ZV Strana 2 RAD nek e 7 | = sopstvene adi o ie avanje “širokih -Karancija lične slobode svakog pojedinca, a osobito onih koji su, do nedavna, bili > potlačeni i “io kojima niko nije vodio brige. do loi će seljak, kao zdrav eleme- nat, poduprt mlađim svijesnim generaci-. jama narodne inteligencije, živahno raditi na tome da odgoji svoju djecu što bolje i što prije, posvetivši glavnu brigu odgoju srca i oplemenjivanju duše, jer je to davna odlika Slovena koja ih je uvijek uzdizala nad sve ostale narode svijeta. Obilne stranice zlatnim. slovima ispi- sane historije Srpstva, kao našeg Pijemonia, i pobjedonosne srnske vojske, koja je bila = najjača onda kada je. znala da je prepu- štena sama. sebi i da ne smije da ozbilino ć računa ni na koga | od svojih saveznika, najjači su nam dokaz da u današnjoj na- šoj borbi proti naših vanjskih neprijatelja računamo samo na našu visoku nacijonal- nu svijest i na našu pesnicu i sreću ju- načku. Dokazuje kako je djelo ujedinjenja. zašlo duboko u dušu našega naroda, i kakć sunce novostečene slobode grije sav naš narod, od Splita do Subotice, od Soče do Vardara ; sve što jednako misli i je- dnako govori, po duši i srcu da je za slo- bodu ove zemlje i svakog njegovog brata spremno da u svako doba podnese sve žrtve, jer ne će da dozvoli da bi mu se u historiji bilo što zamjerilo, da na njemu ostane proklestvo nevine djece. Ogragjuje | se i napada one koji u svom grubom ego- izmu i afarizmu zaboraviše na dužnosti prama odadžbini i naroda, pa u toj svo- joj zaboravljivosti škrtare i služe zlu. Kad već nijesu vrijedni ni sposobni da mo- ralno pripomognu rad oko našeg kulturnog progresa, neka pomognu barem materi- jalno odgoju djece i siročadi iz svojih pre- punih džepova. Prikazuje, uz kvirinalskid vatikanski Rim kao protivnika našeg na- pretka i konsolidacije, a dokazuje to time što nam je papa, u osobi talijanskog bi- skupa Constantinija, na Rijeci okrnjio prava naše senjsko - riječke biskupije, te dGOKazujeo naku je KLE jek avrijelx prJetidoa glagolici. Završujući svoj govor, preporuča sva- kom pojedincu, seljaku, gragjaninu, muš- karcu i ženi, da se u sporu oko našeg Jadrana drži dostojanstveno i disciplino- vano, ne poduzimajući ništa na svoju ruku, “već da čeka riješenja onih koji na mjero- davnom mjestu imaju da vode brigu o. našim narodnim interesima. Preporuča, os toga, da se prema svima pojedincima idiijašašlina drže naimirnije da im tako dokažu da su Jugosloveni, kao slovensko pleme, daleko tankoćutniji, i po sreu i duši, od naravi, mnogo više uzdignuti nego li barbarska rulja Italije, koja tako daleko da sažiže domove u kojima ima više od 25 ljudskih stvorenja, kao što ie to bilo sa ,Narodnim Domom“ u Trstu. Nakon togo zamolio je narod da mu se izjavi da li može po ostaloj otadžbini da izruči ne samo pozdrave Dubrovnika nego i spremu na velika djela, što mu je izjavio i Split i Sva neokupirana Dalmacija, — “riarod mu je jednodušno i burno odgovo- rio sa ,hoćemo“ i ,tako je“. Na koncu se zahvalio svima na oda- zivu, te je završio POZINOA. da se .maša razigje mirno. | bs Nakon predavanja, pozdravila | je na- šeg heroja djevojčica Marija Pletković u ime ,Pčelice“ ovim lijepim govorom : Junače mladi i lepi, koji si oči svoje. žrtvovao za nas, primi od jugoslovenske dece kitu cveća koje ne vidiš, ali osećaš; .—- ono miriše. Ne vidiš ni nas, jato dece koja te sa ljubavlju okružuju, ali, kao mi- ris cveća, oseti zahvalnost ustreptalih sr- ca koja nas tebi vuku. Imi, deca, hoćemo da radimo za ko- orist naše otadžbine kojoj si!ti žrtvovao lepu svoju: mladost i kojoj još neprestano daješ lepu i bogatu svoju dušu.“ Naše. rma+ lo društvo zove se ,Pčelica“, a sakuplje- ne njegove radnice ti kažu: » Veliki i di- vni brate, mi nikad nećemo zaboraviti da nama dani onodi budu ; koji i danas ra- zimajuće=> S E ide Iquique, Punta Arenas, pilla, Taltal, Serena, Chanaral, Rancagua, Z < ' diš i slep vidiš bolje: nego mnogi koji a oči Hvala ti, za veliku žrtvu, — ona ni je bila uzaludna. < — Tvoja zamračena mladost u srce naš dira, ali ti ne smeš biti nesrećan: mi Sve - male devojčice, divimo ti se, a mnogi ti dečaci zayide, i svi mi vidimo tvoju. ju- onačku dušu i iznad crnih naočari tvoje vedro, ponosno, svetlo čelo i tvoj ljupki osmeh koji je tako mio kao da nas vidiš — jer nas osećaš. Jugoslovenska deca ne- će biti nezahvalna: veliki divni brate, mi nećemo nikad zaboraviti da smo videli i čuli tebe ! Dubrovačka ti deca kroz miris cveća šalju zahvalnu dušu svoju i poz- dravljaju te toplo! | Živio dugo na ugled nama ! Živio, na sreću napaćene majke svoje ! Živio, na ko- rist i ponos mlade, velike, i jake otadžbi-| ne svoje, naše majke Jugoslavije 11! Naši Amerikanci Mecehat Ivan Sargo više. sa. 400 "dioničara, megju: kojima: se ra gotovo svi veći jugoslovenski sali- trerdi, trgovci, industrijalci i trgovci blagom iz svih naših naseobina u Chile, što je ta- kogjer najjača podloga za procvat društva. Prostorije Osjeguravajućeg Društva. smještene su u glavnom centrum grada Valparaisa, calle Prat te upozorujemo sve jugoslovenske industrijalce, manje i veće trgovce, da sve svoje pokretnine i nekret- nine osjeguravaju kod svog domaćeg po- duzeća, koje radi na istoj osnovici kao i ostala slična društva u ovoj zemlji, pa nema isprike za nijednog Jugoslovena u Cile, koji bi se tugjio od svog vlastitog narod- nog poduzeća. | | Sa naše strane iskreno se veseli: ovom velikom napretku jugoslovenskih ise ljenika u ovoj tugjini, koji su mane i ovom prilikom da stoje na visini velikih stvaralaca i da je njihov poduzetni dub, sprema i čestitost kadra da preduzme i sretno privede u djelo i najveće poslove ljudskć djelatnosti. | Vivat, crescat, floreat ,La Yugostava“! Tušbe naših iseljenika. Dono- Otok Brač može da ge ponosi svojim. «simo iz pisma jednog prijatelja iz Južne čestitim i vrijednim sinovima u Južnoj Americi. Jedan od najuglednijih i najvri- jednijih bio je Ivan Sargo, rodom iz Milne. ime Don Juan Sargo značilo je uspjeh svakog preduzeća, kojemu je ovaj daroviti naš zemljak znao da posveti svoje rijetke sposobnosti i neobičnu energiju. Imali smo . prilike da upoznamo ovog zagonetnog čo- vjeka, koji je pesimističkom resienacijom gledao u svijet, ali koji je, uprkos toga, radio i stvarao, u lijepoj i duboko u duši skrivenoj namjeri da sva svoja bogastva daruje svome narodu. Pokojni Sargo nije se oženio. Njegova obite!j bila je čitava. Milna, njegovo ljubljeno rodno gnijezdo, Toj svojoj: širokoj familiji ostavio je po- kojnik sav svoj golemi imetak. Pok. Ivanu Sargu bilo je 50 godina, od kojih je 35 godina proveo u tugjini, u TOPUDILICI UTO. NAdIO Je K40 činovnik KOG g. F. Glavića u Iquique. Kasnije osnovao je društvo ,Moro-Stjepović-Lukinić-Babu- rica“. U zadnje. vrijeme kupili su za 900.000 lira šterlinga zemljište za salitrernu tvornicu kojoj su nadjenuli ime ,Brač“. U to ga je iznenadila nagla smrt. Plemenitom dobročinitelju pokoj vječni! Jugoslovensko dsrejanfaajiće Društvo ta Yugoslava“ u Valparaisu Pod ovim naslovom ,Jugoslovenska Država“, glavno zvan. glasilo Jugoslov. Nar. Obrane, Valparaiso, u Južnoj Amer.,donosi: Dekretom vrhovne vlasti Republike - Amerike: ,Ja vam od sada redovito šaljem »Jug. Državu“ ali nisam siguran da ćete ju redovito primati. Šalje se ,Država“ i svim našim novinama u Jugoslaviji, ali ako ia ne dobivam zamjene, nego tek od ne- koliko listova, izeleda:da ona ipak ne do- lazi tamo. Radi toga sada vam ne ću ni slati zatraženih brojeva ,Države“ dok se poštanski promet ne poboljša. Ja mislim, kako ,Država“ ide preko Italije, da ju za- ustavljaju i bacaju u — koš. Ovamo do- bivam samo ,Jugoslavenski ekonomista“ iz Zagreba, ,Sisački glas“ iz Siska, ,Rad“ iz Dubrovnika i bog te veseli. Ostalo no- vinstvo ne dolazi, osim katkada ,Težačka sloga“ iz Splita, jer je u Jugoslaviji sve prešnije nego iseljeništvo. Jadni iseljenici smatrani su marvom,iako ko za njih pro- govori smatra seto kao neka milošta. Dok je drehalo novaca i dobrovoljaca, t bili_su_ jugoslovenski iseljenici prvi megju najpr- vima, a sada se po Jugoslaviji bane baš oni ha su radili protiv Jugoslavije. Ali — | to je valjda ljudska nezahvalnost! Mi od ovamo uzalud tražimo od vlade i naših domovinskih krugova da se dojavi južno- američkim republikama obrazovanje Drža- ve SHS i da se pošalje barem u Buenos Aires jedan konzul, kad već nema novaca za Poslanstvo, ali sve uzalud. Prema onoj »Der Moritz hat sein Svhuld gethan, der Moritz kahn gehen“. Mi smo uvijek najzad- nji, ali da ćemo biti i zadnji od nekakvog Azerbaijan-a, Sirije i Georgije, boga mi, toga se nisam nadao. A ipak je tako. Već je Argentina priznala neke države, koje ni nemaju narodnosti, a naša se diploma- Chile od 17 ovog mjeseca potvrgjena su “cija nije postarala da se nekih 50 hiljada pravila Pg veni Osjeguravajućeg Društva ,La Yugoslava“, kojem je Društvu istim dekretom dana dozvola da može vr- šiti svoje djelovanje na cijelom području ove Republike. Na obdržavanoj skupštini slavnih dio- ničara izabrana je slijedeća Uprava : Pasko Baburizza predsjednik, Ivan Goić | pi 1 podpredsjednik, vijećnici: Lujo Mitrović, Renć Poudensan L., Alejandro Flores, Fran- cisco Ripamonti, Vicko Kolović, Glavnim“ ravnateljem Društva ,La Yugoslava“ ime-' novan je Dr, Andro Svilokos, kojemu je dodijeljeno više vrsnih iu osjeguravajućoj struci iskusnih činovnika. : «Kako je već poznato Osjeguravajuće. društvo ,La Yugoslava“ raspolaže sa $ 9,000.000 upisanog kapitala, te je do danas otvorilo svoje agencije u slijedećim mje- | stima : Valparaiso, Santiago, Antofagasta, | Coquimbo, Toeo- Calera i Calbuco. > Oduševljenje kojim su dise 7 naseobine pozdravile ustanovljenje ovoga društva, kao i fakat, da je bilo traženo KE g ' zgraa wr Jugoslovena u Južnoj Americi priznade kao državljane Jugoslavije ili ako hoćete Države SHS. Posljedice ovog zanemarenja | naših iseljenika, možete sami predvidjeti one će se osjetiti dosta, a na žalost, možda će ih snositi i oni koji tome nisu ništa krivi“. Oruštvo , Adria Beauxit“ u Za- grebu. U Zagrebu se je pred par dana konstituiralo društvo pod imenom ,Adria “Beauxit“ sa uplaćenom glavnicom od kruna 4,000. 000 u svrhu eksploatacije > »boksita“ Au fi "Predsjednik je g. Antun Kusanović, iz Praznica na Braču, veleindustrijalac u Pun- ta Arenas, Chile. Podpredsjednik je g. Dr. Alačević, odvjetnik u Zagrebu, 2 pod pred. ing. Misteglie, Francuz. Uprava : Dr. Pe- . ćarević, Dr. Hajdić, M. Gjivić, Dr. Lujo Kolin, Ing. Dešković i Dr. F. Marušić. | Parobrod »Metod“"“ kupio je za “ 2,000.000 kruna g. Tomo Lukšić, iz Suti- vana na Braču, koji je stigao pred neko- liko vremena iz Santiaga, Chile. Kumovali su pri krštenju g. Nikola Palaveršić, iz Sutivana, na Braču, koji je stigao. iz An- dionica za više od 20 milijuna peča, naj- . tofagaste, Chile, sa svojom ggjom. Hele- : ra su ga za ee o. prv smo videli tebe, koji u mraku živiš, de of si video budućnost, koji si oči svoje: dao da . om. Palaveršić. Tako eto naši zemljaci na povratku. iz Amerike ulažu svoje Zoo 1a) predak Jugoslavije. ž Dopisi novinama, a one: koji ih primaju i čit bezvjercima. E gospodo. naša, prodjoše o zavaravati. Nemojte da se zato zabrin nepoznatih individua, po svoj prilici rad. za velike ,švabe“, dok naprotiv je istina, da. oda se u buduće ovakove gadne poja svih triju plemena, već naprotiv mržnja | koje prema tom: miru pripadaju Austriji. bića i grofa Sforze nijesu imali dovesti | Nekojoj gospodi, a srećom da Su- o samljeni, nikako ne ide u glavu, da smo : se i mi težaci počeli osviješćivati, te m boli kada vidu da rado čitamo ugledne stove »Rad“ i ,Težačku Slogu“, koje no- vine su im trun u oku. I neznajući što da reknu, i kako da te naše listove napadaju, toliko su kratki da ih nazivlju bezvjerskim vremena, kad ste mogli težaka gnjavit jete, da Vašoj pučkoj stranki u gornjoj. strani“ Konavala izmiče tlo ispod nogu, j jen je veliki dio nas težaka progledao iidek putu osvješćenja, a neće da ga se i daa drži u tami neznanja. Toliko da znate. nin i rodoljub Stijepo Obradović iz Mrc prolazio puiem do Zelenike, da obavi s m je privatne poslove. Kad je bio u blizini. gostioni nalazećih se u Zeleniki, nekoliko nika koji u tom mjestu rade, napali su do- tičnika sa nor aaim i riječima : ,Ej brica. Ž ne, Mušane, i t.d.“ premda je rečeni Obrado-. vić putem mirno prolazio. Ovo su žalostne pojave, da se jednog mirnog i poštenagi seljaka napada, a još žalostnije da takovi ljudi ne vide dalje ed nosa, te da smo da- nas svi jednaki i ravnopravni pak bio on Srbin, Hrvat ili Slovenac. Trebalo bi ta kove ljude podučiti da se u buduće uljud- nije ponašaju i ne izazivlju mirno prola- zećeg našeg seljaka, kojeg se drži uvijek E. ib /e mnogo poštenijih i vjernijih dan roa Jugoslaviji, nego li su one neke 1 jane glave i pametnjakovići. Nadati se koji slučaj nije osamljen, neće dešavat neka razumiju oni kojih se tiče, da se kovim postupkom ne stiče sloga i Ba. nesloga. Novosti — Pregovori oko sastava koncetra: | cione vlade, prema zadnjim vijestima, kreću. na bolje. Raspoloženje je većinom opti- mistično, pa se kompetentni faktori na daju da će do 1. augusta g. Vesnić sa staviti koncetracionu vladu. #4 Ipak se u nekim pitanjima stranke razlikuju u mišljenjima, tako u pitanjim izvoza, oko rekonstrukcije pokraj. vlade, | gdje najviše ometa g. Korošec, kao i 1] ješavanju agrarne reforme, gdje. se g. Protić angažuje prilično za begove. 4 — Pošto je St. Germainski ugornea stupio u život i time sklopljen mir između naše. države I re: publike Austrije, kraljeva ska je vlada naredila evakuaciju oblasti Tako je 26. ov. mj. izvršena evakugcijaj Radgone i lijeve obale Mure. | — U Beču je ove dane počela da zasjeda megjunarodna komisija za podjelu dunavskog brodovlja pod presjedanjem - američkog pukovnika Hines-a. Naši dele | gali dr. Novaković i admiral Prica otpit | tovali su u Beč da učestvuju konferenciji na kojoj će sudjelovati također admira Troubridge kao i madžarski. delegati. 4 -— Naš spor sa Italijom ne kreće se sa svoje mrtve tačke. Razgovori vođeni Ž posljednjih dana u Spaa između d.ra Tru do zvaničnih pregovora. : Talijanski ministar izvanjih posala ir javio je da Italija neće moći. pristupiti pregovorima ZbOg svojeg unutrašnjeg sla: nja. Položaj Giolittieve vlade smatra | vrlo kritičnim, jer je ona _ bila preduze zadatak da sredi Ozbiljne unutarnje p like Italije. U krugovima naše delegaci kod vrhovnog savjeta još jedan korak ! tražiti, da se što Prije započnu pregov Kriza naše vlade za Sada je. a omela.