= čeka 2.

o

ž a nezaboravnog Frana Supila, kojemu | je

= Za = uspjelo da u Petrogradu otkrije ovaj zlo-

bil LAK LE ALE: AE i

MNGE NK SVO RA >
NIKA BANERI Z
d Kokaj A Y Fa

= činački ugovor. Masa je zanosno kliknula
slava“ velikom pokojniku.
jena to pročitao red govornika koji je
= bio utanačen na sjednici sazivačkog odbora.

Dr. Mičić i prof. Bukvić govorili su u
ime ,Jugoslov. izvanstranačkog udruženja“,

g. Fortunić, u ime pristaša ,pučke stranke“,

g. J. Perović, u ime ,nar. radikala“, g.
Bubalo, u ime omladine, a dr. Leontić je
imao zaključnu riječ.

Svi su govornici u svojim govorima,

 prekidanim aplauzom i protestnim  pokli-
cima, naglašavali,
treba od riječi preći na djela. Proteste ne
uvažuju saveznici.

da je došlo doba kad

Mi smo izmoreni pro-
testima, mi smo već izmoreni čekanjem da
se jadransko pitanje konačno riješi. Dr.

Mičić pozdravlja aneksiju, jer će ona po-

spiješiti riješenje, kao što je aneksija Bosne-
Hercegovine dovela do ujedinjenja i oslo-
bogjenja svih Jugoslovena. Prof. Bukvić

pozdravlja čas kad će se opet raspojasati |

snaga naše nacije da ,Markov buzdovan,,
zadate posljedni udarac i ovom posljed-
njem nacionalnom neprijatelju Jugoslovena.
G. Fortunić očekuje da će se inasrtaji Ta-
lijana razbiti o tvrde grudi jugoslovenske

kao što se valovi jadranski lome o hridi

naših obala, a završava .,fuori lo straniero!“
G. Perović spominje da je naš narod iz
Srbije doprinio goleme žrtve za sveti cilj
oslobogjenja Srba, Hrvata, Slovenaca, ali
bude li sugjeno, i opet će sav naš narod
pojuriti na granice za slobodu zajedničke
otadžbine. G. Bubalo spominje atentatore
iz redova omladinskih, koji su zulumčarima
odgovorili bombama, a opet će omladina
dati iz svoje sredine onoliko ljudi koliko
ih bude nužno da se zemlja oslobodi ti-
rana. Dr. Leontić ističe kako su sve veli-
ke momente u našoj historiji predskazi-
vali neki mistrički dogagjaji: uoči Kosova

Murat, predstavnik jedne bojovne sile pao
je od udarca jednog viteza ;

uoči ovog rata
Franz Ferdinand, predstavnik nasilja pao

= je od ruke jednog revolucionara ; a sada,
u Splitu, zapovjednik ,Puglie“ (a ,Puglia“

naš narod zove Italiju!) kao simbolički pred-
stavnik države koja otimlje tugje — pao
je od hitca jednog našeg žandara. Ovo je

Italiji ,memento“. Mi nećemo biti žandari
Evrope protiv — boljševika, nikakav ,ante-

murale“, nego, kao avangarda Slovenstva
borci za pravo i pravdu, za koju vojuje
preporogjena Rusija.

Nakć6n ovih govora, koji su od +

štva sa velikom pažnjom saslušani, a koji

su redovno završavali sa zanosnim po-

Predsjedatelj |

zdravima: sijedom našem kralju Petru i
obljubljenom mladom. Regentu, pročelniku

naše slavodobitne i uvijek pobjedonosne

vojske, pučanstvo Dubrovnika zapjevalo

je oduševljenjem sveslovensku himnu ,Hej.

Sloveni“, klicalo kralju Petru i Regentu,
i jednoglasno primilo ovaj
zaključak : d
Gragjanstvo grada Dubrovnika, saku-

pljeno bez razlike stranaka na javnoj skup-
štini, pozivlje vladu da podade Italiji od-

regjeni rok kroz koji mora isprazniti oku-

povani jugoslovenski teritorij, inače neka
podade vojsci nalog da ona to izvrši.

ispravak.

,Kako da se riješi agrarno pitanje na
teritoriju bivše republike dubrovačke“, čla-
nak pod ovim naslovom, u br. 33. napisao
je g. Pero Poljanić, iz Trstenika, a ne,
kako je pogrešno izašlo, Pavo P. Molimo
g. pisca i gg. čitatelje da to uvaže.

Novosti

Krvoproliće u Splitu

— U nedjelju, “11. 0. mj. uvečer, uoči
kraljeva rođendana i imendana odigraše
se u Splitu burni i krvavi prizori, koje
prouzročiše predstavnici talijanske ratne
mornarice.

Te se večeri vijaše na brodogradilištu
Ivanko jugoslovenska državna zastava. Ta-
lijanima, željnim lovorika ratne slave (po-
slije poraza i bruke u Albaniji!) prohtjelo
se da strgnu našu zastavu — u času kad
blizu nje ne bijaše nikoga! — te je popi
vaše i razderaše.

U malo časa vijest o toj rosna ra-
znese se po gradu. Na obali su razdragani
Splićani klicali ,Živio kralj Petar!“ ,Živjela
Jugoslavija!“ Nekoliko bezočnih talijanskih

oficira stadoše se rugati poklicima i omi-

cati rogove prema masi, koja u ogorčenju
navali na kavanu ,Nani“, gdje se talijan-

ski lavovi prometnuše u smirene jaganjce,

premda ih je štitila naša policija i spra-
vila na sigurno mjesto, a s obale potisla
uzrujane i povrijeđene demonstrante. Ovi
podoše u grad pjevajući i kličući kralju i

Jugoslaviji. Pošto je obašla masa neke ulice,

povrati se na obalu, gdje je našla zatvo-
renu kavanu ,Nani“, Manifestanti prođoše
obalom pjevajući, i sve bi se bilo svršilo
bez krvi, da Talijani nisu opet stali izazi-
vati. Masa se bijaše počela razilaziti, te
upravo u času, kad je pred malim prista-

——-—

— Mala majko, pazi, tl...
Ali nije mogao da dovrši.
Ona se beše prema njemu naglo 0-

krenula i zagledavši se u nj hladno, strašno,

ne izustivši ni reči, stegnu mu ruku jako,
tako jako da je hteo vikati; onda ga od-
vuče jednim mahom nae, vrlo brzo kroz
svetinu. |

Išla je, gurajući se laktovima, krčeći
sebi put među dućanskim momcima i mu-

o šterijama, a on je osećao da ona celim

telom drhti od jeze koja je na mahove
obuzimala.

Napolju se malo smirila, i on se sađa

sećao da ga je na savijutku jedne mrač-
ne ulice vatreno poljubila. Osetio je suze
na svom licu; i on počeo da plače, ne u-
suđujući se upitati zašto.

O čipkama nije više govorila; a ni
on. Kod kuće je odmah otišla u svoju so-
bu i ponela sa sobom svoj kišobran koji
je inače obično u predsoblju ostavljala.

Za večerom, Benoit ništa ne reče, ni-
šta ne upita, jer njegov otac beše prisu-
tan a on nije smeo znati... shvaćao je
on to dobro. |

Ali te noći,

e

sam, u svome malom,

belom, ograđenom krevetu nije mogao za-

spati. Bio je nesretan. Strašne su mu se
misli vrzle po glavi. A iz njegovih ispla-
kanih očiju tekle su mu suze niz obraze

i skupljale se u krajevima dasa distać
On je osećao. gorak i. slan ukus. o ooNje--

pa #4

Bećao se svega onoga što su mu u
školi o poštovanju prema roditeljima go-
vorili i to ga je bolelo, mnogo bolelo ...
A danas, takav zadatak ..

— Šta je Benoit, baš ne ide?

Dete se lrže.

Učitelj sade sa katedre i uputi se pre-
ma njemu s blagim osmehom na usnama,
dobroćudnim osmehom  poštenog čoveka.
Nagne se nad pisanku i iznenadi se:

—— 5la? još ništa? a imaš vremena
još samo četvrt sata... Ah, Benoit, Be-
noit! .

On mu prstom blago i očinski zapreti.

Benoit podiže k njemu svoje jadne,
plave oči, suzama natopljene. Drugovi di-
goše glave; ali on ih nije video, mučen
bolom.

L kada htede da otvori usta da od-
govori, brizne u plač i nasloni glavu na
klupu. |

Učitelj se zabrinuto nagnu i raskrsti
male ruke u koje dete beše zo lice
i upita :

— Pa šta je?... šta ti je?

Tada se Benoit ispravi. Vide svoga
učitelja pred sobom, ču milostiv glas, i

zaboravljajući na razred, na drugove i na:

sve ostalo, pade mu svom težinom u ruke
i sakri glavu na njegovo rame; onda za-
klonivši svoju detinju bedu u žaarijaj bog

čoveka, viknu, jecajući :

— 0, Petea Samo ne taj

zadatak! des da- ne mogu. . ne. mogu. E

vene konj i Ma iš

* skih hitaca prema masi,
počela iz daljega da okuplja na glas ovako

se saznalo, da je na

i rekao:

ništem bilo samo desetak osoba, uz ERI |

pristane talij. motorni čamae, s kojega sta-
doše padati krupne uvrede, pogrde i psovke
na naše jugoslovenske osjećaje. Pošto ta-
lijanskim mornarima odlanu, jer ubrzo is-
krcaše fine proizvode svoje uljuđene duše
i djedovske kulture, stanu se junački od-
micati čamcem te ispale nekoliko revolver-
koja se bijaše

drska izazova. Dok je motorni čamac sta-
jao u nevelikoj udaljenosti od obale, po-
zdravljajući Splićane uvredama i pokojim
hicem, stade se primicati pristaništu lovac
podmornica ,Mas“, naoružan revolverskim

topom i matihlom. Šef. drž. redarstva Bo-

janić poletje na vrh pristaništa, diže ruku
i jakim glasom zavikne talijanski: » Gospodo,
nemojte pucati, ja jamčim za sve vaše ofi-
cire! Oni su na sigurnom mjestu!“ Netom
g. Bojanić doreče ove riječi, sa ,Masa“
poletješe revolverski i puščani hici, koji
biše upravljeni g. Bojaniću, ali raniše
našega žandara Petra Lalića.

Talijani pucahu i dalje te izbaciše i
dvije bombe, od kojih jedna pade malo
koraka dalje od pristaništa između mje-
njačnice Perović i Jadranske banke, gdje

je, uz strahovitu detonaciju, izrovala duboko

zemlju. Ovaj prizor gledaše naslonjen o
zid pomenute mjenjačnice bjegunac iz Ti-
jesnoga, Mato Miš, kojega, ni kriva ni
dužna, k6 grom iz vedra neba, pogodi u
srce talijanski puščani hitac ili s ,Puglie“
ili s ,Masa“. Netom jadna čovjeka preve-
zoše u bolnicu, u njoj odmah izgubi mlad
život: u 36. godini, a otac četvero djece.
Glas o nasilnoj smrti ubrzo se raširi gra-
dom te u njem izazva tugu i bijesno ogor-
čenje na drske podlace. Budući da Tali-
jani ne obustaviše paljbu, naša je žandar-
merija bila prisiljena da se maši istog
sredstva. A ona zna da gađa i pogađa.
»Mas“ se stao vrtjeti, te svom brzinom
ploviti prema ,Pugli“. Uto prestsde puc-
njava. Spočetka nije Se moglo znati, da
li je bio od Talijana pogođen. Tek poslije
;Masu“- bio i sam
komandant ,Puglie“, fregatni kapetan Gulli.
On je bio smrtno ranjen. Osim njega kor-
milar i jedan mornar, a lakše 2-3 mor-
nara. Komandanta preniješe u Račićev sa-

natorij, gdje ga odmah operiraše, ali je,
nakon inače uspjele operacije, slijedila

smrt. Ovako se-odigraše krvavi događaji
u Splitu, o kojima splitske novine, osobito
»Novo doba“ donose potanje izvještaje.
Da li će ovo krvoproliće imati zamašnih
i brzih posljedica, već sada, u bliskoj bu-
dućnosti, ne znamo, već samo kažemo:
»Jugosloveni, gore srca!“ Nemojte se
oglušiti snažnoj poruci našeg junaka, ge-

nerala Vasića, komandanta armijske oblasti

»Oštrite vaše mišice i vaša
»Budite spremni na sve |“

u Zagrebu :
srca |

Velika Manifestacija u Zagrebu

— Na vijest o krvavim dogogjajima
u Splitu, nastala je u gradjanstvu velika
uzbudjenost. Oko 7 satina večer Sakupilo
se mnoštvo na Zrinjevcu, pa je poslije

govora jednog sveučilištarca uz burne po-

klike spaljena talijanska zastava. Zatim je
povorka krenula gradskim ulicama demon-
strirajući proti Italiji. Pred banskom pa-

lačom razvile su se manifestacije, a pred
stanom armijske komande priredjene su
velike ovacije našoj vojsci. Masa je zatim

pošla pred stan armijskog zapovjednika
generala Vasića koji je izašao na balkon
»Ovo što vi osjećate, to osjeća-
mo i mi. Oštrite vaše mišice i vaša sreca
i budite gotovi na sve, ali čekajte da po-
slijedne riječi izreku oni, koji nose odgo-
vornost za sve i koji vode računa o cjelo-
kupnom položaju“.

Općinstvo je priredilo generalu burne

ovacije pa se malo zatim mirno razišlo.

Andrews o zadovoljštini

— Split. Raspoloženje u gradu je
vrlo dobro. O kakvoj zadovoljštini Talija-

nima ne može biti govora, a to je Tali-
janima, izjavio, kako se čuje, i sam admi-
ral Andrews, koji se zgražao na izjave

Fr I nu ER Pa

politike i o pitanju Rijeke i Jadrana, |
Saveznici nukaju Poljsku. neka m

kilometara iza Berezine i neka se započnu

primila iz Moskve vijest prema kojoj

 grafskih namještenika izjavio je minis

opravdanim željama namještenika.

nja ministrove izjave. —

i linčovala vigjenije Jugoslovene. Nasi

nara. Ima nekoliko mrtvih i mnć Sh

— Dopisdik: Pais kae, Ž
javlja da gospoda. Trnmbić d Sforza
de privatne pregovore | s olja vije
jadranskog Pitanja. | =:

— ,Politika“ piše: “Izgleda da čeuta
buduće nedjelje biti u Spaa donesena y vr
važna odluka o pitanjima naše g,

mir boljševicima

— Javljaju iz Spaa da su savezni
savetovali Poljsku neka zatraži Mir_pod
uvetom da se poljska vojska povuče 9.

pregovori na stanovištu samoodređenj
roda. Ako te uvete Rusija ne Prihvati
veznici će svim silama podupreti a

— Rajterov ured javlja prema
stima ,Telegrafa“ da je engleska . vlad

ruska sovjetska vlada izjavila, da će obu
staviti ofenzivu, ako saveznici priz
sovjetsku državu.

— U Trstu deaoliin dari e a
dranska i Ljubljanska banka opljačkane. S
Jugosloveni izlemani u Trstu i na Rije

— Talijanski avijatičari kapetan M
nelli i poručnik Laghini nalaze se ovdje
vojničkom pritvoru. Iskazuju, da su
tovali iz Beča, gdje su bili 20 dana. Olu
ih je prisilila da se spuste u Zvečev
Bit će otpremljeni u Beograd.—

— Javljaju nam iz Sušaka, da sI
tamo Talijani proglasili prijeki sud.

— Na kongresu poštanskih i

Drinković, da će čitavu svoju. enerši
te će nastojati da dogje u susret svi

Na kongresu je izabrano centi
vijeće, u kom je svaka POI Zi
pana jednim članom. E

Kongres je simpatično primio do a:

— U beogradskim se vladinim
govima govori, da će mnoga naša pos
stva i vojna izaslanstva u inostran
biti dokinuta, dočim će se naročita pažn
posvetiti konzularnoj službi u raznim
govačkim centrumima. Pored poslanst
u Madžarskoj, Kopenhagenu, Haag

su saveznici turskim delegatima, da S.
Carigrad s mjesta biti internacijonalizovan
ako Turska bez oklijevanja ne pokpiši m
saveznici i ako turska vlada ne upotrti
sav svoj prestiž protiv Mustafa Kemal:
paše. Saveznici traže, da nacionalistička
vojska odmah obustavi sve akcije. Turski
delegati primili su ovu prijetnju hladn
s izjavom. da će je uputiti vladi u Carigrad

Pond vuka

Strahote talijanskih nasilja |

Rulja u Trstu 13. o.m. demolirala Ho
tel ,Balkan“ i onda podmetnula vatru. Ar
diti pucali i bacali bombe megju. Jugoslo
vene koji su bježali iz zapaljenog hote“
Slovenac Hugo. Noblek i njegova kćerki
skočili sa trećeg kata ,Balkana“. Otac osti
na mjestu mrtav, a kćerka, kao nekim či
dom, samo lako ranjena. Požar je trai
do kasno u noć i potpuno uništio zgradi
Nakon toga divlja rulja ,ardita“ i ke
tršćanskog napala na naš konsulat, iznil?*
državnu zastavu i zapalila ju skupa sa P"
kućstvom bačenim na ulicu. Ista sadi
stigla je naš ured za vidiranje pasošć. — 2
Stamparija ,Edinosti“ potpuno demolirt?
i zapaljena. — Masa | je provalila i u stanov“

Ali

su počinjena i na ženama i djeci. 22 be
vana Commercio“ potpuno razrušena. »*
dranska Banka“ »Ljubljanska saa
Srpsko-pravoslavna škola, tvornica li
Skok i nekoliko naših trgovina. P
opljačkano i popaljeno. =

Šteta iznosi do 3. stotine 1