ax - mmm; " .. mad <a a: #1 sa. oi “2 Strana. 2. Pe šo RAD > ( a Sd Bes bra j O . ga je pokušala prikazati prosto — austro- filom, - prijateljem | Radića, a jedan list je čaktkazao, da . “spada u družbu Gagliadia, - Franka i Sachsa, dok su. drugi posve o- nE - bratno citirali njegove spise. o No sve to je ostavilo Watsona hla- | dnim: on poznaje takovu .vrstu štampe, a ito je u kritičkim momentima diplomatske - Zakulisne borbe, slovenima a protiv praznih partizanskih i supremacijskih prohtjeva koje i. danas = reprezentira baš ta štampa koja ga napada. Nu ti glasovi napadaja su ostali iz- pose davani i ušutkani srdačnom dobrodošlicom | 288 i ostale štampe i sviju. nezainteresovanih ' RANaRa u Beogradu i u Srbiji. Watson pomagač i saradnik, on je susretan sa še oriznanjem i ljubavlju, on sam je zado- 5. Mj. pak se i u Beogradu utvrgjuje u uvjerenju, da je ova naša Jugoslavija, sve ovako nemirna i nemarna, ovako ne- sregjena i rastrzana, vrlo zdrava i jaka i žilava i nerazorljiva i da se svakim danom više oporavlja i učvrščuje i sregjuje i da nje, a još manje izgleda raditi protiv nje, pak da je upravo. iščezavajući“ broj onih, koji ozbiljno misle na druge kombinacije. Tvorevina, na kojoj je Watson sara- gjivao, neoboriva je sa puno životne snage. To je njegova najljepša zadovoljština. Pitanje Pokrajinskih Vlada Na 20 juna Jugoslovensko Vanstra- načko Udruženje održalo je pouzdani sa- stanak, na kojemu se pretresalo o pitanju pokrajinskih vlada. Sastanak je u opće u svakom pogledu obio brojno posjećen od inteligencije, obr- par seljaka iz (Konavala). | Sastanku je megju ostalima prisu- .stvovao i narodni. poslanik Dr. Melka Čingrija. KR Sastanak je otvorio Sheddeno pro- micateljnog odbora Dr. Filip Smolčić. U svom lijepom govoru izvijestio je o dosa- Bmjam radu promicateljnog odbora te je naglasio, da će se održati konstituirajuća ji skupština, čim dogju potvrgjena pravila = od strane Pokrajinske Vlade u Splitu. Osvrnuo se na prigovore koji su ovom = udruženju učinjeni sa strane pojedinih = stranaka. Protiv radikalne stranke smo = radi toga, što se ona ipak osniva na plemenskom separatizmu koji se pogotovo sa strane radikala iz .novooslobogjenih krajeva jače akcentuira, što s druge strane stvara hrvatski antagonizam. To svakako je jedna nezdrava pojava, jer mi moramo ići za ujedinjenjem i sta- koji drugi razglašani srbofil. Ta štampa a-on zna i to, da je pisanje osveta za ono koja se je vodila oko u“, stvaranja Jugoslavije, bio na strani jugo- je dočekan kao veliki, odlični naš prijatelj, nitko više nema kuraži ni govoriti protiv tnika i radnika a ugodno je bilo vžijeti i panjem, a ne isticati ono što nas dijeli i u tomu je glavna pogreška radikalne stran- ke, kojoj mi inače priznajemo, da je mnogo učinila za naše narodno jedinjenje ' oslobogjenje, i koja. bez doe u svojoj sredini ima vrlo mnogo zaslužnih ljudi | koji ispravno shvaćaju naše narodno je dinstvo kao što je na primjer sadanji ministar predsjednik Dr. Vesnić, | Proti pučke stranke smo radi toga. jer se ona osniva na vjerskom principu te je takodjer nezdravi pojav, jer naša narodna i državna pitanja su jednaka za cijeli narod bez obzira, kojoj on vjeri pri- padao. či | : Vjera je sveta stvar za svakog poje- dinca, te bi bilo ludo i mahnik mati ek: proti vjerskih odnošaja, ali je iakogjer pogreška i nesreća da se vjeru upotrebljava u političke svrhe, jer se tim pravi samo smutnja_ u narodu. Ove. “pučke “ stranke n€ postoje samo kod nas nego “postoje-i u drugim državama, a sve te. stranke spaja jedna te ista nit kojoj je ua čelu rimska kurija, koja se je u ovo zadnje doba pokazala da ide ruku o ruku sa talijanskim imperializmom čije su ne- prijateljske namjere proti nama jasne. Prigovorilo nam se, da smo prikriveni demokrati. I ako se sa glavnim idejama demokratske stranke slažemo, jer se ista ne osniva niti na vjerskom niti na plemen- skom separatizmu, to ipak ne možemo : * nečemo da stupimo u njene redove, jer i ta stranka svojim postupanjem u parlamentu pokazala je, da ne shvaša pravilno interese države, te je i ona konformno metodama kao i druge stranke onemogućila da par- lamenat radi i pružila nam činjenicu nes- posobnosti i nereda sadanjeg narodnog predstavništva. Moramo se dotaknuti još i radničkog pitanja, i kazati, da borbu radništva u koliko ide zatim da se radnički stališ upravlja i izjednači sa svim drugim stale- žima smatramo potpuno opravdanom i u iomu će radnici naći našu potporu. Iz ovih činjenica stvaramo sve elemente koji ne trpe niti vjerski niti plemenski “ separatizam, već su voljni da djeluje bez obzira plemena, vjere i staleža, i da za- jednički rade na učvrščenju i izgradnji jedne jedinstvene i jake naše narodne države. Promicateljni odbor odlučio je da o svim važnijim pitanjima otvori javnu di- skusiju, gdje će se odraziti sva mišljenja da se dogje po mogućnosti do jednog jedinstvenog shvaćanja i zaključka. Tako smo danas stavili na dnevni rad pitanje pokrajinskih vlada. O tom pitanju iznio je mišljenje s pogleda promicateljnog odbora Gosp. An- drija Curlin. On jen svom izvješću naglasio da je to jedno pitanje o kojemu bi bilo do- bro da se iznese što više pojedinačkih , poduzi-_ mišljenja sa str tako može doći do sporazumjenog zaključka. Promicateljni Odbor u ovom pitanju vodio se je onim istim temeljnim principima koji su i dik- tovali da je došlo do ovog udruženja. Naš temeljni princip sastoji u tome da iz političkih borba eliminiramo svaki plemenski, vjerski i stališki separatizam i antagonizam, e da tako umanjimo, ako ne posve uništimo trzavice koje bi mogle da imaju sa samim temeljima naše države. Sa tog stanovišta promatramo i pi- tanje pokrajinskih vlada. Žalosni prizori, stranačke borbe u našem parlamentu, mo- gu da nam služe kao opomena, da se ne izmjene misli i do pokrajinskih vlada, jer bi u tom slučaju na štetu državne uprave i na štetu dr- žavnog i narodnog interesa popunjavanje “mjesta kod pokrajinskih vlada postalo trgovinom pojedinih stranaka. To bi do- velo do nestalnosti uprave i do zastojk u -istoj, pa da se tome doskoči potrebno je da pojedine resore u pokrajinskim vla- “dama kaonoti eksekutivnim organima mi- nistarskog savjeta popunjavaju ne poli- tička već stručna lica kao državni činov- “nici koji su tu da savjesno vrše svoje dužnosti koje zakon propisuje a prama “uputama ministarskog savjeta. U jednu riječ mi treba da imamo činovničke, a ne političke pokrajinske Vlade, koje ustaju na svojim mjestima bez obzira na pro- mjene na ministarskim stolicama. Poslije ovog izvještaja razvila se življa debata, u kojoj je učestvovalo više govor- nika. izmegju ostalih g. Kisić obrtnik Triva, prof. Vučetić. narodni poslanik Dr. Melko Čingrija, Dr. E. Katić-i drugi. Na koncu je skupština jednoglasno zaključila da se na ministarskog pred- sjednika: Dr. M. Vesnića uputi slijedeći brzojav : | Jugoslovensko Vanstranačko udruže- nje u Dubrovniku sa svog današnjeg sa- stanka pozdravlja ideju koncentracije na- rodnih snaga, ostvarenu u sadanjoj vla- uvjereno, da jedino ovotvornih elemenata možemo učvrstiti i urediti našu jedinstvenu državu protkanu čvrstom vjerom narodnog jedinstva. Jedino tako mogu se smanjiti političke trzavice a Stranačke borbe svesti na plemenitu utakmicu oko što bolje izgradnje naše narodne države. U ovim ozbiljnim časovima stajanje na takovoj osnovici treba da pokaže pri- jatelju i neprijatelju, da jedinstvo narođa stvoreno Krvlju odgovara i duši naroda te da će nas svaki neprijateljski pokušaj sa strane naći u jedinsvenoj i čvrstoj“ fa- langi. | Jugoslovensko Vanstranačko udruže- nje vogjeno ciljem da se političke borbe uklone sa svakog područja, kamo “ne spadaju, apelira na Vas, da upotrebite svoj ni vn s i e oč S s E = svuda svojim jezikom govorimo i da mu među državljanima tuđeg jezika pribavi- mo i osiguramo dužno štovanje i dolično ke e “mjesto, razumije se : bez nasilna nameta- nja. Osim ove bolne činjenice, koja nas gotovo _nemanje, pomenuti drugu otužnu “pojavu, da mnogi, premda se obično služe svojim materinskim jezikom, ne paze, da im govor odista bude hrvatski ili srpski, t. j.: čist i lijep. Nijesu rijetki slučajevi, oda, osobito u ovijem krajevima, mnogi upotrebljavaju svu silu tuđica i pozajmlje- nica. Ovaj silni trpanac tuđih riječi (ve- ćinom talijanskih i turskih) zaista nagr- đuje naš jezik. I nek se ne reče, da se ovi barbarizmi neugodno doimaju samo purista ili čistunaca jezičnih; svatko, ko- mu je do naroda i domovine, treba da ljubi i brižno njeguje i jezik, jer: »Po njemu si, sve što jesi!“ veli Preradović, a Sundečić u pjesničkoj poslanici prijatelju Stanku Vrazu: »sezik nam je oružje prosvjete: Koliko ga manje poznavamo, Toliko se, brajne, nalazimo Ljudske sreće na nižemu stupnju!“ x . ua = ha S LGRN ART — \ a i KAR M .< : ile . / KS y/ , k kiši IA Bas . Ves) ža. dva .k3 izd £ * Moi B JAKI : Ca3 kuje? “ = —« ; : = NE Ade 3 nemalo ponizuje pred tuđincima, treba, | Stoga pazimo, da ovaj jezik, o > kojemu i veliki vladika i Jugosloven Strossmayer reče, da je tako lijep, a od njega samo Bog, koji nam ga mor čuvamo u čistoći i ljepoti. Čemu, gospodo i sodnoTe iz slovin- skog, slobodnog Dubrovnika, ono Vaše če- sto, dosadno i odvratno: ,to mi prema ili ne prema;“ ,to me gusta ili ne gusta“ ; »para mi se, da ćemo se divertiškat“ ; ne- mojmo »rebambiškat“ niti se ,aveliškat“ — i stotinu drugih tuđih sladunjavih i tuglji- vih izraza, kraj obilja naših, čisto slovin- skih izričaja ?! »Lingua toscana in bocca romana“, poznata je, istinita riječ, po kojoj bi se mogla, s nemanje opravdanosti, kazati i OVA: | ,Hercegovački (ili zagorskodalmatin- ski, lički, šumadinski) govor u dubrovač-. kim ustima“. I uprav ovdje, na žalu Ja- drana, u ovom staroslavnom slovinskom gradu, samosvijesni će njegovi sinovi i po- nosne mu kćeri prionuti na marljivije u- čenje svoga jezika, dat će se na prouča- vanje narodnoga blaga, usvojit će čistoću i ljepotu iz poboljih djela naših. pisaca i pjesnika te će odbacivši tučiu natruhu; mi- lo i čisto govoriti književnim jezikom a, —-- domaćem dijalektu, može biti mjesto kraj domaćeg ognjišta i, kadikad u veselu društvu, kad se povede razgovor o neče- mu, što zahtijeva mjesni ton, domaću šaru ili osobit dubrovački kolorit. »Jezici su čovječanski!kao i lire, koje zajedno zvone, i šalju k nebesima glas pukova, želećih otadžbinu rajsku“. Ove i le riječi kazao mu- dri Tomaseo u I. ,Iskrici“. Ako svi iza života, u ovoj lijepoj i slobodnoj svojoj otadžbini, želimo otadžbinu rajsku, šaljimo k nebesima čiste zvukove ste naše lire, a ona će ugodno i Bogu zvoniti, bidei li pazili, da u rđitosti i žalosti, pjevamo i kličemo, plačemo i imo- limo, a uvijek i svugdje, u svome jeziku : zvonku i gromku ! O, roda mi, slavni glase, Razliježi se na sve strane Zemlje tobom opjevane | I ushićuj sred za se! < . Grozno, kao s Božje trube, Uvjeri ih tvrdom vjerom, a Da tu vrijede samo mjerom, s) Kom po tebi dom svoj ljube! + ane RAiE pristaša, e da smiju te borbe prenijeti i na područje 2 obnavlja život“, & obrazovanoj Vašim nastojanjem, jey je saradnjom svih drža- Vas naučim milovati“. Princip od onbga: dana, kada ga je majka. iole kod Solih. ministarskih koleg a bi pokrajinske Vlade bile tako ure 5 da se iz njih ukloni svaka ei K. se ta. mjesta | popunjaju jedino stručnja ma kao državnim. ME ma za Doj di ne grane uprave. 2 cU Eventualijama je prof Čičin naa cio pitanje uregjenja činovničkog. Pitanja. | te je skupština jednoglasno zaključila | prvom svom idućem sastanku. posve posebnu diskusiju tom pitanju. Nadalje ostavljen apel na promicateljni odbor de češće saziva sastanke na, kojima će povesti diskusija o aktuelnim | pitanjim .: Cilj je Jugosl. Vanstranačkog Ud ženja u Dubrovniku slijedeći: 1) Okupiti sve Srbe.Hrvate i Slov usvrhu da se učvrsti jedinstvena nar ln nan u E državna vlast Prip <. slo. udruženje pobija: raka stoji na plemenskom separatizmu li Phi na oka osnovici ili govom roje, nije kgradeni Hristova nauka u ljubavi prema bli njem počinje učenjem o ljubavi prem deci. ,Deca vladaju svetom, kroz njih govorio je on naro koji se bojaše smrti. ,Ti nam ukazuj na vidljiv Vaskrs, čime da te nagradimo 2“ »Ako što učinite ovim malim, učinili ste meni, Dove ite ih da ih milujem, i Predaću Vam: a ako ih primite, kao što Vam ih. nI jem — primili ste mene“ Tako saznadoše adi da ljubav pr vog čoveka prelazi daleko daleko | prek krvnog srodstva, da je malo biti majk svome dežetu, i- brat svome utrobno bratu. Videše ljudi da je on zaštita svi slabih, da je otac tuđeg poroda i njegova ljubav bi proglašena zakonom — velikim zakonom na kome poče za ono doba ve ma značajna obnova socijalnog poretka u životu znatnog dela čovečanstva. “| Posle njega valjda nikada još nisu deca bila u gorem položaju nego što su. danas. Svi vekovi iza velikog našeg uči- telja i filozofa nijesu zapamtili gorih dana nego je vek našeg doba. I ako se u svetu posle Hrista odigravalo nnogo zala, ali na. svelskoj pozornici nije se odigralo još ni“ : kada, što se odigra ovih poslednjih godina. Mudru nauku velikog učitelja baciše ljudi u pozadinu, a prikrivajući se samo praznim njegovim imenom stvoriše sebi zlatne ku- | mire, pred koje. baciše svu veru i sve. ideale svoje. Njegov sjaj im je. zableštio oči te ne vide i ne čuju bedu i vapaj Onih malih i nejakih, čiji očevi ostaviše kosti tamo daleko braneći zlatne kumire. bogatih Gavana. 2 > Beda i očaj deteta, dovela je i do. ovoga najstrašnijeg rata, kakvog svetska istorija nije zampatila. Rođeno u bedi,. hranjeno u goroj, a školovano u najgo- roj, to junačko dete nije zažalilo svoga detinjeg života, nego ga je žrtvovalo na. oltar otadžbine, da je spase od. Hraniniid u isto vreme da učini kraj svome muče. ničkom životu. Da, On dete — Gavrilo. u kolevci zanjihala, pa do njegovog | 1 likog Rođenja nije nikad osetio ljubav. bližnjih, među kojima je živio. Pored njega | se gomilalo zlato, ali on je gladovao. Pre; njime su se nizale veličanstvene palače, | ali on je u parkovima noći provodio. P0-. ob red njega je šuštila svila, ali njegovo telo su pokrivale iznošene krpetine njegovi!