Ao) diri ek zobi Sou toa DE o Po čpčgrto > pote o a 8 SERA S ZANA I mao S e g dis ko 2 S “ S Sava akc X S < * Ri : Ki PORA rosea jn I Kon 2) SBI Bi PRA PS o LS sz ššes X Pai . Ka o S ad psi Ž : . 4 «ii ke PRasKa droja Marib DATE. Sore Kaše či Jedi S dek s “gain a Eo SE E EGO € zs5 a 2 iro ia : % g 2 2 >= ada e Roja x ; . g “ x . £ a vie - ht 2 Tako r f Nis ua - Na ' : noi Č mid dd tai vs : š 3 m “IZLAZI SVAKE SUBOTE | —— e ——— = —— > UPRAVA I UREDNIŠTVO = PRETPLATA: % 3 nt i rodne ane š « “2 Xd : ——»—oei ano moma 4 & _ Z 1 od : : | Dubrovnik, 24. jula 1920. ADNIČKI DOM, Kovačka ulica pr.g32. | oo am | a I o i | > ČETVRT GODINE 20 K. e ko so Bi EZ s Ši suse s. sage Sen: . Z | OGLASI PO POSEB. CENIKU. | ————5- NEZAVISAN OBNOVNI GLASNIK am a avo Jadransk M loga proganjaju i šikaniraj še li Bero 3 | Z : mA ooo OTE — Gbagranom gedrajadiže mesa savana oak aaa i Mei vali aag arda provj Jove Mismo i Talijani s | oant o ogući i E PRE dečka oristi. (Up. ur. Zani- godine kod čano. | er a, drine jegi <. anji o nas l sm mivo ije, da uisto vrijeme, dok se jugo- S .— dis lk . dade akni o . Ea: : s. osti sukoba a prije došlo slavenski episkopat diže protiv Sokolstva, rano iz iut dostojna Sokolska Muzika FES e 1 za stoljeće. oguće nastojanje trijeznijih ele- proglašujući uijecaj SoRGEtra“ pad menik < no iz ju ra obišla je ulicama svirajući nu će PE BELI krvlju jugosloven- menata u italiji koji se zalažu da se ja- Po REZ PPI me vesele koračnice navještajući početak sve- 29 talijanskom, prolivenom u klanju Caen Pitanje mirno riješi, a koji danas na svemoguće načine odar ire kle ik a rare: sema 5 je p će <p ae sd i divlje. Možda U di u kompliciranom psihološkom ras- ,Orlove“, koji e E a jee Re ma božije u mjesnim crkvama: Kato- i živa zija " iotozal i TH JE mr : . Pa ja o aka naa moa udoline lame Ho nisu dah jgodavoskka vara. Vojne Luko Vlasi" ek šidi svu strahotu pokolja i ka ik X Čitajući Eo PORU ariteta. za duhom i sto se megju njima ne uzgaja djeca te mnogobrojni narod ase 5 a | osjećaj. najboljih i najlje ših si er like nakon A at i o bez raz. bratski osjećaj za sva: tri plemena jugo- božije i pomena oilška o 2 a: > | ovenskih i talijansiih aa | Peba sirakote nade: e o sI Bus nakon slovenskoga naroda, nego sije mržnja na kvom izrekao ie sveča = diče eona za kadi ao ee A € ene 22 2 o 2 S Zadru, Si- svu nasu braću, koja nisu rimokatolici i proto g. Rafaljević o žračaja. Vido saa j e .. i 8 že 2 < Ee ae . i Da # 2 se više ne vjerni podanici rimskog pape. Dr. Korošec a zatim se velebna : ovod ie šal me: ak bezbrojne. žrtve otele ezatlt da lijom. Talijansko javno miles € ee ze Kao ministar željeznica dao bes- Sokolskom .Muzikom krenula ka sas a om molohu. Možda . . Le, E je zake dite . JSBJE potpuno platne karte učenicima srednje škole, da Spagnolo gdje še raskine moma ške želje nije koji a akon s sa (ga a lane 1 mase uvjerene mogu poći na orlovski slet u Maribor, gdje žitve Austriiske ti rijejano 1 Ba obimne Po 224 ni nih gos oveni izazvali komunističke je bila smotra klerikalne mladežijće2 (ma tve Aus rijs e_ iranije. Kad je povorka a ostali ljudi. Danas razorni jed pali nemire u italiji, da su oni _ napali i pobili -ovo ćemo se mi opet osvrnuti, u zo PP e je JE pr ie pokonade, lama, neugasna mržnja plamti u mo- U Splitu njihove oficire i vojnike ni krive La ' on školska djeca,“gospogje i gospogjice oki- i. Kruti zakon borbe za opstanak goni Ni dužne, da su Jugosloveni u Trstu otvo- ao | | tiše grobove evijećem/i vijencima, a mjesni čne rase u neminovni sukob, na rili vatru na mirne talijanske gragjane, da Dopisi | kanonik Don Jozo Vujević uz asistenciju ismrt. su bacali bombe na talijansku vojsku, da ge časnog franjevca Fatute, održao je kra- Ko je ubrizgao toliki otrov u srca naša. zaboli nož u legja onom konobaru iz ai Gruž tak pomen nad grobom pok. kapetana uših prekomorskih susjeda ? Ko je ra-“ Kalabrije, sve, sve, ukratko da su Jugo- Same dvije riječi da pitamo koga ide: 'ladžije. Zatim je mjesni proto g. Rafe- Ena 2 ž : = i li x < B . . , ; Š “TI: « ra *1. z 4 a : .. .v v . 9 oganj u mozgu naših masa ? sloveni ljudožderi, a da im je najveća po- L Zašto se put gruški svaki treći ili ljević uz asistenciju više sveštenika odr- Be - slastica — Talijan na ražnju. četvrti dan samo poprska vodom, kao iz žao pomen ostalim žrtvama, kojemu je Ne aa strani zagonetna pitanja Citava Italija nalazi ge u psihozi. [mi usla, i pušta se da nas prašina duši? Ni- odgovaralo mjesno Dil. Pjev. Društvo, Pri: TL 1 € , e Pa “i ; ; a : , | oi se . , v 5 vezgev 3 kod 4 . . .. š zi mo se ni na, predaleku hi- bi, u slučaju rata, imali proti sebi vojsku Jesu li Dubrovnik i Gruž ,liječilišta“ ? Ko koncu pomena .držao je dirljiv govor u POJEDINI BROJ 2 KRUNE | Broj 36. > u. I iedno i | ; , ka L po a Ar : de Bei ž sE dede | E Many: da koliko bilo koja nas neizmjerno mrzi; ali, a na tosu "%Zire polijevanje ? Gdje je policija ? ime olicira zapovjednik ratne luke a po sa io pei ai apo lažljivei zaboravili, koja bi nas SE : kesa ro“ Erirog oo poonipnm e pano “zika tužnoin kordčnicom. Sa. ovim je bio o otiče do rijeka BERELECIJO lio što su sko- bojala. [mi bi, urtomaac= E MNE sa Siri smrad svake vrste, gdje se kote ne- + PAKI ali i veličanstven pomen za- % sr a “pameti živih i koji su silniu mrznja nevpravdanai Kolišu nam nepravdu izmjerno mnoštvo komara, koji nedaju e . , : | ćajima ,uvrijegjenih i poniženih“. nanesoše Talijani tim što su SVOJE PE RS ni obdan, ni obnoć i koji rasprostra- =. d ašeg (Viteškog Kralja U Slika rata, 'prije no. što su se raspalili protiv nas. Rat izmegju nas 1 njuju nemoći ? Nije li na 10 metara da- og Seni e i dan svečanosti 1 a apeninskort poluotoku zatalasale Talijana bio: bi krvav, uzasan, strahotan ljine od mora moguća nikakva redovita ana eo o še g , se SRS ORLA : .. Go, ' e. i nstveno. grezle u krvi, iredentistički agitatori, pokolj do istrijebljenja. | Re . kanalizacija? Gdje su liječnici, gdje sani- ispao pa E, ara eri i izbjeglice iz ondašnje Austro- Mi ne sirahujemo. Mi smo vikli UM arna. daski? x: U oči rogjen dana pose o ce, razvili su jednu bjesomučnu Kam- . ranju. Kad je već jednom rat a as 3 Kada će se općina poskrbiti, dase — Sokolska Muzika obišla je pete 6, ' : : ša : : Ber ševe, a zatim oPloziikom »Trento e Trieste“. O kad je stvar za koju se borimo ravonne razvali ono grdilo zgragjeno nazad godina, svirajući vesele narodne era: Zene ciji nije se skoro ni govorilo. Mislilo sveta, e onda mi znamo da ginemo, my u času insipientiae, u blizini samih kuća, uz veliko mnoštvo naroda saš doni a da bi se te pretjerane pretenzije znamo da ustrajemo do kraja, mi znanu Gil grad, kojemu ge s pravom stranci more u osvjetljenim čamcima te s iva a i : NINE : C du, : S z+ . : i i razdra pričiniti neozbiljnim. I onako se ta: da pobjegjujemo svojom as aa dive. ono remek - djelo moderne arkitek- u noći sviranjem zabavljala de Er Zi rta Z gne : inošću. sa dva rijetka svojstva dia Ž S; | od, koji je urnebesno klicao Kralju om narođu nije htjelo ratovati. Ratnu svojom ustrajnosću, : Y a ture, označeno kolosalnim 00 ? Gdje su narod, oo tu i domu Karagjorgjevića zu RE Ee a SON: : ikni Li u drugu naciju. lan ? : se a _ Pet egentu 1 ? sandu vršili su oprezni ,intervencio- koja nas odlikuju kao ni jedn o liječnici, gdje sanitarne vlasti, gdje su od- Petru, 8 d enia našeg ljublje- Ik šnajudi za AN : za voliepšanje i obnovljenje Dubrov- Na sami dan rogjenj vrlo rafinovano, računajući sa upa ki . bori za poljepšanje 1 ovnovijenj a : 1 fantazijom latinskom i sa nezasit- Prije nego zatutnje topovi i ratna buka ik i okolice? nog Kralja Petra, održale #1 #9 * o talijanskim — apetitom, koji ,viene zagluši glas razuma, nužno je preduzeti PNE o ati poskebiti, dase mjesnim. crkvama : Pravoslavnoj i Katolič- o ni taste“ taljianska iavnost upozna istinu. sa . Kada p CZ : gdužbe božije i vruće molitve naroda ngiando“. Kad su se , Trento e Trieste sve Sei : dstvi treba na svrhu razvale i one krasne ,barake“, koj službe božij due žena Kralja Oslobo Dona s : x: X . S S . .ve . oke 4 & . a s € g << se S 1 1 č ZIVO E saa PRN O E RS . — najviših mjesta“ i svim sreastvime Ses on x la se u za zdravlje 1 još dug | s ian ia : | : kadi ) svi- je , re evića. Iza službe de Pe a Lik ni - reduzeti sve moguće da Italija 1 Ci s | | Las s ditelja Petra Karagjorgj ada načinom koji nije smio da po- p : e t niima kote ogromni miševi, da se vat: keve sa posađe a S S S u lac na da se Jugosloveni 1 ovaj pu j cE sa SY rase žji žao se mimohod mjesne p masama nepovjerenje u uspjet: io jet Redni SS no SA o, prostor okolo njih može nazvati općim za- božije održao, o ie mijedilo česti ša smio da zastraši Talijane novim bore za pravo1 prav Me RS g it vake nečisti? Gdje kao imornarice, za 0“ ] Gi BEN o DRE | A onda — neka bude što mora biti. bodom i depoziom Sv: | : odie tanie kod pol. izloženika g. Karamana 1 ježnim sukobom sa drugim fakto- naa su liječnici, gdje sanitarne vlasti, gdje na : _ : jedeš ira 16E- RG mai S . : KESE UKOVN 4 . u pitanju, sa Jugoslovenima, | pred -- | Š odbori, ut supra ? ko i reovakta u oficirskom Domu, gdje a 9 RS : .. e, Br Vo užni f e o* e Er s * Sa ... ž pore ila a su Talijani imali uvijek dužni i nue Jugoslavenski katolički 5. Kada će se općina poskrbiti, da 8 |. ogiena zakuska, G. oficiri, nji- oak a E t isk t proti sokolstva nam u najvrvee Gino, hove porodice, te gragjani prilazili su €. inim lažima. Velika la rame | | epis opa pri žege, ne bude paliti, kao što nam često pukovniku Jorgovanoviću, da čestitaju ovaj ac oba eo če: e i anas nae K Me 2 nA š . o i mange. er S Pod ovim naslovom ,Riječ“ br. 124. pali, 1 ono ma Pr e veliki dan, i po naš troimeni narod naj- vjerenju da su sve obale s ove sirane oa | i Šu a kn : dredi. budući da je ima malo, do ko- o ik sa svojim e A Rim da su donosi: Na glavnoj skupštini društva hrv. ne odredi, bućuc : < = sretniji praznik. G. pukovnik sa ist dla os oo DI li = f sora, koja se je obdržala dne 4. 0. jega će sata teći a kada će prestat, a oficirima ljubezno su primili i ispraćali | ti“ e ,Sloveni“ nasilni import tal- pro irčhodsti je medju ostalima i otpis se svijet uzmogne vladati, nego pušta, da svakog pojedinca. Vigjelo. se ovgje iimiž— anofabske Anatrije. Lažni izvieštaji O 12mi= mj. sen # jeka a nan | ia vo- : SE Izike Ru- I .. nd o: lažne o prosvjete, kojim društvu do- se vrši hir pametnoga = : rez žihi viših časnika naše sestre Veliko Ru E m Riki m no tee a ih“ Ta- stavlja predstavku jugoslavenskoga rimo- dovoda ? Ko na a a eee . . sije. Za cijelo ovo vrijeme nasa Boko Ok s Ju=- katoličkog episkopata koji iz svoje neda- stati, ostane bez kaplje nje u se za a Muzika svirala je odabrane komade. Ovom 2 i e DSS ik Zen ovi NOR Tr i s i ba ' 3 : ; pe m o v : e : = JE E: E sa A ii _ . so vne konferencije traži od ministarstva, da liko ura i, ako je žedan, treba au < prilikom g. pukovnik Jorgovanović, pre aa aki: iadješvie zo iz škole isključi sokolski duh i. svaki od miloga do dragoga, E < ći ode daocje . majoru Drenoveu, dn oeioj 2 = dok s saee Disk : 2 LA , 1 ra fea : . aje : j s S LR. >S . KE 1 e 4 i mad . v == neizrecive laži kojima je tal E pona ole Brdaje antimoralan i. kaplje da se napije. Gdje su liječnici, gdj Orla i prikopčao mu ga 0 junačka prsa. 2 servirala svoju publiku od 1914. as, da vještački održi moral u na- rodu, sve je to stvorilo takvu zbrku poj“ mova u. Italiji, oda tamošnji narod | škripi > b " 2 rotukršćanski. Ministarstvo traži od pro- kapovila, gdje sanitarne. vlasti ? = li G. Major zahvalio se se deklamovao ju ak društva njegovo mnijenje, pa crknuti od idrofobije, kaono pseta ? je načkim zanosom pjesmu Tobdžija uz plje- u AX vijeku trpe ovako smiješan vodo- nepravde koja im je odluku. Profesorsko je društvo odobrilo * Pu D . S m? veličanstvenu sliku na kopnu i na moru zbog ,otimačine“ koju počinjaju. : na njihovu štetu. Talijanski jaliste, a nadasve vojnički krugovi, | ami x aroda učinilo podržavaju to raspoloženje. Sta više, i moralni mpeea E odati sie da izazovu i kod Jugoslovena vrlo mnogo * da : jE i : napredak biti sukobom s Italijotn, pa zbog < naroda 1 njego“ Me a zuje, da su tvrdnje episkopata neistinite, Neki Oružani. : KIS Proslava Vidovdana i rogjendana Nj. je bio ka eto; V. Benu Petra). Vidov dan, dan slave i bila divno okićena cvijećem i : wifi F Fa 4 reda u de A > i-(. : sove " Pa >> ko fi PRA n9 2 ate aan aa šk Fatal SA “S ., ak 2 a p a < , - h sivim Radoš *, ; s kodi e : , ča: : s : koi 3 : Ša > = pri . A a OL Ia dj nE prie x NEA : <. us : N LN Kai ' a a D ZiT3 Sig KEZEETI X kak Za, ao K : a , <= ; ' duš sporni : es peča= čak? I uk e Zak ih : o će na temelju toga mnijenja stvoriti svoju su odbori za obnovljenje Dubrovnika, koji sante povlagjivanje svih na Na e VK 5 S buma : e : << ratlienia s a e ečer je varoš bila sjajno rasvje jenja i E š društva i vod, kakva nema na svijetu, koji ima vode, .ednom riječisve je e e pe or. što ga je sastavio odbor društva 1. Vod; zaeva IP o kao i okolne tvrgjave, j | Sve je nanesena od. strane Saveznika, a S e zahtjev episkopata i doka- kada kiša pada, a kad ne pada, nena ?! gorjelo u: plamenu. Ovaj prizor davao je — i da je sokolstvo za slobodu, ujedinjenje = Ercegnovi / bokeškog zaljeva. Na glavnom trgu koji —— raljevom slikom koja je zelenilom BE pe Dad sag as o + 5 rr ZV 29 sz ARIS