= čeka 2. o ž a nezaboravnog Frana Supila, kojemu | je = Za = uspjelo da u Petrogradu otkrije ovaj zlo- bil LAK LE ALE: AE i MNGE NK SVO RA > NIKA BANERI Z d Kokaj A Y Fa = činački ugovor. Masa je zanosno kliknula slava“ velikom pokojniku. jena to pročitao red govornika koji je = bio utanačen na sjednici sazivačkog odbora. Dr. Mičić i prof. Bukvić govorili su u ime ,Jugoslov. izvanstranačkog udruženja“, g. Fortunić, u ime pristaša ,pučke stranke“, g. J. Perović, u ime ,nar. radikala“, g. Bubalo, u ime omladine, a dr. Leontić je imao zaključnu riječ. Svi su govornici u svojim govorima, prekidanim aplauzom i protestnim pokli- cima, naglašavali, treba od riječi preći na djela. Proteste ne uvažuju saveznici. da je došlo doba kad Mi smo izmoreni pro- testima, mi smo već izmoreni čekanjem da se jadransko pitanje konačno riješi. Dr. Mičić pozdravlja aneksiju, jer će ona po- spiješiti riješenje, kao što je aneksija Bosne- Hercegovine dovela do ujedinjenja i oslo- bogjenja svih Jugoslovena. Prof. Bukvić pozdravlja čas kad će se opet raspojasati | snaga naše nacije da ,Markov buzdovan,, zadate posljedni udarac i ovom posljed- njem nacionalnom neprijatelju Jugoslovena. G. Fortunić očekuje da će se inasrtaji Ta- lijana razbiti o tvrde grudi jugoslovenske kao što se valovi jadranski lome o hridi naših obala, a završava .,fuori lo straniero!“ G. Perović spominje da je naš narod iz Srbije doprinio goleme žrtve za sveti cilj oslobogjenja Srba, Hrvata, Slovenaca, ali bude li sugjeno, i opet će sav naš narod pojuriti na granice za slobodu zajedničke otadžbine. G. Bubalo spominje atentatore iz redova omladinskih, koji su zulumčarima odgovorili bombama, a opet će omladina dati iz svoje sredine onoliko ljudi koliko ih bude nužno da se zemlja oslobodi ti- rana. Dr. Leontić ističe kako su sve veli- ke momente u našoj historiji predskazi- vali neki mistrički dogagjaji: uoči Kosova Murat, predstavnik jedne bojovne sile pao je od udarca jednog viteza ; uoči ovog rata Franz Ferdinand, predstavnik nasilja pao = je od ruke jednog revolucionara ; a sada, u Splitu, zapovjednik ,Puglie“ (a ,Puglia“ naš narod zove Italiju!) kao simbolički pred- stavnik države koja otimlje tugje — pao je od hitca jednog našeg žandara. Ovo je Italiji ,memento“. Mi nećemo biti žandari Evrope protiv — boljševika, nikakav ,ante- murale“, nego, kao avangarda Slovenstva borci za pravo i pravdu, za koju vojuje preporogjena Rusija. Nakć6n ovih govora, koji su od + štva sa velikom pažnjom saslušani, a koji su redovno završavali sa zanosnim po- Predsjedatelj | zdravima: sijedom našem kralju Petru i obljubljenom mladom. Regentu, pročelniku naše slavodobitne i uvijek pobjedonosne vojske, pučanstvo Dubrovnika zapjevalo je oduševljenjem sveslovensku himnu ,Hej. Sloveni“, klicalo kralju Petru i Regentu, i jednoglasno primilo ovaj zaključak : d Gragjanstvo grada Dubrovnika, saku- pljeno bez razlike stranaka na javnoj skup- štini, pozivlje vladu da podade Italiji od- regjeni rok kroz koji mora isprazniti oku- povani jugoslovenski teritorij, inače neka podade vojsci nalog da ona to izvrši. ispravak. ,Kako da se riješi agrarno pitanje na teritoriju bivše republike dubrovačke“, čla- nak pod ovim naslovom, u br. 33. napisao je g. Pero Poljanić, iz Trstenika, a ne, kako je pogrešno izašlo, Pavo P. Molimo g. pisca i gg. čitatelje da to uvaže. Novosti Krvoproliće u Splitu — U nedjelju, “11. 0. mj. uvečer, uoči kraljeva rođendana i imendana odigraše se u Splitu burni i krvavi prizori, koje prouzročiše predstavnici talijanske ratne mornarice. Te se večeri vijaše na brodogradilištu Ivanko jugoslovenska državna zastava. Ta- lijanima, željnim lovorika ratne slave (po- slije poraza i bruke u Albaniji!) prohtjelo se da strgnu našu zastavu — u času kad blizu nje ne bijaše nikoga! — te je popi vaše i razderaše. U malo časa vijest o toj rosna ra- znese se po gradu. Na obali su razdragani Splićani klicali ,Živio kralj Petar!“ ,Živjela Jugoslavija!“ Nekoliko bezočnih talijanskih oficira stadoše se rugati poklicima i omi- cati rogove prema masi, koja u ogorčenju navali na kavanu ,Nani“, gdje se talijan- ski lavovi prometnuše u smirene jaganjce, premda ih je štitila naša policija i spra- vila na sigurno mjesto, a s obale potisla uzrujane i povrijeđene demonstrante. Ovi podoše u grad pjevajući i kličući kralju i Jugoslaviji. Pošto je obašla masa neke ulice, povrati se na obalu, gdje je našla zatvo- renu kavanu ,Nani“, Manifestanti prođoše obalom pjevajući, i sve bi se bilo svršilo bez krvi, da Talijani nisu opet stali izazi- vati. Masa se bijaše počela razilaziti, te upravo u času, kad je pred malim prista- ——-— — Mala majko, pazi, tl... Ali nije mogao da dovrši. Ona se beše prema njemu naglo 0- krenula i zagledavši se u nj hladno, strašno, ne izustivši ni reči, stegnu mu ruku jako, tako jako da je hteo vikati; onda ga od- vuče jednim mahom nae, vrlo brzo kroz svetinu. | Išla je, gurajući se laktovima, krčeći sebi put među dućanskim momcima i mu- o šterijama, a on je osećao da ona celim telom drhti od jeze koja je na mahove obuzimala. Napolju se malo smirila, i on se sađa sećao da ga je na savijutku jedne mrač- ne ulice vatreno poljubila. Osetio je suze na svom licu; i on počeo da plače, ne u- suđujući se upitati zašto. O čipkama nije više govorila; a ni on. Kod kuće je odmah otišla u svoju so- bu i ponela sa sobom svoj kišobran koji je inače obično u predsoblju ostavljala. Za večerom, Benoit ništa ne reče, ni- šta ne upita, jer njegov otac beše prisu- tan a on nije smeo znati... shvaćao je on to dobro. | Ali te noći, e sam, u svome malom, belom, ograđenom krevetu nije mogao za- spati. Bio je nesretan. Strašne su mu se misli vrzle po glavi. A iz njegovih ispla- kanih očiju tekle su mu suze niz obraze i skupljale se u krajevima dasa distać On je osećao. gorak i. slan ukus. o ooNje-- pa #4 Bećao se svega onoga što su mu u školi o poštovanju prema roditeljima go- vorili i to ga je bolelo, mnogo bolelo ... A danas, takav zadatak .. — Šta je Benoit, baš ne ide? Dete se lrže. Učitelj sade sa katedre i uputi se pre- ma njemu s blagim osmehom na usnama, dobroćudnim osmehom poštenog čoveka. Nagne se nad pisanku i iznenadi se: —— 5la? još ništa? a imaš vremena još samo četvrt sata... Ah, Benoit, Be- noit! . On mu prstom blago i očinski zapreti. Benoit podiže k njemu svoje jadne, plave oči, suzama natopljene. Drugovi di- goše glave; ali on ih nije video, mučen bolom. L kada htede da otvori usta da od- govori, brizne u plač i nasloni glavu na klupu. | Učitelj se zabrinuto nagnu i raskrsti male ruke u koje dete beše zo lice i upita : — Pa šta je?... šta ti je? Tada se Benoit ispravi. Vide svoga učitelja pred sobom, ču milostiv glas, i zaboravljajući na razred, na drugove i na: sve ostalo, pade mu svom težinom u ruke i sakri glavu na njegovo rame; onda za- klonivši svoju detinju bedu u žaarijaj bog čoveka, viknu, jecajući : — 0, Petea Samo ne taj zadatak! des da- ne mogu. . ne. mogu. E vene konj i Ma iš * skih hitaca prema masi, počela iz daljega da okuplja na glas ovako se saznalo, da je na i rekao: ništem bilo samo desetak osoba, uz ERI | pristane talij. motorni čamae, s kojega sta- doše padati krupne uvrede, pogrde i psovke na naše jugoslovenske osjećaje. Pošto ta- lijanskim mornarima odlanu, jer ubrzo is- krcaše fine proizvode svoje uljuđene duše i djedovske kulture, stanu se junački od- micati čamcem te ispale nekoliko revolver- koja se bijaše drska izazova. Dok je motorni čamac sta- jao u nevelikoj udaljenosti od obale, po- zdravljajući Splićane uvredama i pokojim hicem, stade se primicati pristaništu lovac podmornica ,Mas“, naoružan revolverskim topom i matihlom. Šef. drž. redarstva Bo- janić poletje na vrh pristaništa, diže ruku i jakim glasom zavikne talijanski: » Gospodo, nemojte pucati, ja jamčim za sve vaše ofi- cire! Oni su na sigurnom mjestu!“ Netom g. Bojanić doreče ove riječi, sa ,Masa“ poletješe revolverski i puščani hici, koji biše upravljeni g. Bojaniću, ali raniše našega žandara Petra Lalića. Talijani pucahu i dalje te izbaciše i dvije bombe, od kojih jedna pade malo koraka dalje od pristaništa između mje- njačnice Perović i Jadranske banke, gdje je, uz strahovitu detonaciju, izrovala duboko zemlju. Ovaj prizor gledaše naslonjen o zid pomenute mjenjačnice bjegunac iz Ti- jesnoga, Mato Miš, kojega, ni kriva ni dužna, k6 grom iz vedra neba, pogodi u srce talijanski puščani hitac ili s ,Puglie“ ili s ,Masa“. Netom jadna čovjeka preve- zoše u bolnicu, u njoj odmah izgubi mlad život: u 36. godini, a otac četvero djece. Glas o nasilnoj smrti ubrzo se raširi gra- dom te u njem izazva tugu i bijesno ogor- čenje na drske podlace. Budući da Tali- jani ne obustaviše paljbu, naša je žandar- merija bila prisiljena da se maši istog sredstva. A ona zna da gađa i pogađa. »Mas“ se stao vrtjeti, te svom brzinom ploviti prema ,Pugli“. Uto prestsde puc- njava. Spočetka nije Se moglo znati, da li je bio od Talijana pogođen. Tek poslije ;Masu“- bio i sam komandant ,Puglie“, fregatni kapetan Gulli. On je bio smrtno ranjen. Osim njega kor- milar i jedan mornar, a lakše 2-3 mor- nara. Komandanta preniješe u Račićev sa- natorij, gdje ga odmah operiraše, ali je, nakon inače uspjele operacije, slijedila smrt. Ovako se-odigraše krvavi događaji u Splitu, o kojima splitske novine, osobito »Novo doba“ donose potanje izvještaje. Da li će ovo krvoproliće imati zamašnih i brzih posljedica, već sada, u bliskoj bu- dućnosti, ne znamo, već samo kažemo: »Jugosloveni, gore srca!“ Nemojte se oglušiti snažnoj poruci našeg junaka, ge- nerala Vasića, komandanta armijske oblasti »Oštrite vaše mišice i vaša »Budite spremni na sve |“ u Zagrebu : srca | Velika Manifestacija u Zagrebu — Na vijest o krvavim dogogjajima u Splitu, nastala je u gradjanstvu velika uzbudjenost. Oko 7 satina večer Sakupilo se mnoštvo na Zrinjevcu, pa je poslije govora jednog sveučilištarca uz burne po- klike spaljena talijanska zastava. Zatim je povorka krenula gradskim ulicama demon- strirajući proti Italiji. Pred banskom pa- lačom razvile su se manifestacije, a pred stanom armijske komande priredjene su velike ovacije našoj vojsci. Masa je zatim pošla pred stan armijskog zapovjednika generala Vasića koji je izašao na balkon »Ovo što vi osjećate, to osjeća- mo i mi. Oštrite vaše mišice i vaša sreca i budite gotovi na sve, ali čekajte da po- slijedne riječi izreku oni, koji nose odgo- vornost za sve i koji vode računa o cjelo- kupnom položaju“. Općinstvo je priredilo generalu burne ovacije pa se malo zatim mirno razišlo. Andrews o zadovoljštini — Split. Raspoloženje u gradu je vrlo dobro. O kakvoj zadovoljštini Talija- nima ne može biti govora, a to je Tali- janima, izjavio, kako se čuje, i sam admi- ral Andrews, koji se zgražao na izjave Fr I nu ER Pa politike i o pitanju Rijeke i Jadrana, | Saveznici nukaju Poljsku. neka m kilometara iza Berezine i neka se započnu primila iz Moskve vijest prema kojoj grafskih namještenika izjavio je minis opravdanim željama namještenika. nja ministrove izjave. — i linčovala vigjenije Jugoslovene. Nasi nara. Ima nekoliko mrtvih i mnć Sh — Dopisdik: Pais kae, Ž javlja da gospoda. Trnmbić d Sforza de privatne pregovore | s olja vije jadranskog Pitanja. | =: — ,Politika“ piše: “Izgleda da čeuta buduće nedjelje biti u Spaa donesena y vr važna odluka o pitanjima naše g, mir boljševicima — Javljaju iz Spaa da su savezni savetovali Poljsku neka zatraži Mir_pod uvetom da se poljska vojska povuče 9. pregovori na stanovištu samoodređenj roda. Ako te uvete Rusija ne Prihvati veznici će svim silama podupreti a — Rajterov ured javlja prema stima ,Telegrafa“ da je engleska . vlad ruska sovjetska vlada izjavila, da će obu staviti ofenzivu, ako saveznici priz sovjetsku državu. — U Trstu deaoliin dari e a dranska i Ljubljanska banka opljačkane. S Jugosloveni izlemani u Trstu i na Rije — Talijanski avijatičari kapetan M nelli i poručnik Laghini nalaze se ovdje vojničkom pritvoru. Iskazuju, da su tovali iz Beča, gdje su bili 20 dana. Olu ih je prisilila da se spuste u Zvečev Bit će otpremljeni u Beograd.— — Javljaju nam iz Sušaka, da sI tamo Talijani proglasili prijeki sud. — Na kongresu poštanskih i Drinković, da će čitavu svoju. enerši te će nastojati da dogje u susret svi Na kongresu je izabrano centi vijeće, u kom je svaka POI Zi pana jednim članom. E Kongres je simpatično primio do a: — U beogradskim se vladinim govima govori, da će mnoga naša pos stva i vojna izaslanstva u inostran biti dokinuta, dočim će se naročita pažn posvetiti konzularnoj službi u raznim govačkim centrumima. Pored poslanst u Madžarskoj, Kopenhagenu, Haag su saveznici turskim delegatima, da S. Carigrad s mjesta biti internacijonalizovan ako Turska bez oklijevanja ne pokpiši m saveznici i ako turska vlada ne upotrti sav svoj prestiž protiv Mustafa Kemal: paše. Saveznici traže, da nacionalistička vojska odmah obustavi sve akcije. Turski delegati primili su ovu prijetnju hladn s izjavom. da će je uputiti vladi u Carigrad Pond vuka Strahote talijanskih nasilja | Rulja u Trstu 13. o.m. demolirala Ho tel ,Balkan“ i onda podmetnula vatru. Ar diti pucali i bacali bombe megju. Jugoslo vene koji su bježali iz zapaljenog hote“ Slovenac Hugo. Noblek i njegova kćerki skočili sa trećeg kata ,Balkana“. Otac osti na mjestu mrtav, a kćerka, kao nekim či dom, samo lako ranjena. Požar je trai do kasno u noć i potpuno uništio zgradi Nakon toga divlja rulja ,ardita“ i ke tršćanskog napala na naš konsulat, iznil?* državnu zastavu i zapalila ju skupa sa P" kućstvom bačenim na ulicu. Ista sadi stigla je naš ured za vidiranje pasošć. — 2 Stamparija ,Edinosti“ potpuno demolirt? i zapaljena. — Masa | je provalila i u stanov“ Ali su počinjena i na ženama i djeci. 22 be vana Commercio“ potpuno razrušena. »* dranska Banka“ »Ljubljanska saa Srpsko-pravoslavna škola, tvornica li Skok i nekoliko naših trgovina. P opljačkano i popaljeno. = Šteta iznosi do 3. stotine 1