sa = i ASNIGZDA AVAČ
Žž ODGOVORNI UREDNIK : :
| DS LJUBO LEONTIĆ

2 ae isobrio
> RADNIČKI DOM, Kovačka. ulica br. 332.
E oi S BUBROVNIG: Pm

vi za Rijeku sve!

Jugoslavija čitava plamti za Rijeku.
)na je uslov nezavisnog našeg eko-
omskog života. Pitanje Rijeke danas je

itanje. obrane. narodnog jedinstva. Ne

erujemo, nećemo da vjerujemo u po-
vojenost gledišta naše mirovne dele-
cije. 1 Srbima | Hrvatima i Sloven-
a Rijeka je nepovrijediva svetinja —
aročito zbog toga što je Italija svojom
talnom alternativom , Rijeka ili Ska-
pr naumila da odijeli Srbe od. Hr-
i Slovenaca. Skadar je naš histo-
ski amanet, Rijeka je živa svetinja
še sadašnjice. Odbijmo kobnu dilemu
lijanskih - -makjavelista. Zahtjevajmo, u
g nogralskih, geografskih i ekonom-
Koa danas Rijeku.
Ai ne trgujemo. Mi se ne proda-
(Mi branimo: sveti princip :

ma naki da bude zaključkom u

wije io prisajedinjena Italiji, izazvala je
nsternaciju u svim krugovima dubro-
ičkog. pučanstva. | sa

nrg nekolicine: uelednih gra-
nai gčbotu 10. 0. m. u (18

ka svih gong omladine i mje-

K ona es će. ČEEE Govati govornici
jedinih gmpa, i kojem će se predložiti

ivača i i Bad datelja izabran g. Stijepo

vić 5, utvrgjen red. govornika i posebnom
ru povjeren: sastav rezolucije.

ičanstvena. skupština pred Općinom

ana je u nedjelju di. o. m. u 7 sati
odne. Prije utanačenog | vremena sav
rostor_ispred općinskog doma, Dvora
. Vlaha zauzela ogromna masa pučan-
obojega_ spola svih slojeva i uzbu-
) čekala. na početak.

a e odd

= (uo sazivače da na. brzu ruku sazo-
vaj Trn sba. On je u krupnim

ji dje |

'emu 19.0. m. odsječena od Jugo-

rem Na sastanku je pročitan tele-

ro Gjivić Objavio. je razlog koji je

lelike manifestacije čitavog puča!

starom našem Dubrovniku, zahvaljuje pu-
čanstvu na mnogobrojnom odazivu i na-
javljuje red govornika. |

Dr. Ljubo Leontić
osvrće se na protesnu skupštinu koja je bila
sazvana povodom savezničkog ultimatuma

i naglasuje odsudnu važnost ovog solidar-

nog otpora čitavog jugoslovenskog naroda
protiv nepravde učinjene našem mučeniče-

kom narodu, koji je najveće žrtve dopri-

nio zajedničkoj pobjedi Saveznika. Onaj
put je snažna Wilsonova ruka zadržala
crnu ruku rimsku koja nam je htjela iz-

dajnički bodež da zarine u šiju. I sada,

latinski makjaveliste kušaju da nas pre-
varom razdvoje, zaguše i unište u korist
svojih imperijalističkih aspiracija. Nitti nas
postavlja pred fatalnu alternativu :
ili Skadar. Italijanam nudi komad zemlje
koja ne pripada njoj, misleći da _ smo mi

prostituirana nacija koja će pristati na to

da proda svoju čast i da povrijedi sveti
princip samoopredjeljenja naroda, kao što

je ona pošla s onim koji je više nugjao
i poi ugovor u Londonu kojim. su
ili 2 Mačo dl na |

ea . dilemom ciljaju da. nas Dovode: po sred
srca. Govornik upozorava na strahovitu

opasnost u koju bi upao naš narod kad bi
uspjela talijanska spletka i kad bi se u
našoj jedinstvenoj naciji podijelila mišlje-
nja tako, da bi narod iz Srbije i Crne Gore
tražio Skadar a onaj iz Slovenačke,

Hrvatske i ostalih krajeva bivše Ausiro-
Ugarske — Rijeku. Vjerujmo, vjeruj-
mo da je naša delegacija jedinstvena i da

nema sile koja će razdvojiti Jugoslovene
na Srbe s jedne, a Hrvate i Slovence s dru-
ge strane. Pozdravlja utješljiv pojav dai

komuniste cijele. Jugoslavije danas prote-

stuju solidarno sa buržoaskim strankama.
Ističe kako su Sloveni proživjeli najteže
krize, dok zapadna Evropa ima tek da
okuša grozote nutarnjih trzavica. Pozdrav-
lja preporogjenu Rusiju i Jugoslaviju, dvi-
je jedine zemlje koje su; od počeika rata
pa do sada, ostale vjerne principima koje
su Saveznici istakli u početku rata, da

predobiju simpatije kuiturnog svijeta, a ko-

je su sami pogazili onda kad je pobjeda

“bila izvojevana. Mi smo bili i ostajemo

nepokolebljivo na spasonosnoj osnovici :

sloboda čovjeka, nezavisnost naroda.

Govornika je masa prekidala i na kon-
ću i poriravia oduševljenim odobravanjem.

Dr. Jelka Perić

U ime dubrovačkih žena pridružuje
so protestu ggjica. prof, Dr. Jelka Perić.
Pozdravljena: animiranim aplauzom, odluč-
nim glasom i energičkom gestom, pred-
stavnica naših radinih sestara i majki na-

glasila je da su danas i sve jugosloven-

ske žene solidarne sa cijelim narodom. u
nepopustljivosti skrajnoj u našim pravima

iu nepokolebivom otporu protiv tugjin-

skog nasilja. Talijanski nasilni imperijali-
zam hoće da. otme ono što je nama od
neophodne nužde, samo da zasiti luksusne
težnje svojih ekscentričkih nacionalista.

| Jugoslovenski narod neće dopustiti da ga
 izigraju i izrabe. Mi smo znali da pretrpi--'

mo najteže borbe 1 najužasnija stradanja,

< mi ćemo znati da prebrdimo i ovu najie-
žu krizu. Gjda: JUGO leć danas. ge

Dubrovnik, 17. aprila 1920.

Rijeka

_strešpije muke. i patnje: 2 |
Pan Onda su saveznici isticali kao primjer
junaštvo srpske vojske, a danas nas oni

OVNI GLASN UK

branu svoje svetinje. Jugoslovenske Žene
koje su za vrijeme rata stradale i podu-
pirale. u borbi svoju herojsku braću, neće
se pokazati slabe u ovom posljednjem ot-
poru, kao. što ne popuštaju ni u borbi za
svoja prava. Pozdravlja ujedinjenu otadžbi-
nu i one krajeve koji su već osugjeni da

padnu pod tugju vlast, u živoj nadi da će:

i oni biti povraćeni majci Jugoslaviji,

Publika je frenetički bei iavia g0-

vornicu,

Kan. Antun Liepopili

uporedio je naš otpor sa onim poštenog
gragjanina koji ne dopušta provalniku i
nasilniku da mu ugje u njegovu kuću, u
njegov posjed i da mu otme njegovo vlas-
ništvo. Naša je borba poštena i pravedna.
Rijeka je naša od davnina. Za nju su se
naši stari borili sa svim susjedima koji su
bije da nam otmu tu djedovsku dragoci-
jenost. Borba je naša teška jer ostavljeni
Od onih koji su s nama vojevali i za čije

je pobjede pao cvijet naroda jugosloven-

skog. Herojska Srbija prošla je kroz naj-

napuštaju i od našega tijela kidaju meso
da zasite proždrljivost našeg susjeda. Ali
mi ćemo i
nego tugiinu damo ono što je po božjem
i ljuckom pravu naše.

Sijedog kanonika slušateljstvo je na-
gradilo zasluženim pljeskanjem.

Dr. Stijepo Vuletić Vukasović

pozdravljen bučno od socijalista koji
su okupljeni na skupstini, ustaje da go-
vori u ime svojih drugova, da naglasi kako
su i pristaše. kumunističke partije Jugo-
slavije solidarni sa čitavim narodom u.
borbi protiv italijanskog imperijalizma.
Obara se na buržoaziju koja sporove me-
gjunarodne rješava ralovima. On je proti

ratu, jer socijalizam vjeruje samo da će

se općom socialnom revolucijom riješiti
pitanja koja su uzrokom krvavim sukobi-
ma. Neka se buržoaziji ne tresu džigerice
od siraha pred tom revolucijom. Neka se
ragje predusretne onim strahotama  koji-
ma je bila izložena Rusija. On ne može
da dijeli pitanja nutarnje politike od vanj-
ske. Kakva je nutarnja politika takva je

i vanjska. Proletarijat talijanski  riješiće.

spor sa jugoslovenskim  proletarijatom.
Pozdravlja Rusiju i obara se na Rim, na
onaj Rim koji je toliko zla nanio našem

narodu. U prošlim demonstracijama čuo
I danas treba

se je poklič ,Dolje Rim.“
da zaori taj poklič. » Dolje Rim I
ja Rusija.“

Govornik je: bio pozdravljen plieska-

»Živ=

njem, naročito od strane njegovih sumiš-

ljenika, koji su odgovorili zeme na
njegov poklič.

G. proi. Ivo Lovrićević

govori u ime emigranata. iz okupiranih.
krajeva. Iznosi teške i nesnosne | patnje
našeg pučanstva po. otocima, po- selima i
| gradovima, u kojima danas. talijanski ka-
rabinijeri i talijanska soldateska: počinja
ž nasilja na: zarobljenim pučanstvom. Težnja.

ovog dije našega: ai ia se je uvi-

EE a

POJEDINI BROJ 2 KRUNE
IZLAZI SVAKE SUBOTE

= ara:

ČETVRT GODINE 20 K

“ MESEČNO a E
OGLASI PO. POSEB, CENIKU. |

i

Miting pod vedrim nebom

dinstvena i spremna na nove žrtve za 0-

| opet ustati na obranu našega i
krvlju ponovno zaliti našu zemlju prije:

bezobzirno vodi,

traži E ZR

jek odlikovao svojom probugj| enom naciona-
lom sviješću, za ujedinjenjem sa slobodnom.
braćom u Jugoslaviji, neizmjerno je velika.

Oni drhte od uzbugjenja kad će doći ko-
načno taj blaženi dan. Ali danas, kad _je

u pitanju Rijeka, govornik drži da govori
iz srca čitavog pučanstva iz okupiranih

krajeva, kad kaže u ime emigranata, da "

će cio narod na zarobljenim otocima i
obalama jadranskim ragje ostati pod Ita-
lijom i dalje, da čeka na dan opće odmazde,
nego da se Rijeka prepusti Talijanima. Ri-
jeka je uslov našeg opstanka. Neka Ita-

lija primijeni Londonski ugovor —. samo
neka naša delegacija ne potpiše osudu

smrti cijeloj Jugoslaviji. Mi ćemo ragje
propasti za spas Jugoslavije. Mi ćemo
sretnu Jugoslaviju s Rijekom oduševljeno
pozdraviti: ,Ave Jugoslavia, morituri te
salutant.“

Ove su posljednje: riječi Izazvale buru
oduševljenja, klicanja i pljeskanja.

Ggja. Jovanka Šiljak
naj-
i na

Najoduševljenije pozdravljena,
srdačnijim pljeskanjem prekidana

koncu. nagragjena bila je ova. plemenita |
“ majka, predavačica i pobornica za ženska |

prava i za jedinstvo jugoslovenskog na-

roda. Njen govor donosimo u cjelini.
Draga braćo! Na žrtvenik slobode

prinesosmo sve, što najbolje imadosmo.

Dadosmo milion i p6 najboljih sinova. *

Čitavu zemlju u crno zavismo. Ni jedan
narod, od kako pamti istorija, nije više
žrtava dao za svoju slobodu, no naš mali,
junački narod. Sve poljane zasejate su
kostima palih heroja, sve močvare pune
tjelesa naših sinova, sve neprolazne gu-
dure zasute su junačkim kostima.
Vjekovima smo bedem protiv otoman-
ske najezde. Branili smo zapad od istoka.

Branili smo istok od zapada. Sve oluje,
svi bijesi prešli su preko naših leđa i opet

sno ostali živi. :
Kada se čitava Evropa digla na oružje,
naš mali narod bijaše taj, koji pokaza ču-
desa od junaštva. Mi nijesno bili od onih
saveznika, koji su ucjenjivali Evropu, kao
što su to činili : Italija, Rumunjska i Grčka.
Da li se to dade pripisati naivnosti ili lu-

doj nerazboritosti političara, da mi ničim
naše saveznike ne obvezasmo, ne da nam

dadu nagradu, nego da nam ne otmu naše,
što po Bogu i ljudima pripada samo nama.

Ta, mi smo mesom i kostima naše dece
nahranili i zasitili sve morske ribe u Sre-

 dozemnom moru, ali nezasićenog i glad. |

nog Talijana ne mogosmo da zasitimo: sa
tolikom popustljivosti. On nam trga ko-
mad po komad. živog mesa, a sada ie za-
bo ljuti handžar da nam izvadi oči naše,
da nas oslijepi, da nam zamrači život naš i
da nam prekine: žilu kucavicu, da nas go-
spodarski onemogući, da nas stavi u za-
visnost, da nam jednim krajem užeta ste-

gne vrat u Rijeci, a drugim krajem sputa_
noge u Valoni. Pored unutarnje stranačke
borbe, koja se danas u našoj državi upravo e ko
pored naših, još ne _za- Poe =
lečenih rana, pored neriješenih tolikih e
o cijalnih pitanja, zar moramo da podne-

semo i ovaj strašni udarac, Zar smijemo <
i čuti da će naša Rijeka pripasti drugom ? | S

Ta zar im nije dosta ? Čitavu. mu zemlju ao

more opkolilo i opet. mu. je. malo. i = re es