“ vraSNIK. IZDAVAČ. 2 = ODGOVORNI UREDNIK : m: LJUBO LEONTIC Pon DEEP NEA ara s UPRAVA I UREDNIŠTVO Nei. 5.2 5 tvoj gospodski sjaj, tvoj ponos i otmenost, tvoja čudotvorna moć i vekovna prekalje- nost. I tad, kad su se na jugoslovenskom nebu postupno gasile zvezde slobode. braće Hrvata i Srba, kad sa pogibelju na Kosovu | i“smrću Gjurgja Brankovića nastade na tome ubavome nebu vekovni mrak, tada, tada, veleslavni Dubrovniče, kroz vekovnu tmurnu tamu, ti si visoko nosio luču brat- | jest 0 ka di keblaćin Odahnuli smo. Prošla je psihološka kriza Žž koju je u zemlji izazvala ona privremenog : preda neta: U novoj vladi sve su stranke zastu- pane probranim ljudima. Prema tome, ovaj bi bar_ kabinet mogao da ispuni svoj za- datak, dr razjuri što prije t. zv. na- rodno predstavništvo i da raspiše izbore ma ustavotvornu skupštinu. Inače, mi ne prkosno svetlucao i u napaćene bratske grudi sipao kapi nade i čeznuća za slobo- dom, za bratstvo i ujedinjenje, O ponosni, o slavni Dubrovniče, pri- mi me u tvoj bratski zagrljaj! Napoj me tvojom sjajnom prošlošću, tvojom mudro- šću, tvojom otmenoin plemenitošću i svima možemo vjerovati da se državna kriza O. 7 Miko kombinatorikom uspješno riješava. e Žaleći što i radničkih predstavnika Fr » ma u ovom kabinetu — koji je već pro- oglašen radnim kabinetom — mi pozdrav- os u ovom prelaznom stadiju stvara- nja države, ovaj posljedni pokušaj privre- menih predstavnika; da narod izvedu iz sveopće privremenosti u obećanu zemlju ustaljenog pravog demokratskog parlamen- iarizma i osigurane istinske ustavnosti. jim.te obdari naš Jugoslovenski Genij. Jer, znai da sam kao čedo plahe iju- načke Sumadije vazda želikao i čeznuo za tobom. Jer znaj da su sinci našeg Jugo- slovenskog Pijemonta sa osmejkom sreće zalagali svoje plahe glave da te sa osta- lom raskomadanom irasparčanom braćom Pozd rav Dubrovniku. “2, a -# 1. gjerdan braće Srba, Hrvata i Slovenaca. . Oh, DĐubrovniče! Izrazioče Jugosloven- skog gospodstva, Jugoslovenske lepote, ple- Moa otimenosti, primi me u tvoj brat- Dubrovnik ! . . Lepo ime, *—Teč gonetna, puna Zion i“ endi ezanova ob Ako Je. Paopije otvo- kz. m KUM mieon. Blgondsać ustit=- Smo Pore »Ninje otpuščaješi maba tvojego“! Dubrovnik 18. V. 1920. god. Drag. Mihajlović potpukovnik š “en | ni | | 9 koljena“ na dA ljenio tamo, u njedMija bujne Šumadije, na krilu moje majke, iz starostavnih pesama, na klupi djačkoj i u daljem životu ulivano mi je i maštao sam da tamo, daleko za planinama, gde je sinje more, gde žarko sunce večito grije, tamo, tamo je Dubrov- nik. -— Dubrovnik, vele riznica je našeg narodnog duha, mudrosti i trezvenosti, naše otmene i plemenite duše i našeg oplakovitog i osećajnog srca. Svilarstvo u našim krajevima Svilarstvo je jedna dosta unosna spo- redna grana narodnog gospodarstva, pa moramo zato svim silama nastojati, da se razvije i unapredi osobito ondje, gdje je kraj za to-zgodan, te ima sve uslove za ra- zvitak ove privredne grane. Najbolji je dokaz za važnost i korist svilarstva, što se Nijemci uprav očajno naprežu, da se ta privredna grana kod njih razvije. Osobito za vrijeme ovoga rata kad su nužno trebali svilu za ratne svrhe naprezali su se na sve moguće načine, da uvedu sa uspjehom u zemlju gojenje svi- lene bube, ali ipak svi pokušaji ostali su bez rezultata. Stvar je bila u tome, da su htjeli svilenu bubu — koja se isključivo hrani lišćem bijele murve, koja u Njemač- | koj ne uspjeva — »priučiti“ na drugu vrst Oh, Sezame sSvenarodni, otvori mi tvoja bratska njedra da utonem u njima, da se opojim i zanesem njihovim nevidovnim čarima, lepotom i moću. | Evo me, već sedmi dan, kako u tvo- me bratskom naručju živim. Kud kročim svud čudo, iznenadjenje i nove neokušane čari očekuju me. Nit moje srce, nit moja uobrazilja, nit moj uzrujani duh nisu kadri «da proniknu u tvoje tajanstvene dubine, gde su skrivene bezmerne škrinje tvog Dubrovačkog blaga, u kome se izrazila tvoja mnogovekovna mudrosti prozrivost, Dubrovnik, 22. maja 1920. ske slobode i ponosa. I kao žiža u beskraj- - noj tmini na ivici nevidovna mora ti si harnim draguljima tvoga velikoga srca ko- kao skupoceni biser nanižu na svenarodni — aalezič dosta lijepa predionica “svile “Out BR Fredionice ima jedna u Gjevgicliji i i “jedna u Pančevu. Sve tri proizvode samo surovu svilu (seta greggia), to je ona svi- Ke hrane i to na lišće jedne američke murve. Ovo ,priučenje“ nije im pošlo za rukom, jer bi veći dio buba uslijed takvog hra- njenja crknuo, a minimalni dio, koji bi o- stao na životu, nije se mogao potpuno za- “kukuljiti. Od evropskih država, najviše se pro- izvodi svile u Italiji, godišnje oko 40 mili- jona kg. svježih čahura, zatim dolazi Fran- cuska oko 28 milijona kg., a na trećem mjestu je naša država, Jugoslavija, koja godišnje proizvodi po prilici oko 3 milijo- na kg. svježih čahura. | U Jugoslaviji najviše je razgranjena, ogojidba svilenih buba u Macedoniji i to oko Gjevgjelije, gdje se čitava sela, bez iznimke, bave svilarenjem, osobito ona, gdje je tlo slabo i krševito. U ovakovim krajevima seljaci se ovim zanimanjem vrlo lijepo ispomažu, jer im je prihod od dru- gih privrednih grana, uslijed neplodnosti tla, dosta slab. Gojenje datira davno još Od turskih vremena. Ovoj grani privrede posvećivala je, inače nazadna, Turska o- sobitu pažniu i nastojala, da je održi na visini služeći se modernim metodama (mi- kroskopsko pretraživanje sjemena, grain, po državnim kontrolnim. organima prije prodaje, radi bolesti ,pjegavice“). U ostalim predjelima naše države svi- larenje je skoro svuda u manjoj mjeri raz-. dje se pijeno, lo oko Dovog sala; la, što je upotrebljavaju naši narodni kro- jači za ures narodnih odijela. Tvornicu za izradbu svilenih tkanina do danas još ne- “mamo. oNajprikladniji kraj za gojenje svilenih buba je krševiti kraj, jer se murve mogu lako gojiti, budući da uspijevaju i u loši- jem tlu, koje obično ostaje neizkorišćeno, pošto u njem drugo kulturno bilje nikako ili veoma slabo uspjeva. Naš dubrovački okoliš osobito je zgo- dan sa gojenje Svilene bube, jer bijela murva (znorus alba), čijim se lišćem bube isključivo hrane, vrlo lijepo uspjeva. Osim . toga svilena se buba baš najljepše može razviti u malom kućanstvu, kao nuzgredna grana zarade, kojom naš seljak može mno- ge svoje potrebe podmiriti, bez - velikog | truda i muke. Sav rad oko svilenih buba traje 4-5 sedmica, a taj rad mogu vrlo lako obavljati žene, djeca ili starci. Ova grana privrede može da nam do- nese: prilične koristi, jer svake godine mo- zvani činioci, IZLAZI SVAKE SUBOTE —————— om 2 PRETPLATA : = ČETVRT GODINE 20 K MESEČNO 8 K- OGLASI PO POSEB. CENIKU. |- ola bi da zadrži u zemlji, dotično da une- se u zemlju dosta velike svote novaca. To vremena mnogo doprinijelo, općem narodnom blagostanju, što je jedi: bi tijekom ni preduvjet napretku i kultari naroda. stud. agron. Roković. : Bolesti »Slavenske uzajamnosti“ Ima mnogo snova i predstava o »sla- S venskoj uzajamnosti“, a kao posljedica tih i mnogo razočaranja, oštrine, — opasno- sti, koje mogu da ugroze pravu, iskrenu, istinsku bratsku uzajamnost. spriječiti, a držim da se to može: mirnim promatranjem, izravnanjem nazora i zaje- dničkim odstranjivanjem prepreka. Kriv- nju ne treba tražiti na jednoj strani ili cjelini, već u neodgovornim pojedincima. — U područje sadašnje Jugoslavije dola- zilo je iz českih zemalja za vrijeme Au- strije, u glavnome pri vršenju vojničke službe, osobito tokom rata, mnogo življa, koje nije služilo, a ni _ sada ne služi, na čast českome imenu. A događalo se je i obratno. Tako su opet baš razni špeku- lanti krivi nazivu za Čehe ,slavenski ži- dovi“. neka, lako shvatljiva, žitelistva, ljubomora domaćeg težaci ili obrtnici svojom istrajnošću do- e Le SPA NERA Si VIN iaipravljalo 0 pa koloni dne: 0 ophodne potrebe mora za feskoslevensk i | republiku, pojavili su se dapače glasovi o českom imperijalizmu i drugo. U isto do- ba donijele su neke jugoslovenske novine vijesti odviše osjetljivog referenta o izdaj=— stvu českog naroda prama Jugosloveniima — naklonošću k Talijanima i sl. Premda sute vijesti bile demantovane, ipak-su. ostavile _ svoje korjene, a na to otrovno | cvijeće nailazi danas česki idealista, dođe | li u bratsku Jugoslaviju u namjeri da radi na temelju slavanske uzajamnosti. Neosporno je i više puta dokazano, da nema zdravijeg, iskrenijeg i blagoslov- ljenijeg odnošaja, koliko na polju gospo- darskom toliko i političkom, od onog iz- među československe republike i Jugo- slavije. Stoga je potrebno sa obe strane da se preduzme sve ono, što te veze ne bi otešćavalo, već obratno, što bi ih čim više jačalo. To se može postići gojenjem megjusobnih simpatija i uzajamnim upo- znavanjem. Odgajanje neka preuzmu novine, po- neka razne: predavači, a ža ri a omar apasononnog .-—- au Komić Schrei šah der Seele“ — kilo Kaže H. Bahr). Ali štogod ekspresioniste govorili, 0 ulozi radosti“ Sihe Miličića dogod budu ljudi privezani svojom tjeles- nošću uz prostor i vrijeme, umjetnici mo- | “Najnovije zbirke pjesama jednostavno. su nečitljive. Dok se jedan dio pjesnika još uvijek nateže s mrtvim i ukočenim . precioznostima. artističkog | formalizma, drugi su se potpuno obezumili u piroteh- ničkoj: prskavoj. fantazmagoriji ekspresio-. nističkog. verbalizma. I ova najmlagja poe- tička struja potpuno je izvan života. Mutni živčani. o shvaćeni su kao ,me- tafizički“ »transcendentalni“ | osjećui kao. či bog nove psihičke organiza- cije te se, dakako, oprojektišu u mutne Be neodrogjeno | simbole. PER je zE VE e -vaselenu“ .perispritima medija u transu. Umjetničko djelo ne može nikako da bude tamno i neodregjeno natucanje, koje bi imalo doći do faktičnog izražaja tek u tome, da je adekvatnost - izražajnih sred- stava za tako neodregjene sadržine pot- puno isključena. Njihovo hotimično traže- nje je neizbježivo i onda - se“ dogagja “ to, “impulsa, što je najbitnija oznaka estetske funkcije. Tako dolazimo do istog rezultata kao i u artizmu. Vanjska izražajna sred- stva osjećaju se kao nešto, što_ je svrha samome sebi, jer za njima ne ništa konkretno : B osjećaju ge kao mrtva shvatanju. zrližma, koji je nazrijevao uje ski fakt EF goloj: fizičnosti izražajnih sred-. + e, padajući u drugi ekstrem, ide m doge dag ' s e : sib o doan žičiečndijio raju da prepuste četvrtu dimensiju F treću transcedentalnom svijetu. Jasno je prama. da voljni akt ruši spontanost stvaralačkog | stoji apstrakcija. Odatle. i : punski verbalizma u a ekspresionističkoj briechosij i zone nost tehnike u umjetnosti. Dematerija- lizacija je apsurd, jer je nerealna. U umjet- nosti se dogagja upravo. pfotivan proces. Duh se u njoj manifestuje_ u svoj svojoj organizatornoj moći: ona je materijalizu- juća djelatnost par excellence. Sve mi se je ovo vrzalo po glavi, kad sam uzeo u ruke novu zbirku Mili- čićevih pjesama. Uzeo sam je; to moram iskreno priznati, sa strahom. Znao sam, po prijašnjim njegovim zbirkama, da lako podliježe, u svojoj težnji za originalnosti, literarnim: novotarijama. I nijesam se pre- | vario, jer sam našao ono, čega sam se bojao: Miličićeve pjesme vrve artističko- okspresionističkim utjecajima. nam priča o svome skvatanju Radosti. Pb? su stari, dobri i. vječiti. osjećaji, koje budi E ljudskoj. duši priroda, | Žive“ (kako. je Miličić. zove) i koji su na- dahnuli e es Ali mjesto da nas U uvodu »kladenac vode NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA DEBRA“ Patria! ŠVaenimi = BIBLIOTEKA e oja. —_. je odveo u veliku sveživotnu radost, mjesto Ee da smo s njim osjetili životvorno svemir- sko strujanje, što pomiče zvijezde HA Dj. hovim putovima i manifestiše se u ću desnoj konstrukciji i najsitnijeg organizma, | mjesto da nas je iz njegove poezije za- dahnuo vječiti dah misterija. i beskraja, | što se lije u. “ljudske. duše iz zvjezdanih | prostora — mi smo našli obične artističke formalne traženosti,. pomiješane sa nastra- nostima. novijih pjesničkih struja. Već u ritmu, Neve-. zani ritam, koji voli moderna poezija, vrlo je teška i delikatna stvar. U njemu se ispoljava direktno svaki i najmanji trepet. osjećaja te stoga on odaje pomanjkanje. svježine i živahnosti čuvstva prije nego Onda su uzaludna sva ishitrena: pomoćna sredstva, koja Mi- ; ličić često rabi. Tako. sretamo kod njega sme često palili (osa svojih. Tee. Sve ostale vrste stiha. = 7 PINETA E TRSTE Los To treba Na drugoj strani opet, bila je to koje je vidjelo kako Česi kao: > “> čine | , imonotonu i mlohavu, | osjeća se napravljenost i traženje.