=“ VLASNIKIZDAVAČ “ODGOVORNI UREDNIK : Da LJUBO LEONTIĆ E eni I UREDNIŠTVO = RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 332. =: DUBROVNIK. —; * Vrane grakću... ,bijelu internacionalu“ |, Onomadne su. klerikalne novine do- “nijele vijest da će se u Mariboru, u Slo- S veniji, od 29. jula do 3. avgusta o. g. odr- žati prvi slavenski orlovski sa- i stanak“. I mjesni klerikalni libel ,Na- | rodna. Svijest“, koja se vranskim (ne or- X lovskim !). pandžama brani da ona nije klerikalno glasilo“, poziva u svom 16.om broju od dne 14. 0. m. sve katolike na taj no već davno, u ona stara austrijska vre- i, ena, na — »euharistički kongres u Beč“. u.) kršćanske (mi Jugoslavije !“ Dakle, oriovi rade za obnovu kršćan- šske Jugoslavije! Za obnovu — u Kristu... "rade veteranska i gimnastička društva. = Na taj su sastanak pozvani ,kato- cisvih većih kulturnih naro- da“ — i doće crnci iz Nizozemske, Švi- carske i Spanjolske ... . da rade ,za ob- vu kršćanske Jugoslavije.“ oAvnijesu pozvani, čujte !, pravoslavni rs vije — da u ,za obnovu krš- ije“. > pravoslavni: i katoličkom naročito pocertavamo, ioni prisustvuju KE povedu Isobom kat oml. organizacije“. Bla ima da radi sv. otac — na sletu (g mnastičkcih i veteranskih društava ? Sta klerikalni sastanak, upravo onako kao što ie“ Prava Crvena Hrvatska“ pozivala, dav- e. apelu poziva se ovim riječima :| Katolici! Ne žalite ni vremena ni troška, id se radi za obnovu (mi pocrtavamo a g ljačkom i radničkom, okupljati vojnici bi- | jelih garda, po uzoru onih osnovanih u Za Finskoj, žavama kao što je »crvena internacionala“. koj, u Madžarskoj. klerikalaca organizovani, proti slovenskim | stva, tiislićo rlo vi danas imaju L . “služe: zbijeloj internacionati“ da “" Huso. ' Pank. iji. bRTa ME: reakgionavs ski t KI ovave . inkvizicije: prate oružane vojske na ljudsku klaonicu, znamo kakve užase gragjanskog rata krije u sebi vaša vodilja misao. prvi udarac, jer ste čuvari zdravog naci- onalizma, slovenske uzajamnosti i jugoslo- venskog jedinstva. ,Bijela internacionala“ hoće da povede križarsku vojnu na — BH OVNI ann Dubrovnik, 24. aprila 1920. E E o inik ii o + su se užurbali kardinali da _vode križar ske vojne“ kat. oml. organizacije na — Jugoslaviju ? i > Zašto se to sve dešava baš u času te »bijelog terora“, ičkusila, neka su daleko od Jugoslavije. emoj ponovno srnuti u bratoubilački rat kad se sprema slovenski svesokolski slet u Pragu, u zlatnom gradu slobodne česko- Pozor radnici i gSljacii -—. Vas hoće opet da upotrijebe zaštitnici imperija i da s šalju u rovove smrti . . . samo da se popnu oni uz carska prijestolja. Pozor narode jugoslovenski! — Gro- koje je Madžarska slovačke republike, kad bratski slovenski kao što si 1914. kad su te crni klerikalci narodi hoće da slave svoje oslobogjenje ? dozivali u smrt — u ime Krista! Na sva ta pitanja odgovor je jasan onome koji je pratio pisanje klerikalnih listova kroz posljednjih deset mjeseci, U Rimu je organizovana centrala t. zv. : a. Grakću vrane ,bijele internacionale“... | irakću vrane, gladne su bez rata, bez krvi, bez lješina . .. Budan budi, narode jugoslovenski | bijele internacionale. Po svim zemljama ž usa ke u koje će se, tobože na programa se DIZAVIi ustav i narodna budućnosi Mi AE. EJ u Madžarskoj, u Poljskoj i t. 4. e Misli i osnove, žarke želje i sladke inje naših otaca, djedova i pradjedova | Konačno postadoše djelom. Kroz vjekove. — da u ime ,bijele internacionale“ razviju | narodni mučenici, milioni njih, čija imena »bijeli teror“ da se domognu vlasti u dr- povjestnica ni zabilježila nije, svojim žr- tvama postavljali su temelj“ boljoj buduć- razvila ,crveni teror“ u Rusiji, u Njemače nosti patničkog naroda. Na tim jakim te- meljima podigoše sadanju zgradu narodnog T. zv. orlovi, koji su od ghatrijakig jedinstva i slobode milion palih. lavova u sokolima, da uguše borbu. Slovena za ee slobogjenje od političkog i duhovnog rope a najvećem ratu ljudskih pokoljenja i mili- Hi onih, koji iz tek minule vojne izneso- 2. žive glave, ali junački pretrpješe: talta- ve..n poe kroz dugih pet gođina strahovita tj,“ ik “ pobranim eona Sad tek moramo da Obijeljeni g Kea Matatuć živ Bi: "zasučemo rukave, da očuvamo ono što se gra vašom blijedonr maskom, znamo što jedsvojevalo vjekovnim žrtvama. Sad tek se krije pod vašom crnom suknjom. moramo da pokažemo, mi, sadanja gene- Lažni orlovi! Znamo da ste vrane koje racija, da smo vrijedni žrtava palih heroja. U ovom velikom dobu obnove narodne na : naša je pleća pala velika zadaća. Jesmo li joj dorasli? Na nama je svima, da na to Pozor sokoli! — Vama je namijenjen | pitanje svojim radom odgovorimo. Kakav ,Ssizmatike“. će taj odgovor biti takova će bili i baština, KR ćemo namrijeti našim potomcima. Svakom misaonom sugoslovenu danas je prva i najsvetija dužnost, da u grani- cama mogućnosti učini sve što može, da | POJEDINI BROJ 2 KRUNE | — moga naroda za sam narod. Bez narodne SM ookraciji svako ljudsko biće karika je. io road omasa. - Mlad SVAKE SUBOTE —_—— ————- > PRETPLATA : ČETVRT. GODINE 20 K MESEČNO SS 28 K OGLASI PO POSEB. CENIKU. LI a. ua : rd gim se narodno jedinstvo pod svaku cijenuo ——— čuva i da se našu mladu državu postavi = na jake temelje slobodne demokracije. Prvi korak i najvažniji tome jest, da se uredi ustav, koji će biti temelj države i narodnog napredka i razvitka. Državni | ze ustav zrcalo je narodne duše, najizrazitiji | predstavnik narodnog života. Ustav poka- zuje kvalitet narodni, smisao naroda za samoupravu i samoodlučivanje. I kao što je najteže trajnoj zgradi po- staviti jak temelj, koji će je održati kroz | vjekove, tako je u državnoj tvorevini naj- teže sačiniti ustav, koji će da bude ne- prelomljivim kormilom narodne ladje u njenom brodarenju prema budućnosti, Želimo li, da naša mlada država po- E kroči napred jakim korakom u svim gra= nam ljudskog zanimanja i da bude ut ob- nim domom sve svoje djece, potrebno jo vrhu svega inog da ustav bude djelo sa- u VUKA g , PAJABNI BG Ad I KROMA: dobrobiti nema prave države, bez narodne re a vladavine danas se ne može zamisliti Ia gro | rodne: države. ZA = Demokracija ne trpi PP e Doo državnog ok i svaki pojedinac zva ki ž ' zn Pm e raj Goe maria: M .. 5 šo, : pojedinca goa za i vo i Rije zi Ka: “i osjećaja. . širok js nai stav ne može da sastave “nek skupina njih njih ili pojedini odabranici, : koliko ib i U kratkom: roku nemo nih misli, osjećaja i potreba. o Pisao 1 polagan je proces izražavanja narodne“ še. Prama tome, želimo li, da naša ne s. na država dobije nepatvoreni ustav, koli će biti pravo ogledalo našeg narodno 35 ća, od preke je potrebe, da sav ns is Sto Francois Coppće 2: Radi dićanja svoje izvrsne kobile Pe- chote, koja je od nazebe dobila sipnju derbiju, vojvoda od Hardimont-a bo- avio je u Aise u Savoji. Kada je dovršio oj doručak i rastrešeno pogledao u no- ie i pročitao vest o velikoj nesreći kod f Reichshoffen-a, on ispije svoju čašu šar- Bu koš anotnu. servijetu na sto šk | Zee | nije se sede 1 u i brzi voz za Paris i odjuri =. da se uvrsti u red boraca. a svoje devetnaeste do dvadesetpete I drode je on buran život malog Zo nae s. Izraz — i u arima a operetnih. pevačica, Pa Bia. | 2 e se neda zaboraviti, > dai je aa ef dpaića. zapo- odao glavnom komandom pod Du Gue- = es Fr angois-Henri_ od. Hardimont-a druma, jedna zapuštena. krčma sa badnja- | cima, gde vojnici zauzeše svoje položaje. Tu komad: tajina iz torbe prislonjene uza zid, su se tukli tek pre nekoliko dana. Mitraljez a pošto beše izgubio svoj nož, odlomi zle o SOON. približivši se vojniku. ubijen sa muskoterima pri ju- su Francuzi na zemljištu francuskom iz- prestavljala mrtvog kunića nad dva bi- gubili jednu bitku, oseti kako mu krv ljarska štapa, vezana unakrst jednom tra- jurau u obraze, kao. da ga je neko jako kom, sve je to užasnom ironijom opomi- udario. : njalo na narodna veselja prošlih nedelja. I zato, prvih dana, meseca novembra I povrh svega toga, mutno, zimsko nebo godine 1870, vrativši se u Paris sa svo- puno tamnih, sivih. oblaka, jedno teško, jim pukom, jednim delom armije od Vi- -besno, mrsko nebo. | U vratima krčme, ogrnut gunjem, noy, Henri od Hardimont-a, streljač treće | čete, drugog puka i član đokejskog kluba, drhtao je mladi vojvoda s puškom o ra- stajao je na mrtvoj straži sa svojim vo- menu. Natukao kapu na oči, a. smrznute dom pred šančevima Hautes-Bruyeres, ruke turio u džepove crvenih pantalona. utvrđeni na brzu ruku i branjeni topom Predao se svojim mračnim sanjama po- odo Bicetre. raženog vojnika i tmurno gledao na niz Predeo beše veoma sumoran : drum, “ brežuljaka koji se gubio u gustoj magli, ola golim, mladim drvećem, sav ras- odakle se svaki čas sa praskom dizao beli kopan glibavim brazdama, vodio je preko oblak dima jednog Krupovog iopa. okuženih polja predgrađa. Na rubu log Najedared oseti da je gladan. On klekne na zemlju,“ izvadi veliki je prelomio nekoliko oborenih stabala na bima i polako poče jesti. drumu, i posijao im po. kori bele ožiljke. Ali, već posle nekoliko zalogaja: nije Sto se kuće tiče, njenog. se izgleda čovek mogao više, hleb je bio tvrd i kiseo. Pri morao odista zaprepastiti; krov, prova- tome je još morao pomisliti da će se tek. ljen granatom, a zidovi, vinske boje, iz-- sutra deliti svež hleb i to, ako: intendant. gledali su krvlju premazani. “ Proburaženi | htedne. Bogme, beše. težak: ovaj život. badnjaci pod svojim zapletom crnih gran- Uz to se sećao onih nekadašnjih higijen- čica, oborena igra. buradi, vlažna užad - skih doručaka, kada bi, idućeg dana posle “ ljuljaške koja Su. pod vetrom škripala, kao - izobiljne- ži natpisi. više vrata izgrebeni kuršumima : “ kafane: Anglais E poručio večere, seo kraj preda prizemne “Bože moj, . Gostinske. Sobe - Absint - Vermut - Vino 60. najmanje što je moglo biti — jednu ko- e De “a > noi i para litra — nm. oko. a. koja. je. Rea i Ilona: sa šparglama A sluga bi, poznavajući njegove navike izvadio iz u nik, prignu se i uze baćeni komad, udalji | a kane korpe finu bocu starog leovila, o“ rio i metnuo je na sto. E, sto mu g mova! To beše ipak lepo doba, neće | a on nikada naviknuti na ovaj bedni hfek:_“ . 0888 1 u jednomn času nestrpljenja, mla- dić baci u blato ostatak svoga hleba. U isti mah, izađe iz krčme jedan voj- A hk: se nekoliko koraka, očisti hleb svojim ru- ko kavom i poče ga pohlepno gutati. < — KE Henri od Hardimont-a zastide seradi svoga postupka i posmotri suishodljivo | Sa o jadnog bednika koji je bio dobrog. ape- tita. Ovaj: beše dug i visok. mladić, hrđa- vog stasa, grozničavih očiju, obrastao bra- dom, i tako mršav da su mu pleća izbi- jala pod čojom iznošenog kaputa. E: — Ti si veoma gladan, druže? reče SE = — Kako vidiš, odgovori ovaj sa punim. o ustima. ra — Oprosti mi. Da sam znao da te ze može obradovati, ne bih ga bacio. imo — To nije nikakvo zlo, sv ti vojnik? — Ne škodi to meni. i Aso —— Pa ipak, reče et ružno ješto | sam uradio, ja sam sebi zameram.. Neću da hrđavo misliš o meni. Imam starog konjaka u svojoj boci; prem Skupa to nekoliko kapi. << = se