FP VLASNIKIZDAVAČ ODGOVORNI UREDNIK : : D* LJUBO LEONTIĆ KH UPRAVA I UREDNIŠTVO u RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 332. Zo . | o: = DUBROVNIK. i NJE I “Godina i. h Molimo gg. pretplatnike da pod- JE mire svoju pretplatu, = oštampavanja veliki. I o oSvršetkom ovog mjeseca razasla- (emo karte s pouzećem za zaostalu | pretplatu. ko Ovim mjesecom svršava pro E pre 2 Smrt irankovluku ! = Čini se, a ne bez razloga, JA“ je pi- sanje o frankovluku kao takovom, u naj- širem smislu, unutar granica Jugoslavije, danas nakon svih onih napora i žrtava = fizičkih i moralnih, doprinesenih više ma- nje od sviju dijelova našeg naroda na oltar stvaranja naše nacijonalne države, — u najmanju ruku suvišno. Kao takovo bi bar moralo da bude. Ali — nije! Frankovluk još “opstoji! Ne- ćemo ga uspoređivat sa fenić-pticom kako iz plamena izlazi čitava. Ne, — posluživši se najblažom komparacijom, on je sličan guji otrovnici koja se je trenutačno bila pritajala, da kasnije iskoči sa još jače razdraženim instinktom bijesai mržnje... IAA (7 7 PO RA _ Vo ge aranioa o nnm ur ve Nema toga sredstva koje bi njemu. bilo dosta ogavno za postignuće mračnih mu = ciljeva. Ciljevi? Teško ih je definisat, jer. = oni-kao-jasna i otvorena direktiva -jednoj politici i ne postoje, oni su samo skup - zapestnjačkih intriga sa najrazličitijim sred- stvima a samo jednom .svrhom : šteta i propast Jugoslaviji ! Promislimo : onoj Ju- goslaviji, koja je sagrađena na kostima njenih najboljih sinova. Onoj“ Jugoslaviji, “koja ih samo iz samilosti — te najčešće majke gluposti! — trpi u svojoj sredini i drži na životu, umjesto da ih je odmah istog dana svog postanka objesila na BENI ulični fenjer. Da pređem na predmet. Poznato nam je naglo iskrsnuće frankovaca u Zagrebu, koji su nastup hrv. zajednice na vladu shvatili kao zgodan čas da ponovno iz- rone na površini života i da možda re- habilituju svoju mračnu prošlost. onake žalosne naufragacije njihovih habz- burških crno - žutih ideala, bijahu se uvukli —u-se, dapače na jednoj od posljednjih sjednica hrv. sabora pred slom izjaviše da kao stranka više »neće postojati“. Za- to njihovu nenadanu resurekciju na općin- skim izborima u Zagrebu i drugdje po Hrvatskoj moramo uzeti kao još jedan prilog njihovog idiotskog mentaliteta. Ali ipak! Jedan sjajan predlog (V. Wildera) u zagrebačkom gradskom zastup- stvu isključio je frankovačku fakinažu iz općine — i oni su bar zasad uklonjeni. To je u danima najkritičnije vanjske si- tnacije naše države bio jedan nadasve. promišljen i važan korak. Haranguerska rabota Radićeva odgo- | dena je jednim već običnim epilogom : Radić je strpan u buharu. Samo je nade da svog puta pretendentu na prijestolje hrv. seljačkog kralja ili na stolicu pred- sjednika hrv. seljačke republike neće poći baš tako ,lišo“, jer je zatečen na činu! Prama šarlatanskom razdraživanju mora- mo pokazat željeznu ruku. To zahtjeva naš narodni ponos i prestiž nibeg kra- ljevstva. : Ali, nastaje još jedno- sianje na koje — uza sve navode provizorno utu- čenog. hrvatskog frankovluka — možemo odati nažalost samo negativan odgovor. Je Ho Hizime, S utučenim i. onemoglićenim N E ia : ? | 188 A i jer su froškovi pa zato kao jedan da glavnih faktora na Nakon koja podsećaju na davno minule dane mu evatahu rodoljublje, poezija i umetnost. koa POJEDINI BROJ 2KRUNE | 2d IZLAZI SVAKE SUBOTE NEZAVISAN OBNOVNI GLASNIK NA Ni a doo Da i omasa zmajem oananosa; Dubrovnik, 5. juna 1920. Irankovcima i Radićem, enemogućen i u- tučen uopće frankovluk unutar Jugoslavi- o zlatnom dobu Dubrovnika. je? Nije. Ima ga i kod srpskog dijela na- Potonja pokoljenja, nižuć se jedno za šeg. naroda ne manje otrovnog, gnjilog drugim, brižljivo su pod Dubrovačkom i opasnog od onog u Hrvatskoj. I on, crn bravom, čuvali ostavša umetna blaga i kakav je, spojivši se sa žutim i škrofulozniim vrte zavete otaca velikana. hrvatskim, tvori jednu crno-žutu nit, koja se provlači kroz cio naši ,politički“ život. Još više. Oni tvore jednu tešku i du- boku ranu na mladom tijelu naše države, ranu koja prijeti da zarazi i ostale zdrave djelove. Nije koristi ranu liječi. Nikakav melem nije-tako blag, nikakva trava nije tako ljuta, da tu našu ranu izliječiti. Ne. Oštar nož jednog vrsnog i odvažnog hir- urga mora ranu izrezati iz našeg narodnog tijela da spriječi daljnje okuživanje. To je kategorički imperativ našeg doba ! Alt = Tali nam (< =hirnre tz svaka njegova stopa koji velerečivo kazuju Dubrovčanin sveto čuva uspomene, tradicije i navike svojih pradedova. On je pun ponosa i otmenosti i kao što je Dubrovačko tlo propitano senima Dubro- vačkih gorostasa tako i njegova duša pai sve biće prožeti su uzornim vrlinama nje- govih vrlih dedova. Kao sinovi onih div-otaca što veko- vima mudro i pregorno čuvahu Slobodu i lepotu Dubrovnika, oni su obujmjeni Svetim i višim osećajem i žudnjom da na temeljima staroslavna Dubrovnika niče, buji i cveta naša svenarodna lepota. E Lepota Jugoslavije. Omladino Dubrovačka ! libela ,Srpska Zora“. Niko nije kadar da + Potomci Saraca, Marojice Kaboga, Pra- zamisli sav onaj ogavni materijal, kojim < cata, Ohmutovića, Vetranića, Gundulića, se pune stupci toga lista sve dd naslova: - Gučetića, Menčetića, Ghetaldića, Bone, Pal- motića, Boškovića i ostalih iz slavne ple- jade starog Dubrovnika. Preda mnom je jedan broj sarajevskog. pa do ,odgovornog urednika“. Država je naša ustavna i demokratska, Sinci Pucića, Vojnovića, = Bogišića, koje se ona naslanja mora biti sloboda štampe. Ali u slučaju - kao _ ovom - kad se ta sloboda na najdrskiji način izrabljuje da se sa jednom podlom i žučljivom istraj- nošću podgrizaju sami temelji države, ova mora da rekae-— svoj* snažni i“ onih Dubrovačkih boraca koji perom, rodoljubljem, pregorom i izdašnim nov- čanim darovima vodjahu Dubrovnik i paljahu luč svenarodne svesti i raspirivahu Braćo i sinci onih nedosežnih Dlv- gorostasa što na Kumanovu, Bitolju, Beo- gradu, Ceru, Rudniku, kroz Albanske vrleti na Kajmačkalanu, Dobrom polju, Sokolu, Vetreniku, Dobrudži i bezbroj drugim po- ljima nenadmašnim junaštvom i pregorom, svojom krvlju i kostima o svetiše Kosovo, ublažiše naše mnogovekovne rane i za- pečatiše naše bratstvo i naše ujedinjenje. Sinci i kćeri ponosna i slavna Dubro- vnika! Gredite ovim trnovitim ali svetlim stazama vaših gorostasa dedova, otaca, braće i sinova! Omladino Dubrovačka, najdraži dragulju iz svekolika blaga Du- brovnika pa i Jugoslavije, na tebi je da stečeno očuvamo i da založimo njegove Dosta je! Smrt frankovluku na svim neoborive temelje, na tebi je da ovu te- linijama! Ako današnja vlada nije u sta- kovinu krvlju i mukom stečenu, tvojom nju da suzbija antidržavnu rabotu, nek mladjanom, bujnom snagom i tvojim ple- ustupi mjesto ljudima, kojima je opstanak menitim i zanosno-svetlim čežnjama i ose- i dobrobit Jugoslavije —. vrhovni zakon. ćanjem uzneseš na one visine, na kojima «Jando Lachman. će cvetati i radjati plodove naše bratske ljubavi i sloge. Omladino, uzdanice i ponosu naš, ko- liko ti je zadatak svetao i uzvišen. Blago tebi kad si stasala da u ovim svetlim i velikim časovima našeg preporodjaja i uskrsa živiš i delaš.. Omladino, više nego ikad tvoja je žrtva potrebna narodu i domovini, čiji si SA << 3 Da, sad u miru, kad se zalažu temelji naše domovine, od tebe omladino, ona zahteva nevidovne žrtve. Sa zanosom i pregorom žrtvuj se za našu svenarodnu lepotu. Omladino na tim nevidovnim pleme- nitim uzvišenim žrtvama u samopregoru tvome kao na svenarodnom cementu zidaće se veličajni hram Jugoslavije ; na čijim štetu države. Sloboda je štampe u ovom slučaju isto što podavanje imuniteta obi- čnim delinkventima ! Pa šta više, Čokorilo, koji je svoju ultra- ekstremističko frankovačku rolu započeo kao urednik službenog ,Sarajevoer Tagblat- ta“ pokreće regbi sadnekakvu ,Srpsku Na- rodnu organizaciju“ kojoj je čak 1 Velika Sr- bija samo dio programa, pa je mnijenja da »može da stoji ovako“, ali tome ,status quo“ fnora biti preduvjet da ,Hrvati, Slo- venci, Nemci i Madžari“ (svi paralelni di- jelovi nacijonalnih minoriteta Velike Srbije) budu prije svega dobri državljani srpske države od Soče do Vardara... ecc. ecGc. Dubrovačkoj omladini. Dubrovnik je riznica umjetničkoga bla- ga i raznovrsnih starovremskih dragulja, njegova negdašnjeg sjaja i lepote. U toj slavnoj neuveloj prošlosti, kad Dubrovnik bijaše moćan gospodar na Jadranu, u nje Slavno i nezaboravno doba prošlo je, Od silna bogatstva; od bezbrojnih remek- dela, što poništi kobni zemljotres, što | razgrabiše neprijatelji i što nesačuvaše njegovi pojedini nerazumni sinovi, ostali su samo ostatci, koji i sad sa zanosnom harnom okolicom Dubrovnika, živo sve- doče o njegonom prošavšem veličaju sjaju oltarima cvetat će svejugoslavenska lepota, neraskidljivo bratstvo. < Roo Jugoslavenska njivo prostrana si 3 “ Dubrovačko tlo na kome su se slagali pokoljena onih velikana izrazioca Dubro- bajna da ti ravne nigde na svetu nema!. vačke mudrosti i lepote, što u nizu vekova Sva si bogatstvo, izobilje, dragulje i čar! sa ponosom i divljenjem nošahu luč Du- Omladino! Rad, nauka, plemeniti odgoj brovačkog i svenarodnog Genija, propitano je njihovim svetlim duhom i mnogobrojnim | sama za. opšte dobro zaloga su naše sve neuvelim uspomenama, ee je obeležena narodne sreće. < | ; j * X £ Ž : : x aa < ms ama m osa J TIFA IJA TEMA MODE PANJA SLAVA JaA FINVAJE . ty x maa o š Supila, Budmana, Fabrisa, Cingrije i svih | odlučni“ teupaljivu čežnju za bratstvo i ujedinjenje !- »Dosta je!“ Dosta je bezobrazne rabote na | tvoje duše i osećanje da pregoriš sebe —_—————— > PRETPLATA : “ ČETVRT GODINE 20 K MESEČNO . . .8K OGLASI PO POSEB. CENIKU. El E Broj 29. Zato Omladino utoni u ovu narodnu: njivu, uloži u nju tvoj neumorni i ustrajni trud. Znojem i snagom tvoga oladjama bujna bića kao madjiskim plugom rastvori 1 prepuna blagom njedra. Zapoj se silinom i tf ljepotom njenih čari. Saznaj i oseti njene vekovne rane i goleme bole, u kojima te radjala. Ogrli ovu našu narodnu majku i zadahni se njenom milošću, njenom mo- ćnom snagom, njenom plemenitom dušom svekolikim čarima njenih bujnih grudi. I onda, onda će Jugoslavenski Genije projaviti svu svoju čudotvornu moć i stvori- će remek dela i neuvele obrazce Jugosla- venske pravde, lepote i ljubavi. I gle, tamo u Jugoslavenskoj vasioni nazirem od Avale preko Rudnika, Kopao- nika poput Kosova, preko Sare na Durmitor “i Lovćen, pravcem na Srgj duž Jadrana, Biokova, Dinare, Mosora, Velebita pa sve do Triglava plove svete sene naših Div- Junaka Kraljevića Marka, Miloša Obilića, Cara Lazara, Jug Bogdana sa devet Ju- govića, Karadjordja i bezbroj drugih naših svenarodnih junaka. Na čelu vije se krstaš barjak Boška Jugovića. A njihove. bajne posestrime vile sa neuvelim vencima krvava božvra sa Kosova prate ih kao jato la- budova. von [ čini mi se čujem sobei glas Kio jevića Marka kako od ushićenja kliče i blagosivlja naše narodno božur-cveće, Ju- goslavensku omladinu. Sinci. Jugoslavije spremite sei gredite stopama našim ! Za lepotu, pravdu i obraz jugosla- venski dajte vaše mladjane živote. Kad ih dajete dajte ih sa dikom i smehom sreće, jer ih dajete za svoj na- rod, za svoju domovinu. Nit sladje, nit ponosnije i slavnije smrti. Imali se rašta i roditi! ..... Oh, Omladino Nga ie Obilići naši ! , Da zanosna i uzorna imena ! Dne 31/5. 1920. Potpukovnik : Dragutin Mihajlović Javno zdravlje i obnova Dubrovnika Uz interes za prirodnu ljepotu našeg 5 grada, ne smije se zaboraviti ili mimoići . pitanje javnog zdravlja, koje je jedno od glavnih uslova razvitka i budućnosti sta- novništva našeg grada. Sadašnja genera- cija je dosta pretrpjela i oslabila ratnim nezgodama, ali se sve to može i mora po- praviti u kratko vrijeme, dobro zamišlje- nim, ustrajnim i sistematskim radom na pročišćenju pokvarene ljudske krvi. Pred više od sto godina donijela nam je u naš kraj Napoleonova vojska bolest sifilis, koja se zahvaljujući otpornoj snazi našeg na- roda nije u velike raširila niti zakorjenila. Svjetski rat je ponovno posijao klicu te bolesti u našem kraju, ali ipak ne u tako velikoj mjeri kao na primjer u Francuskoj ili Engleskoj. Odlučan broj protiv vene- ričnih bolesti može se provesti uspješno samo stvaranjem specijalnih ambulanta, | koje će omogućiti istraživanje i ispitivanje |. izvora zaraze, profilaksu i liječenje, ikoje |“ će djelovati na javnost u moralno odgoj- || hom pogledu. Uredjenje ambulanta pona. BII šanje liječnika i cijelog osoblja mora da (7 bude takovo, da ulijeva nadu i povjerenje u bolesnika, da mu odstrani onaj neoprav dani sram i strah pred bolešću, koji: vodi ik I često puta do zatajivanja i neliječenja. Po- > znata su nam. izvješća okružne zdravstve- | ne . kao i namjere Ministarstva za danas i gl nj ie “svom sve 3 va s MemaPa _ 2 m > i j ija i at