VLASNIKIZDAVAČ “ODGOVORNI UREDNIK : Di LJUBO LEONTIĆ. -————— —_—_— —— GERAVNI UREDNISTVO RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br, 332. >; = DUBRO VN ie g —— U nedjelju 9. 0. m. na pouzdaničkom sastanku, kojemu je prisu stvovao ogroman brej dubrovač kog pučanstva svih «staleža, pez razlike plzmenskog imena i konfesije, organizovano je ,Jugoslovensko vanstra- | načko udruženje, “ Odmah nakon sastanka prešlo se je na upisivanje članova. Rezul- dat je već do sada taj da. udruženju (Pri- stupaju ne samo svi intelektualci, svi ista- | knutiji, svijesniji, borbeniji gragjani i sva omladina listom, nego skoro 4 svi puno- -Jjetni muškarci u našem gradu — osim “vrlo rijetkih iznimaka. Pregje li se i na organizaciju žena, uspjeh će biti, ako ne bolji, a ono bez sumnje jednak ovome. J. EV. U. neće ograničiti svoju djelatnost na sam grad, ono će započeti i sa organiza- cijom bliže i dalje dubrovačke okolice. . Poznavajući raspoloženje u .našem puku, ki e: okoji se je dosta napatio zbog strančarskih . trzavica u državi i nerada tim neplodnim borbama prouzrokovanog, uvjereni da će ova snažna i zdrava akcija imati izvanredan odaziv na čitavom teritoriju stare dubrovačke republike. = Naglasićemo odmah u početku, da mi ne možemo da vjerujemo, općenito govo- “reći, u dug bu i u veće 2. sivih | pa bi jima je ono niklo, i da uvažimo razloge s kojih je data incijativa baš u ovom smjeru. Sve sadašnje stranke u Jugoslaviji, sve bez razlike, smatrale su nužnim da razviju svoju djelatnost samo u jednom pravcu — da okupe što veći broj pristaša, bez ikakva obzira na one probleme držav- ne politike, vanjske i nutarnje, koji se mogu uspješno da riješe samo solidarnom saradnjom svih stranaka. Teško je zami- osliti da se je n. pr. pitanje naših državnih grmmica, naročito ono s Italijom, moglo rje- ošavati i da se, u ovoj posljednoj fazi, mo- že suspjehom da riješi — bez silnog, kom- | _paktnog istupa čitavog jugoslovenskog na- roda. Samo jedna nepokolebljiva jedin- stvenost u postupu svih plemena, svih kon- fesija, svih klasa, svih stranaka, svih članova naše narodne zajednice, može da našoj mirovnoj delegaciji dade onu mo- ralnu snagu koja joj je nužna d4 mučnu i dugotrajnu borbu završi pobjednički. To oje tim važnije za nas s razloga što Italija, razrovana besprekidnim socialnim trzavi- cama, ne bi smjeia da razdražuje jednu snažnu i složnu naciju, koja je u prošlim ratovima pokazala kako umije da se lav- ski bori za pravednu svoju stvar i koja d je kroz stoljetno ropstvo, i protiv Turaka, i protiv Madžara, i protiv Nijemaca, i proti Veneciji, pokazala da nije voljna da se po- okori i da snosi tugjinačkci jaram na svojoj neslomivoj kičmi. Jednodušnost cjelokup- nog Mtišeg naroda, svih Srba-Hrvata-Slo- venaca, čitave nedjelive Jugoslavije, Ut jed- I nom ovako odlučnom času, značila bi sigur- omui poipunu pobjedu nad svim našim susje- dima — bezftiovih žrtava, sada i u buduće, = bez rata, bez kapi krvi. Sam taj fakt, da osmo mi svi tu, spremni na sve, skratio obi beskonačne pregovore o Jadranskom o Pitanju i o svim ostalim pograničnim pi- tanjima, iob onima koja su s tima vezana, ojer bi naši susjedi uvidjeli da će jedna S zdrava i moćna nacija kao što je naša, na jednom bogatom i za svaku borbu podes- nom zemljištu, Kon produžene borbe ostati pobjedono- < MY smo ipak" sve to prebrdili ne znamo kakav je naš bilans, smo. ad ovo presao o adadj ogien Tae = kad ne bi znali da shvatimo oi ijo u ko- .tičkih. parasita, sve stranke. iskrenih, čestitih, | svijesnih, izdržati sve kušnje pa i. OBNOVNI GLASNIK sna. Naša podvojenost, strančarska rasci- jepkanost, nesloga, neradi nered u drža- Vi, Samo-io je“ razlogom da su naši sjedi, a osobito Italija, pokušali sva sred- SV stva da nas prisile na popuštanje, udara-“ jući na nas prijetnjama, bojkotom, ultima- tumom i t d., a rujući istodobno u zemlji, iskorišćavanjem plemenskih, konfesijonal- nih i klasnih stranaka. | — ali još koliki je de- ficit prouzrokovalo ovo zatezanje... išto će nas još stajati ovako neracionalno go- spodarenje u nesreg/enoj zemlji, gdje se svak osjeća kao nekakvi provizorni na- mještenik koji čeka na svoje ,promaknu- fek. | Vanjski naš položaj doprinio je, razu- mije se, da je ovakovo raspoloženje, pro- uzrokovano ratnom nesigurnošću, produ- ženo i u ovo ,mirno doba“ ; alii naša nu- tarnja politika nije ništa preduzela da se narod oslobodi te more, da se lati konač- no rađa, da povrati zemlju u normalno stanje. Zaposliti nezaposlene i opskrbiti, zadovoljiti, nezadovoljne e prvi za- datak državnika, koji hoće da u novoj dr- žavi uvede novi red. struktivne. zaposlenosti, iaše. su narodne korist naših vanjskih. neprijatelja. U lovu za pristašama, sve su stranke rasturile po Jugoslaviji bezbroj jeftinih" agitatora, poli- da besavjesnom demago- gijom apeluju na demoralizatorsku plemen- sku, konfesionalnu i klasnu mržnju, i po- . državajući nezadovoli: itvo verbalnim radi- kalizmom da grupišu pobunjenike u čete i tim da očuvaju okupirani teren pred protivnicima. Jalove plodove ovakog ver- bovanja već. su u svim kotarima osjetile e 4 Narodne mase, tobože orga- nizovane površnim laskaujem i varavim obećanjima, ne pokazuju smisla za disei- plinovani rad ni volje za uštrajnu borbu na partijskom. programu. Još uvijek kod nas, kao i u Rusiji, onaj koji govori po- sljednji — ,ima pravo“... Megjutim, saobra- ćaj,. valuta, agrarno, dobrovoljačko, inva- lidsko,. emigrantsko pitanje i t.d. — sve je to još uvijek na onoj. etapi na kojoj ga je zatekao svršetak rata i prevrat. A u- stav ? Izbori za ustavotvornu skupštinu “odgagjaju se u beskrajnost i provizorni dr- žavni život nalazi svoj tužni izražaj u pri vremenom t. zv. narodnom predstavništvu, koje je već postalo svjetskom sramotom za jedan narod koji je došao do ujedinje- nja i oslobogjenja, pa u toj svojoj narod- onoj državi, u. svojoj nezavisnosti i slobodi, ne zna da samostalno živi ni sam sobom da vlada. Da li je čudo dakle. što je po svim krajevima narod izgubio vjeru u svoje vo* gje ida su se svi strančarski neangažo- vani ljudi posve. povukli u rezervu ? Inije li pojmljivo da su sve težnje požrtvovnih, intelektualaca u- stranačkih jugoslovenskih izmirivanju pravih pravljene danas sporova, | stvaranju radnih skupina: koje će, izvan i “iznad postojećih stranaka, nastojati da u- vedu u državi red i da pokrenu narodne mase na rad ? no a od sada, nadajmo se/i jedinci : ugoslovensko vanstranačko udruženje u Dubrovniku Dubrovnik, 15. m male 19 90. dek oni i sve skupine, spontano, bez spo=- razuma i bez dogovora, do sada sporadič. sistematski pristupaju organizaciji, da stvore silu koju (2 zaguljeni strančari morati da rešpektuju. Neka se ne kaže da je razlog dosada- niem ,neopredijeljivanju“ manjkanju kuraže, kako to besprekidno na- glasuju glasnici svih stranaka, nego baš u to- Mješte. takove kon-. inase- -hačene—u jodnadilju si krančarskir-— . borbu i zauzete destruktivnim poslom u we što ni jedna današnja stranka u Jugosla- viji, bilo svojim programom bilo svojom tak- likom, nije mogla da zadovolji one koji su smatrali da je nužno, u ovom prelaznom stadiju, dok se ne uređe naše državne gra- nice i dok se ne raspišu izbori za konsti- tuantu, očuvati slogu, pod svaku cijenu, i Provagjali saglasno neodgodive poslove oko desinfekcije i sanacije našeg političkog ž Ži- vota. Neka se ne kaže ni to, što se je više puta cinički ponovilo, da su ,neopredijelje- ni“, kad već nijesu zadovoljni sa starim partijama, trehali da stvore jednu ,novu stranku“, jer ,neopredijeljenim“ do stranaka ni do stranačkih programa 1290 je NUNO nastojanje išlo na to da So sve snage, svih jačih naših ljudi, ras- pišane po raznim strankama i trošene za partijske interese, sajedine u jednu rezul- a za spasavanje jugoslovenskog teri- po Poaa EK hotama ratnim, Tek nakon učvršćenja dr- žavnih granica i uregjenja neodloživih pi- tanja“u državi može se pristupiti diferen- cijaciji i formisanju stranačkih skupina, okupljanjem ljudi istih ideja na radnim programima za isti cilj. U razdoblju od prevrata do raspisa izbora za konstituantu trebalo je voditi. samo trijeznu diskusiju o nutarnjem ustrojstvu državnom i teorijski | prečistiti pojmove — prije nego se u masu unese zbrka ,državopravnih pojmova“ iz- bacivanjem demagoških smicalica i kor- teških izbornih parola, kojima se poslužuju u tobožnjem po- nije bilo ovija od Mg ačie otimačine l za sto ovo ko zona stanje u zemlji, 1 da. se, $ždenog janog iskrvavljenog 1 u PEIA IZLAZI SVAKE SUBOTE. - PRETPLATA: > ČETVRT GODINE 20 K MESEČNO ...8K OGLASI PO POSEB. CENIKU. U TT or ORD in e a ča Bb aki S XI KI BK o ZBIO ZZ PAPA samo oni. koji traže popularitet i gramze za vlašću. Trebalo je ući u narod, požr- tvovno i smiono, da se razbiju predrasude, da se izglade sporovi, da se ublaži mržnja, da se zaliječe ratne rane, da se doskoči nevolji, trebalo je davati narodu direktivu, pa makar pod cijenu gubitka popularnosti, ragje nego, pogodujući rgjavim instinktima mase, prepustiti vodstvo gomilama i omo- gućavati diktaturu ulice, Neka se ne kaže sada ni to, što se je već doskočicama pokušalo, da je ovako iz- vanstranačko grupisanje uistinu nova stran- ka; jer političkom strankom može da se nazove tek ona skupina ljudi koja se or- | ganizuje na jednom odregjenom i cjelovi- tom političkom programu, koji se jasno raz- likuje od programa svih ostalih stranaka, a kojemu su konačni cilj (državna forma, socialno ustrojstvo, ekonomski poredak, kuiturni odnosi i t. d.) i taktika za ostva- renje tih ciljeva različiti od ciljeva i _me- toda drugih stranaka. Ovo vanstranačko udruženje ima za neposredni svoj cilj koo- peraciju jugoslovenskih stranaka, skupina i pojedinaca, u pitanju uregjenja naših dr- žavnih granica i onih pitanja nutarnje naše | politike koje se ne mogu odgagjati do iza konstituante, i konačno, svrha je ovom udruženju da poradi na tome da prestane sše iz izb bori ze a us m r De > preduslov. za definitivnu_ dplaviu organizaciju, za rad, red i mir u našoj 0- tadžbini. »Rad“ satdnivjae najsrdačnije ovo ple- menito nastojanje čestitih naših sugragja- na, kao što je uvijek pozdravljao svaki konstruktivni rad drugih skupina i poje- dinaca, i — ostajući kao i do sada neza- visan glasnik da propaguje ideologiju ju- goslovenskog obnovnog pokreta -— obećava da će sa najiskrenijom simpatijom pratiti i podupirati akciju. ,Jugoslovenskog van= stranačkog udruženja“ Rad, red, mir! Svijesni Konavljani i klerikalizam ,Ne. Svijesti“ Razorna klerikalna rabota — Klerikalni odbor u Cilipima — Nadvor s potpisima — Ispra- vak. glavara Mrcina — Pitanje uapšenih Komnavljana — Gdje laž ruča, tamo ne večera. Tmurno glasilo crno-žutih orlušina i klerikalnih vrana ,Ne-Svijest“ svakim svo-: jim brojem siplje na pregršte najodur- nijih laži u naš pitomi puk, da zavede mi- oroljubive i radišne seljake. na besplodnu strančarsku borbu, a onda da verbuje voj- nike za ,bijelu (ernu) gardu“, da ih opet potjera u rovove smrti, da ih gurne u stra- hotu gragjanskog rata, da ih izloži užasi- ma | | prema jezuitska | sbijela de internacio- .nala“. izglagjenju ličnih - nesuglasica Pb Takova nastojanja lbesnih skupina i pojedinaca nailazila su do sada na tvr- dokorni otpor. tvrdoglavih. strančara ; ali došlo je konačno doba da svi ovakovi po“ | Zakrabuljeni plaštem t. zv. pučkih Or- ganizacija, klerikalci obećavaju seljačkom narodu sve i sva, samo da ih dovabe u svoj tor i da ih onda upotrijebe u svojoj. veakcionarskoj borbi proti svakome koji sredovječnog feudalizma. A da uspješnije provedu svoje tajnovite oSnove, bez _ičije : kontrole, klerikalci u ovoj svojoj: zlikovač- koj raboti ne žacaju se najogavnijih sred- stava proti javnim radnicima, novinama 1 knjigama, koji narodu otkriv aju oltare Os. vih obijeljenih grobova, ovih paklenih si- jača smrti. Njihova taktika ide na to, da puk održe u tami neznanja, da S njim mo- | gu da rade što ih volja, i da se pomoću seljačkih mišica održe na vlasti. Radi toga, klerikalci, klevetom i Oe gi PRA ALLO o lem NARODNA REPUBLIKA | HRVATSKA | Ih NAUČNA BIBLIOTEKA, DUDROVIIX Ž ži o. u ' < s o - 3 7 j Š z 4 a »bijelog terora“ koji Evropi tajno pri- lažima ili silom i te- ororoin, drže daleko od seljaka svakog čo- .vjeka o. ri prosvjetu u narod i koji unosi sv et:+ u njihove tamne torove. Mnogi i knačn sni i dubi: padaju žrtvom ovakove klerikalne rabote i postaju klerikalne sku- otonoše, ali bistro oko našega zdravog se- ljaka uskoro prodre u dubine klerikalnih duša i otkriva tanane niti tajinstvene mre- že kojim klerikalci love — ribice lude. | Klerikalni otrov. »Rad“ i njegov urednik napadan je sistematski u svakom broju ,Ne Svijesti“, skoro u svakom članku, u svim dopisima, u svakoj notici, svim mogućim izmišljoti- nama, najgnusnijim lažima, najperverznijim klevetama. Uredniku ,Rada* dirnuli su kle- o rikalci u sve što je svakome čovjeku sve- radi na oslobogjenju naroda od ostataka. to: u poštenje, u karakter, u iju u žive i u mrtve. : »Oni će vas iz zasjede ubiti ili tajno otrovati; pominjući ga na pogibao... Ali baš zato, jer oni ne biraju sredstva“ — | rekoše našem uredniku mnogi prijatelji, o- | bat. A dobri ljudi, baš zato što je klerikalizam ubije svaki smioni polet slobodnog duha, | - baš zato što su klerikalci unijeli u poli: : ličku Due i bodež izdajnički, i zločinački okod nas još uvijek ona mračna sredovječ- | a s ona sia koja hoće da ljudstvo i E Šo drži u duhovnom ropstvu i koja teži da ad a a a aja rar Aza e: sa = EST =>. x bi PoL PEAK 2 I = iraO= = =