sa = i ASNIGZDA AVAČ Žž ODGOVORNI UREDNIK : : | DS LJUBO LEONTIĆ 2 ae isobrio > RADNIČKI DOM, Kovačka. ulica br. 332. E oi S BUBROVNIG: Pm vi za Rijeku sve! Jugoslavija čitava plamti za Rijeku. )na je uslov nezavisnog našeg eko- omskog života. Pitanje Rijeke danas je itanje. obrane. narodnog jedinstva. Ne erujemo, nećemo da vjerujemo u po- vojenost gledišta naše mirovne dele- cije. 1 Srbima | Hrvatima i Sloven- a Rijeka je nepovrijediva svetinja — aročito zbog toga što je Italija svojom talnom alternativom , Rijeka ili Ska- pr naumila da odijeli Srbe od. Hr- i Slovenaca. Skadar je naš histo- ski amanet, Rijeka je živa svetinja še sadašnjice. Odbijmo kobnu dilemu lijanskih - -makjavelista. Zahtjevajmo, u g nogralskih, geografskih i ekonom- Koa danas Rijeku. Ai ne trgujemo. Mi se ne proda- (Mi branimo: sveti princip : ma naki da bude zaključkom u wije io prisajedinjena Italiji, izazvala je nsternaciju u svim krugovima dubro- ičkog. pučanstva. | sa nrg nekolicine: uelednih gra- nai gčbotu 10. 0. m. u (18 ka svih gong omladine i mje- K ona es će. ČEEE Govati govornici jedinih gmpa, i kojem će se predložiti ivača i i Bad datelja izabran g. Stijepo vić 5, utvrgjen red. govornika i posebnom ru povjeren: sastav rezolucije. ičanstvena. skupština pred Općinom ana je u nedjelju di. o. m. u 7 sati odne. Prije utanačenog | vremena sav rostor_ispred općinskog doma, Dvora . Vlaha zauzela ogromna masa pučan- obojega_ spola svih slojeva i uzbu- ) čekala. na početak. a e odd = (uo sazivače da na. brzu ruku sazo- vaj Trn sba. On je u krupnim ji dje | 'emu 19.0. m. odsječena od Jugo- rem Na sastanku je pročitan tele- ro Gjivić Objavio. je razlog koji je lelike manifestacije čitavog puča! starom našem Dubrovniku, zahvaljuje pu- čanstvu na mnogobrojnom odazivu i na- javljuje red govornika. | Dr. Ljubo Leontić osvrće se na protesnu skupštinu koja je bila sazvana povodom savezničkog ultimatuma i naglasuje odsudnu važnost ovog solidar- nog otpora čitavog jugoslovenskog naroda protiv nepravde učinjene našem mučeniče- kom narodu, koji je najveće žrtve dopri- nio zajedničkoj pobjedi Saveznika. Onaj put je snažna Wilsonova ruka zadržala crnu ruku rimsku koja nam je htjela iz- dajnički bodež da zarine u šiju. I sada, latinski makjaveliste kušaju da nas pre- varom razdvoje, zaguše i unište u korist svojih imperijalističkih aspiracija. Nitti nas postavlja pred fatalnu alternativu : ili Skadar. Italijanam nudi komad zemlje koja ne pripada njoj, misleći da _ smo mi prostituirana nacija koja će pristati na to da proda svoju čast i da povrijedi sveti princip samoopredjeljenja naroda, kao što je ona pošla s onim koji je više nugjao i poi ugovor u Londonu kojim. su ili 2 Mačo dl na | ea . dilemom ciljaju da. nas Dovode: po sred srca. Govornik upozorava na strahovitu opasnost u koju bi upao naš narod kad bi uspjela talijanska spletka i kad bi se u našoj jedinstvenoj naciji podijelila mišlje- nja tako, da bi narod iz Srbije i Crne Gore tražio Skadar a onaj iz Slovenačke, Hrvatske i ostalih krajeva bivše Ausiro- Ugarske — Rijeku. Vjerujmo, vjeruj- mo da je naša delegacija jedinstvena i da nema sile koja će razdvojiti Jugoslovene na Srbe s jedne, a Hrvate i Slovence s dru- ge strane. Pozdravlja utješljiv pojav dai komuniste cijele. Jugoslavije danas prote- stuju solidarno sa buržoaskim strankama. Ističe kako su Sloveni proživjeli najteže krize, dok zapadna Evropa ima tek da okuša grozote nutarnjih trzavica. Pozdrav- lja preporogjenu Rusiju i Jugoslaviju, dvi- je jedine zemlje koje su; od počeika rata pa do sada, ostale vjerne principima koje su Saveznici istakli u početku rata, da predobiju simpatije kuiturnog svijeta, a ko- je su sami pogazili onda kad je pobjeda “bila izvojevana. Mi smo bili i ostajemo nepokolebljivo na spasonosnoj osnovici : sloboda čovjeka, nezavisnost naroda. Govornika je masa prekidala i na kon- ću i poriravia oduševljenim odobravanjem. Dr. Jelka Perić U ime dubrovačkih žena pridružuje so protestu ggjica. prof, Dr. Jelka Perić. Pozdravljena: animiranim aplauzom, odluč- nim glasom i energičkom gestom, pred- stavnica naših radinih sestara i majki na- glasila je da su danas i sve jugosloven- ske žene solidarne sa cijelim narodom. u nepopustljivosti skrajnoj u našim pravima iu nepokolebivom otporu protiv tugjin- skog nasilja. Talijanski nasilni imperijali- zam hoće da. otme ono što je nama od neophodne nužde, samo da zasiti luksusne težnje svojih ekscentričkih nacionalista. | Jugoslovenski narod neće dopustiti da ga izigraju i izrabe. Mi smo znali da pretrpi--' mo najteže borbe 1 najužasnija stradanja, < mi ćemo znati da prebrdimo i ovu najie- žu krizu. Gjda: JUGO leć danas. ge Dubrovnik, 17. aprila 1920. Rijeka _strešpije muke. i patnje: 2 | Pan Onda su saveznici isticali kao primjer junaštvo srpske vojske, a danas nas oni OVNI GLASN UK branu svoje svetinje. Jugoslovenske Žene koje su za vrijeme rata stradale i podu- pirale. u borbi svoju herojsku braću, neće se pokazati slabe u ovom posljednjem ot- poru, kao. što ne popuštaju ni u borbi za svoja prava. Pozdravlja ujedinjenu otadžbi- nu i one krajeve koji su već osugjeni da padnu pod tugju vlast, u živoj nadi da će: i oni biti povraćeni majci Jugoslaviji, Publika je frenetički bei iavia g0- vornicu, Kan. Antun Liepopili uporedio je naš otpor sa onim poštenog gragjanina koji ne dopušta provalniku i nasilniku da mu ugje u njegovu kuću, u njegov posjed i da mu otme njegovo vlas- ništvo. Naša je borba poštena i pravedna. Rijeka je naša od davnina. Za nju su se naši stari borili sa svim susjedima koji su bije da nam otmu tu djedovsku dragoci- jenost. Borba je naša teška jer ostavljeni Od onih koji su s nama vojevali i za čije je pobjede pao cvijet naroda jugosloven- skog. Herojska Srbija prošla je kroz naj- napuštaju i od našega tijela kidaju meso da zasite proždrljivost našeg susjeda. Ali mi ćemo i nego tugiinu damo ono što je po božjem i ljuckom pravu naše. Sijedog kanonika slušateljstvo je na- gradilo zasluženim pljeskanjem. Dr. Stijepo Vuletić Vukasović pozdravljen bučno od socijalista koji su okupljeni na skupstini, ustaje da go- vori u ime svojih drugova, da naglasi kako su i pristaše. kumunističke partije Jugo- slavije solidarni sa čitavim narodom u. borbi protiv italijanskog imperijalizma. Obara se na buržoaziju koja sporove me- gjunarodne rješava ralovima. On je proti ratu, jer socijalizam vjeruje samo da će se općom socialnom revolucijom riješiti pitanja koja su uzrokom krvavim sukobi- ma. Neka se buržoaziji ne tresu džigerice od siraha pred tom revolucijom. Neka se ragje predusretne onim strahotama koji- ma je bila izložena Rusija. On ne može da dijeli pitanja nutarnje politike od vanj- ske. Kakva je nutarnja politika takva je i vanjska. Proletarijat talijanski riješiće. spor sa jugoslovenskim proletarijatom. Pozdravlja Rusiju i obara se na Rim, na onaj Rim koji je toliko zla nanio našem narodu. U prošlim demonstracijama čuo I danas treba se je poklič ,Dolje Rim.“ da zaori taj poklič. » Dolje Rim I ja Rusija.“ Govornik je: bio pozdravljen plieska- »Živ= njem, naročito od strane njegovih sumiš- ljenika, koji su odgovorili zeme na njegov poklič. G. proi. Ivo Lovrićević govori u ime emigranata. iz okupiranih. krajeva. Iznosi teške i nesnosne | patnje našeg pučanstva po. otocima, po- selima i | gradovima, u kojima danas. talijanski ka- rabinijeri i talijanska soldateska: počinja ž nasilja na: zarobljenim pučanstvom. Težnja. ovog dije našega: ai ia se je uvi- EE a POJEDINI BROJ 2 KRUNE IZLAZI SVAKE SUBOTE = ara: ČETVRT GODINE 20 K “ MESEČNO a E OGLASI PO. POSEB, CENIKU. | i Miting pod vedrim nebom dinstvena i spremna na nove žrtve za 0- | opet ustati na obranu našega i krvlju ponovno zaliti našu zemlju prije: bezobzirno vodi, traži E ZR jek odlikovao svojom probugj| enom naciona- lom sviješću, za ujedinjenjem sa slobodnom. braćom u Jugoslaviji, neizmjerno je velika. Oni drhte od uzbugjenja kad će doći ko- načno taj blaženi dan. Ali danas, kad _je u pitanju Rijeka, govornik drži da govori iz srca čitavog pučanstva iz okupiranih krajeva, kad kaže u ime emigranata, da " će cio narod na zarobljenim otocima i obalama jadranskim ragje ostati pod Ita- lijom i dalje, da čeka na dan opće odmazde, nego da se Rijeka prepusti Talijanima. Ri- jeka je uslov našeg opstanka. Neka Ita- lija primijeni Londonski ugovor —. samo neka naša delegacija ne potpiše osudu smrti cijeloj Jugoslaviji. Mi ćemo ragje propasti za spas Jugoslavije. Mi ćemo sretnu Jugoslaviju s Rijekom oduševljeno pozdraviti: ,Ave Jugoslavia, morituri te salutant.“ Ove su posljednje: riječi Izazvale buru oduševljenja, klicanja i pljeskanja. Ggja. Jovanka Šiljak naj- i na Najoduševljenije pozdravljena, srdačnijim pljeskanjem prekidana koncu. nagragjena bila je ova. plemenita | “ majka, predavačica i pobornica za ženska | prava i za jedinstvo jugoslovenskog na- roda. Njen govor donosimo u cjelini. Draga braćo! Na žrtvenik slobode prinesosmo sve, što najbolje imadosmo. Dadosmo milion i p6 najboljih sinova. * Čitavu zemlju u crno zavismo. Ni jedan narod, od kako pamti istorija, nije više žrtava dao za svoju slobodu, no naš mali, junački narod. Sve poljane zasejate su kostima palih heroja, sve močvare pune tjelesa naših sinova, sve neprolazne gu- dure zasute su junačkim kostima. Vjekovima smo bedem protiv otoman- ske najezde. Branili smo zapad od istoka. Branili smo istok od zapada. Sve oluje, svi bijesi prešli su preko naših leđa i opet sno ostali živi. : Kada se čitava Evropa digla na oružje, naš mali narod bijaše taj, koji pokaza ču- desa od junaštva. Mi nijesno bili od onih saveznika, koji su ucjenjivali Evropu, kao što su to činili : Italija, Rumunjska i Grčka. Da li se to dade pripisati naivnosti ili lu- doj nerazboritosti političara, da mi ničim naše saveznike ne obvezasmo, ne da nam dadu nagradu, nego da nam ne otmu naše, što po Bogu i ljudima pripada samo nama. Ta, mi smo mesom i kostima naše dece nahranili i zasitili sve morske ribe u Sre- dozemnom moru, ali nezasićenog i glad. | nog Talijana ne mogosmo da zasitimo: sa tolikom popustljivosti. On nam trga ko- mad po komad. živog mesa, a sada ie za- bo ljuti handžar da nam izvadi oči naše, da nas oslijepi, da nam zamrači život naš i da nam prekine: žilu kucavicu, da nas go- spodarski onemogući, da nas stavi u za- visnost, da nam jednim krajem užeta ste- gne vrat u Rijeci, a drugim krajem sputa_ noge u Valoni. Pored unutarnje stranačke borbe, koja se danas u našoj državi upravo e ko pored naših, još ne _za- Poe = lečenih rana, pored neriješenih tolikih e o cijalnih pitanja, zar moramo da podne- semo i ovaj strašni udarac, Zar smijemo < i čuti da će naša Rijeka pripasti drugom ? | S Ta zar im nije dosta ? Čitavu. mu zemlju ao more opkolilo i opet. mu. je. malo. i = re es