, parobrod jedan, mali kao pega, dolazi iz daljine koju oko ne do- stiže i evo sa horizonta između natušte- noga neba i uzburkanoga mora dolazi sve bliže nama i dolazeći raste. U duši zak- likće nada : Pobeda ljudskoga duha, po- = beda ljudske volje! .,. > + I čovek veruje u čoveka i u pobedu = Qobra:=" Mislim da su sve to i još mnogo šta drugo shvatili omladinci kad su zamislili svoju veliku misao. Ako nije još prerano, “meni bi bilo milo da kažem: Radujte se očevi i majke, sinovi su vas pretekli u. ( | težnji za dobrom, radujte se, al im ne-. Kod Srp ske djece a Lapadu mojte otkazivati roditeljsku ruku pomoći, Na podnožju Male Petke nedaleko o- Radujte se sestrice i braćo, starija braća pjevanog Mihajla, u hladu borova i čem- vas zovu da pođete s njima tamo gde_ se presa, u mirisu mrče i lovorike, četrdege- uči biti čestit, pametan i vredan i kako tak srpske djece oporavljaju svoje DOru- se. voli otadžbina. <<< . šeno zdravlje. <: Kako će oni početi ostvarivati svoju Dr. Miss Madfail, velika dobrotvorka lepu zamisao to ćemo videti po njihovim srpskog naroda, koja osnova više bonića delima, to će nam, nadajmo se, pokazati. po Srbiji, uredi u tu svrhu i nekad što skorije vreme. vilu Bravačić u Lapadu. A meni je vreme da završim i da Na čelu je bonice nastojnica Miss Kehn- vam zahvalim za strpljenje sa kojom ste Zzior dvije bolničarke i neke druge g0s O saslušali moj malo suviše dugačak govor. đe koje pune samoprijegor e Na kraju hoću da vam kažem da u guju sičušne bolesnike. duši imam duboku nadu veliku ilepukao Nazad dana vaše plavo more da ćete vi u lepoti ro- ske Zadruge, predsjednica, tajnica aa BR đeni dubrovčani dostojno umeti pokazati spisateljica Z. J. i ja, pođosmo da a koliko ste razumeli svoje velike pretke, mo djecu naših oslobodioca. Tu n koliko poštujete sebe, koliko vere pola« cu, krv naše krvi, meso našega m žete u svoju omladinu, koliko dobra že- puta učinismo tranvajem, nd lite svojoj deci i u svemu tome koliko pješke, opterećene đakonijama što ih čl volite otadžbinu svoju . . . = nice uprave pripraviše,. Za kae čaša Za . pjesmo pred bijela gvozdena vrtna < ašnju posjeti- ašu dje- esa. Dio (Čitano 12. novembra 1919. g. u Dubrovniku). : j aĆT: co a 1 ljubavi hije- mo njihova r zastupstvo Narodne Žen- se uputismo ————— oo U vrtu vesela graja sova. | “ isprate.k nastojnici, rvi pod i u ,saloći“ ica i druge gospol uo, kao da su te drage) primile toplinu našeg kra: S u jednostavno uređeni og luksuznog namještaj zastori pa i st6ci sve S Obično, sve ne 2Ye praktično, yS jeća i zelenil: = Svuda profuzija ov koketnom ženi k "ase voljko uistini u tom Istakosmo . = Stanu! , Smo naš Bra 5 posjeta i predadi engleskom ob aK, Budući bijaše doba: ičaju poz ive 0 tea“, htjedoše da Poena pai ž . Penjemo se (na p dočeka nas upravitelj Prijazno i ljubez ženske glave po ia. Uvedoše na budoir. Nikakv Divani, jastuci, a