E

Ez

ranje

2

omu : < antemurale

e VLASNIK. IZDAVAČ
2 ODGOVORNI UREDNIK : |
Db: LJUBO LEONTIĆ

kod

RR
==

UPRAVA I UREDNIŠTVO
RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 332.
=>: DUBROVNIK. e

Godina 1.

Istok i Zapad

Mi stojimo i opet na raskršju dva svi-
jeta. Historija nam je dosudila mjesto na.
mostu izmegju Azije i Evrope. Mi. smo
bili bedem, da: odbijamo nasrtaj azijskih
horda na — civilizovanu Evropu. Kao na-
E redi za to dobili smo titulu, zvučnu, slav-
ehristianitatis1 Za taj
prazni naslov mi smo krvarili pet vjeko-
ova, a ostalo vrijeme svog mučnog života
prepirali smo se sa Austrijom o pravo ko-
me ta titula pripada. Sada kad više Au-
strije nema —i pravo je na našoj strani.

Mi smo zakoniti baštinici i opravnjeni no-

E

sioci te historičke kolajne kojom nas je,
za sve naše krvave žrtve, nagradila veli-
kodušna Evropa. -Pa, prosto joj bilo
za ono što je davno bilo. “i
Ali, Evropa traži i danas od nas da

budemo »antemurale“, a spremna je i o-

DL MOA zA ei Ti a A ID ukr katran naaaj
i yi :

ie

opet da nas nagradi — praznom titulom.
I jamči nam da će ona čitava, civilizova-

- naikulturna Evropa, oduševljenjem aplau-

dirati — dok mi budemo krvarili za njen

račun, u borbi protiv ,boljševika“, protiv.
Rusa. Nego, mi smo ratnih dekoracija pre-

puni, a evropskog aplauza presiti. Mi smo
čak siti i ,prijateljstva“ naših zapadnih

saveznika. Neka nas oni u tome izvine.
Mi imamo za io krupnih razloga. Sami su

nas naučili da u politici ne treba da .smo

preveć sentimentalni, a, u koliko se toga _.

sentimentaliteta kao Sloveni ne možemo
da oslobodimo, — nekai to naši Saveznici
znadu — naši su osjećaji na Istoku, jer su
nam tamo naša rogjena braća i jer je ta-
mo kolijevka naša slovenska.

Mi smo upoznali Zapad. iskustva su

naša krvava. Rane još ne zacijeljuju, a

nove se dnevno otvaraju. Mi dobro zna-
mo da od Zapada ne možemo da očeku-

: jemo ništa dobra za nas. Ovaj rat nam je
to dokazao, i dok se je borba vodila i dok

: se je mir sklapao. I mi, zbog svega toga,
ne gledamo više na — Zapad.

A Istok? — Na istoku sunce izlazi...

ali mi smo dosta jada prepatili, pa nije

čudo da i na to sunce gledamo sa nepo-

vjerenjem. Skeptici smo. Razočaranja su

nas takovim stvorila. A valjda je i do-

bro što smo takovi, i što se, zbog toga, 0-

.vaj put nećemo prenagliti. Uzaludna su i

slatka laskanja i mirisni mamci, i otkazi
prijateljstva i grube neprijateljske prijet-
: nje. Mi ćemo stajati na svom zemljištu,
ona krvavom pragu svoje kuće. U tugje

nećemo da diramo, a nećemo dati da tu-
oglin dirne u naše. To u Evropi zovu neu-
.tralitet. Pa neka. Mi smo neutralni. Tako

mi danas shvaćamo svoju historičku ulogu.

I tako ćemo čekati-dok-progje vrije-

ž me ganjanja Zapada sa istokom, da bu-

S

demo, ne »antemurale“| u ratu, nego most

/

za ekonomski i kulturni saobraćaj Istoka
=, sa Zapadom. «<. miru. |

Saveznici plijen dijele

Nagrada za naše žrtve. —— . Strahota l
“ sramotal — Što se još od nas traži? |

 Onomadne. nam je beogradska: depeša
havu kako Saveznici nastoje da predobiju
našu vlađu za oružanu jugoslovensku inter-
 venciju u korist Rumunjske, recte u nji-

jen korist, a protiv Rusije, recte — pro:
tiv nas samih. Teško je zamisliti danas u
Jugoslaviji političku grupu koja bi preuzela
a sobe halid za tako = oda

Zeći na slovenskom Istoku saveznike u

države i

NEZAVISAN OB

lji neki ljudi koji loš nijesu razočarani.
u našim Saveznicima; ne će im biti su“
višno da pročitaju ovo nekoliko redaka o di-

 leljenju ratne oštete, o čemu uvaženi beo-

gradski ,Trgovinski glasnik“ govori u: članku“
pod naslovom ,Jedna strahota“ , Prenosimo+ |
»Bilo bi već vreme da se mi emanci-_
pujemo od tog preveć civilizovanog i kul- |
turnog evropskog Zapada, da konačno poč-
memo živeti svojim vlastitim životom, tra- .

svojoj braći.

Jest, prava je strahota za pravdu, za
naše životne interese, za naše neizmerne
žrtve, za naše pobede i zasluge, za našu.
političku orijentaciju, uglavljeni sporazum
izmegju naših saveznika u Spaa, koji je
ovih dana objavljen u francuskoj štampi.
Taj je sporazum zaključen izmegju Velike
Britanije, Francuske, Italije, Japana, Belgije
i Portugalije. Naša država i sva njezina
uloga, koju je u korist konačne pobede
onako sjajno odigrala, gurnuta je ispod
Portugalije, te je bez nas i protiv nas za-
ključen taj sporazum, koji u stvari znači
pljačkanje plodova naše pobed? i naših
žrtava.

Taj zlosrećni sporazum — zlosrećan.

ne samo za nas, nego, smemo reći, i za -

naše saveznike, — ima 13 članaka. U pr-
vom članu odregjuje se, da će se naknada

oštete, koja se bude po versajskom ugovoru

naplatila, ovako podeliti :
22%; Francuskoj 52% 1 č

0:75%/; Belgiji 8%; Portugaliji 0:75%/,. Osta-
tak od 6!/,%, ostavlja se da se podeli  iz-
megju Grčke, Rumunije, države Srba, Hr-
vata i Slovenaca i ostalih država, koje

doo) Britaliji

imaju pravo na naknadu, a nisu potpisnice

ovoga sporazuma.

Član 2. odregjuje, da globalne sume,
koje se prime kao odšteta od Austrije,
Madžarske i Bugarske, zajedno sa sumama
koje se dobiju kao kontribucija troškovima
za oslobogjenje sastojaka bivše Austro-
Ugarske Monarhije, biće ovako podeljene:
jedna polovina po razmeri utvrgjenoj u

članu 1; od druge polovine Italiji se daje

40%; ostatak od 50%, te druge polovine
ima se podeliti izmegju Grčke, Rumunije,
države Srba Hrvata i Slovenaca i ostalih
država koje imaju pravo na odštetu.
Član 5. priznaje Belgiji prvenstvo na
dve i p6 milijarde franaka u zlatu. |
Član 9. priznaje Italiji prvenstvo nad
svima drugim državama na pravo da za-
drži i da stavi na račun Austro-Ugarske i
Bugarske sve što joj ove duguju na ime
troškova okupacione vojske ina ime odštete.
Ove su odredbe tako jasne i rečite,
da nema nikakve potrebe za objašnjavanje
njihova zamašaja na štetu naših prava i
naših interesa. Ovim smo ugovorom, u pot-
punom smislu riječi, opljačkani od naših

saveznika.
Posle dugog natezanja, ličnim  zau-

zimanjem našega Regenta u Parizu, izvoj-
oštili smo bili obavezu Engleske i Francu-

ske, da se Srbiji dade 6%, od odštete koju
Nemačka bude. platila. Posle toga to je
jednostrano izmenjeno i svedeno na 5%.

A sada se ovim sporazumom: izmegju šest |

saveznih država dekrelira, da ostatak od-
štete od 61/2/,, pošto se one podmire, ima
da se podeli izmegju Grčke, Rumunije, naše |
svih drugih država koje imaju
pravo na odštetu. Tim je. odšteta za našu
potpuno upropašćenu i opustošenu | Srbiju
ne samo svedena na ništavnu meru, nego

dje čakita mera ostavljena beskrajnim pre-
govorima i rane. sa Preko, Rumu-

“ NAROBNA nE PUB LIKA
1 #8; P ak k A BIR: 43 IH) 4 dažtašanja EE

INOVNI GLASNIK

taliji 1007 os RATI eu

s

Dubrovnik, 7. augusta 1920. e

> nijom i svim onim drugim svetskim drža-
vama, koje su bile u ratnom stanju sa
Nemačkom i koje ma kakvu odštetu traže.
Cak i odšteta od Austro-Ugarske i Bugar-

oske prvenstveno i u najvećoj meri daje se

italiji, i ako su te dve neprijateljske dr-
žave našu Srbiju opustošile, i ako smo mi
ie dve države konačno pobedili i tom
našom pobjedom, po izričnoj izjavi samoga
Hinđerburga, podejstvovali na nemačku od-

. luku, da prekine ratovanje ida kapitulira.

Nama su naši saveznici prigrabili au-

. stro-ugarsku flotu, koju je njen zakoniti

vlasnik, sam austro-ugarski car, nama pre:
.dao. Naši su nam saveznici natovarili na
vrat ne samo veliki deo austro-ugarskog
državnog duga, nego još i plaćanje naro-
čite kompenzacije za oslobogjenje našega
naroda; kao da to oslobogjenjenesmo mi

već platili svojim žrtvama i izvojevali svo-

jom pobedom.

Nama su naši saveznici oteli:pola mi-
lijona našega naroda i podvrgli ih talijan-
kome jarmu.

Osim svega toga naši saveznici nisu
hteli rešiti jadransko pitanje, nego su
ostavili da se mi oko toga gložimo s Ita-
lijom, te danas doživljujemo, da talijanska
vlada staje na gledište londonskog pakta,
pa samo očekuje, hoćemo li i šta ćemo mi
predložiti za konačni sporazum o jadran-
skom pitanju. Megjutim u našim okupira-
nim krajevima Talijani svima sredstvima
i nacmima saurt 1 pijackaju nas raimuosnji
narod. I prema svemu tome naši se savez-
nici jedino pokazuju vrlo skrupulozni u
svojoj vernosti prema londonskom paktu,
koji je u stvari na konferenciji mira iz-
gubio svaku važnost, pa sada svoje ne-

pravedno i nezahvalno ponašanje prema

nama krunišu sramnim sporazumom o raz-
grabljivanju odštete, kojim nam otimaju
skoro svaku odštetu za naše najveće pri-
nesene žrtve i stečene zasluge u zajed-
ničkoj pobedi.
 Kaporeto nalazi mnogo više priznanja
kod naših saveznika, nego (er, Rudnik,
Kajmakčalan, Dobro Polje.

Naši veliki saveznici nateruju naš na-
rod i našu državu, dato dobro upamte.“

Crna internacionala

Talijanski klerikalci organizuju »pučku“
internacionalu:

Pod ovim naslovom zagrebački ,Ob-
zor“ od 30. pr. m. donosi vijest iz Rima,
koju doslovce donosimo :

.>U Rimu se sastao glavni odbor tali
jenalke pučke stranke, a zatim komisija za
6rganizaciju klerikalne internacionale. Don
Sturzo, poznati žilavi vodja talijanskih kle-
rikalaca, nakon što je na ovom sastanku

u Bloom iznio svrhu i zadaću  klerikal-

ne internacionale, pozvao je zastupnika
Cavazzoni, da podnese svoj referat o putu,
što ga je poduzeo u inozemstvu. Refere-
nat je naglasio, da svuda — kamo je u
svrhu agitacije putovao — naišao je na
 najsrdačniji prijem. Opisao je svoj put u

Holandija, Belgiju i Njemačku. Svuda je.

naišao kod izvjesnih političara i stranaka
na potpuno razumijevanje i spremnost, da
dodju u što bliži kontakt i da se provede
zajednička organizacija. On će kroz naj-
kraće vrijeme obaći još Austriju, Madžar-
sku i Čehoslovačku, dok će u Španjolsku

i Portugal, ako njemu ne bude moguće, —

otputovati jedan drugi delegat, Soma je

HRVATSKA

Zum:

IZLAZI SVAKE SUBOTE

-—-——————
>

PRETPLATA :
ČETVRT GODINE 20 K
MESEČNO . . .8K
OGLASI PO POSEB. CENIKU.

POJEDINI BROJ 2 KRUNE |.

Broj 38.

zaključila, da vrhovna uprava pučke stran- =a

ke potakne prvi internacionalni kongres

stranaka, koje zastupaju pravac i ideje ta-
lijanske katoličke pučke stranke. Zaklju-
čeno je, da se izda megjunarodna kleri-

kalna revija ,Pučka internacionala“, koja
će se štampati na talijanskom, francuskom
i njemačkom jeziku. Za sada će je finan-
cirati talijanska pučka stranka“.

*k

Kako piše službeni organ Vatikana
o nama

Službeni organ Vatikana ,Osservato-
re Romano“ u svom broju 166. od 13.
jula iznosi u savezu s govorom našeg kra-
ljevića-regenta u Ljubljani (citirajući nje-
gove posljednje riječi :

»Naša su braća pod tugjim jarmom. Ova

nepravda ne može još dugo da traje. Mi to ,

možemo da jamčimo“) ovo : Kratko ali jez-
grovito. Nadasve dostojno opažanja je ono
»tudji jaram“, koji se odnosi na Italiju.
Ako se ove dvije jednostavne riječi spoje
za čas sa svježom uspomenom jednog du-
gog rata, koji se je bio uz bok Srbije,

žrtava koje je doprinijela Italija, da pri-
skoči u pomoć vojsci za vrijeme straho-
vite nesretne invazije u onu zemlju, one
postaju još značajnije. Poštovani Giolitti
misli megjutim na jedan direktni spora-
u koliko se čini nema drugo, nego

.se nadati. On u dii i drugim zgodama
svoje Kari rero,

mentima, pokazao je da je spremni i sret-
ni ukrotitelj neustežljivih protivniku. Može
se stoga dogoditi da njegov skoro legen-
darni čar bude djelovao ina Jugoslovene
ina njihovog Regenta. To će doista biti
najveći uspjeh današnjega dana a u osta-
lom za onoga, koji je još jednom spasio
Srbiju od napada Austrije. Zahvalnost je
napokon vrlo lijepa krepost kad se ne po-
javljuje dobrovoljno“

Papin organ ,Osservatore Romano“

vidi u Jugoslaviji najveću opasnost.
Kako javlja ,Agenzia Stefani“, priop-
ćuje ,Oservatore Romano“ uvodni članak
pod naslovom  ,Mir pobjede i mir spo-
razuma“, u kojem stoji medju ostalim :
Dvije su se države srušile, ali ne smije-

mo zatvoriti oči pred činjenicom, da su.

Nijemci, makar im stoji na čelu predsje-
dnik mjesto cara, ostali najbrojniji živalj
na zapadu. Iz Austro-Ugarske nastala je
nova država, koja je mnogo borbenija i
opasnija i koja sačinjava branu protiv. la-
tinstva i koja je puna ponosnih aspiraci-
ja za gospodstvo na kontinentnu i na mo-

ru. Italija bi o tome mogla govoriti,
*

Naši ,prijatelji“ trebali bi da malko
pobliže upoznadu djelovanje klerikalaca i
da prate kretanje, ,po planu“, klerikalnih
internacionalaca, a onda da sude o znače-
nju klerikalizma kod nas i-o pogibli okup-
ljanja njihovih ,orlušina“, sa religioznim
lozinkama, i organizovanja njihovih kon-

gregacija pod vjerskim plaštom. Nikako ne--

aa d
“nviđa = o de skeč 3

zd
I

J
n
j
KS
si
u
al

mojmo zaboraviti da je baš talijanska ,pu- | i 4

čka stranka“, (t. zv. ,i popolari“) dovela |

Giolitti-a na torti i da je dolazak Con- E

stantini-a na Rijeku djelo tal. klerikala,
Danas se je baš djelovanjem tal.
stranke“ i opet ultaliji razmahao nezasitni |

imperijalizam koji traži da se- ratom pre-. 2 ž

čisti jadransko pitanje s ame :

ta s ss