E Ez ranje 2 omu : < antemurale e VLASNIK. IZDAVAČ 2 ODGOVORNI UREDNIK : | Db: LJUBO LEONTIĆ kod RR == UPRAVA I UREDNIŠTVO RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 332. =>: DUBROVNIK. e Godina 1. Istok i Zapad Mi stojimo i opet na raskršju dva svi- jeta. Historija nam je dosudila mjesto na. mostu izmegju Azije i Evrope. Mi. smo bili bedem, da: odbijamo nasrtaj azijskih horda na — civilizovanu Evropu. Kao na- E redi za to dobili smo titulu, zvučnu, slav- ehristianitatis1 Za taj prazni naslov mi smo krvarili pet vjeko- ova, a ostalo vrijeme svog mučnog života prepirali smo se sa Austrijom o pravo ko- me ta titula pripada. Sada kad više Au- strije nema —i pravo je na našoj strani. Mi smo zakoniti baštinici i opravnjeni no- E sioci te historičke kolajne kojom nas je, za sve naše krvave žrtve, nagradila veli- kodušna Evropa. -Pa, prosto joj bilo za ono što je davno bilo. “i Ali, Evropa traži i danas od nas da budemo »antemurale“, a spremna je i o- DL MOA zA ei Ti a A ID ukr katran naaaj i yi : ie opet da nas nagradi — praznom titulom. I jamči nam da će ona čitava, civilizova- - naikulturna Evropa, oduševljenjem aplau- dirati — dok mi budemo krvarili za njen račun, u borbi protiv ,boljševika“, protiv. Rusa. Nego, mi smo ratnih dekoracija pre- puni, a evropskog aplauza presiti. Mi smo čak siti i ,prijateljstva“ naših zapadnih saveznika. Neka nas oni u tome izvine. Mi imamo za io krupnih razloga. Sami su nas naučili da u politici ne treba da .smo preveć sentimentalni, a, u koliko se toga _. sentimentaliteta kao Sloveni ne možemo da oslobodimo, — nekai to naši Saveznici znadu — naši su osjećaji na Istoku, jer su nam tamo naša rogjena braća i jer je ta- mo kolijevka naša slovenska. Mi smo upoznali Zapad. iskustva su naša krvava. Rane još ne zacijeljuju, a nove se dnevno otvaraju. Mi dobro zna- mo da od Zapada ne možemo da očeku- : jemo ništa dobra za nas. Ovaj rat nam je to dokazao, i dok se je borba vodila i dok : se je mir sklapao. I mi, zbog svega toga, ne gledamo više na — Zapad. A Istok? — Na istoku sunce izlazi... ali mi smo dosta jada prepatili, pa nije čudo da i na to sunce gledamo sa nepo- vjerenjem. Skeptici smo. Razočaranja su nas takovim stvorila. A valjda je i do- bro što smo takovi, i što se, zbog toga, 0- .vaj put nećemo prenagliti. Uzaludna su i slatka laskanja i mirisni mamci, i otkazi prijateljstva i grube neprijateljske prijet- : nje. Mi ćemo stajati na svom zemljištu, ona krvavom pragu svoje kuće. U tugje nećemo da diramo, a nećemo dati da tu- oglin dirne u naše. To u Evropi zovu neu- .tralitet. Pa neka. Mi smo neutralni. Tako mi danas shvaćamo svoju historičku ulogu. I tako ćemo čekati-dok-progje vrije- ž me ganjanja Zapada sa istokom, da bu- S demo, ne »antemurale“| u ratu, nego most / za ekonomski i kulturni saobraćaj Istoka =, sa Zapadom. «<. miru. | Saveznici plijen dijele Nagrada za naše žrtve. —— . Strahota l “ sramotal — Što se još od nas traži? | Onomadne. nam je beogradska: depeša havu kako Saveznici nastoje da predobiju našu vlađu za oružanu jugoslovensku inter- venciju u korist Rumunjske, recte u nji- jen korist, a protiv Rusije, recte — pro: tiv nas samih. Teško je zamisliti danas u Jugoslaviji političku grupu koja bi preuzela a sobe halid za tako = oda Zeći na slovenskom Istoku saveznike u države i NEZAVISAN OB lji neki ljudi koji loš nijesu razočarani. u našim Saveznicima; ne će im biti su“ višno da pročitaju ovo nekoliko redaka o di- leljenju ratne oštete, o čemu uvaženi beo- gradski ,Trgovinski glasnik“ govori u: članku“ pod naslovom ,Jedna strahota“ , Prenosimo+ | »Bilo bi već vreme da se mi emanci-_ pujemo od tog preveć civilizovanog i kul- | turnog evropskog Zapada, da konačno poč- memo živeti svojim vlastitim životom, tra- . svojoj braći. Jest, prava je strahota za pravdu, za naše životne interese, za naše neizmerne žrtve, za naše pobede i zasluge, za našu. političku orijentaciju, uglavljeni sporazum izmegju naših saveznika u Spaa, koji je ovih dana objavljen u francuskoj štampi. Taj je sporazum zaključen izmegju Velike Britanije, Francuske, Italije, Japana, Belgije i Portugalije. Naša država i sva njezina uloga, koju je u korist konačne pobede onako sjajno odigrala, gurnuta je ispod Portugalije, te je bez nas i protiv nas za- ključen taj sporazum, koji u stvari znači pljačkanje plodova naše pobed? i naših žrtava. Taj zlosrećni sporazum — zlosrećan. ne samo za nas, nego, smemo reći, i za - naše saveznike, — ima 13 članaka. U pr- vom članu odregjuje se, da će se naknada oštete, koja se bude po versajskom ugovoru naplatila, ovako podeliti : 22%; Francuskoj 52% 1 č 0:75%/; Belgiji 8%; Portugaliji 0:75%/,. Osta- tak od 6!/,%, ostavlja se da se podeli iz- megju Grčke, Rumunije, države Srba, Hr- vata i Slovenaca i ostalih država, koje doo) Britaliji imaju pravo na naknadu, a nisu potpisnice ovoga sporazuma. Član 2. odregjuje, da globalne sume, koje se prime kao odšteta od Austrije, Madžarske i Bugarske, zajedno sa sumama koje se dobiju kao kontribucija troškovima za oslobogjenje sastojaka bivše Austro- Ugarske Monarhije, biće ovako podeljene: jedna polovina po razmeri utvrgjenoj u članu 1; od druge polovine Italiji se daje 40%; ostatak od 50%, te druge polovine ima se podeliti izmegju Grčke, Rumunije, države Srba Hrvata i Slovenaca i ostalih država koje imaju pravo na odštetu. Član 5. priznaje Belgiji prvenstvo na dve i p6 milijarde franaka u zlatu. | Član 9. priznaje Italiji prvenstvo nad svima drugim državama na pravo da za- drži i da stavi na račun Austro-Ugarske i Bugarske sve što joj ove duguju na ime troškova okupacione vojske ina ime odštete. Ove su odredbe tako jasne i rečite, da nema nikakve potrebe za objašnjavanje njihova zamašaja na štetu naših prava i naših interesa. Ovim smo ugovorom, u pot- punom smislu riječi, opljačkani od naših saveznika. Posle dugog natezanja, ličnim zau- zimanjem našega Regenta u Parizu, izvoj- oštili smo bili obavezu Engleske i Francu- ske, da se Srbiji dade 6%, od odštete koju Nemačka bude. platila. Posle toga to je jednostrano izmenjeno i svedeno na 5%. A sada se ovim sporazumom: izmegju šest | saveznih država dekrelira, da ostatak od- štete od 61/2/,, pošto se one podmire, ima da se podeli izmegju Grčke, Rumunije, naše | svih drugih država koje imaju pravo na odštetu. Tim je. odšteta za našu potpuno upropašćenu i opustošenu | Srbiju ne samo svedena na ništavnu meru, nego dje čakita mera ostavljena beskrajnim pre- govorima i rane. sa Preko, Rumu- “ NAROBNA nE PUB LIKA 1 #8; P ak k A BIR: 43 IH) 4 dažtašanja EE INOVNI GLASNIK taliji 1007 os RATI eu s Dubrovnik, 7. augusta 1920. e > nijom i svim onim drugim svetskim drža- vama, koje su bile u ratnom stanju sa Nemačkom i koje ma kakvu odštetu traže. Cak i odšteta od Austro-Ugarske i Bugar- oske prvenstveno i u najvećoj meri daje se italiji, i ako su te dve neprijateljske dr- žave našu Srbiju opustošile, i ako smo mi ie dve države konačno pobedili i tom našom pobjedom, po izričnoj izjavi samoga Hinđerburga, podejstvovali na nemačku od- . luku, da prekine ratovanje ida kapitulira. Nama su naši saveznici prigrabili au- . stro-ugarsku flotu, koju je njen zakoniti vlasnik, sam austro-ugarski car, nama pre: .dao. Naši su nam saveznici natovarili na vrat ne samo veliki deo austro-ugarskog državnog duga, nego još i plaćanje naro- čite kompenzacije za oslobogjenje našega naroda; kao da to oslobogjenjenesmo mi već platili svojim žrtvama i izvojevali svo- jom pobedom. Nama su naši saveznici oteli:pola mi- lijona našega naroda i podvrgli ih talijan- kome jarmu. Osim svega toga naši saveznici nisu hteli rešiti jadransko pitanje, nego su ostavili da se mi oko toga gložimo s Ita- lijom, te danas doživljujemo, da talijanska vlada staje na gledište londonskog pakta, pa samo očekuje, hoćemo li i šta ćemo mi predložiti za konačni sporazum o jadran- skom pitanju. Megjutim u našim okupira- nim krajevima Talijani svima sredstvima i nacmima saurt 1 pijackaju nas raimuosnji narod. I prema svemu tome naši se savez- nici jedino pokazuju vrlo skrupulozni u svojoj vernosti prema londonskom paktu, koji je u stvari na konferenciji mira iz- gubio svaku važnost, pa sada svoje ne- pravedno i nezahvalno ponašanje prema nama krunišu sramnim sporazumom o raz- grabljivanju odštete, kojim nam otimaju skoro svaku odštetu za naše najveće pri- nesene žrtve i stečene zasluge u zajed- ničkoj pobedi. Kaporeto nalazi mnogo više priznanja kod naših saveznika, nego (er, Rudnik, Kajmakčalan, Dobro Polje. Naši veliki saveznici nateruju naš na- rod i našu državu, dato dobro upamte.“ Crna internacionala Talijanski klerikalci organizuju »pučku“ internacionalu: Pod ovim naslovom zagrebački ,Ob- zor“ od 30. pr. m. donosi vijest iz Rima, koju doslovce donosimo : .>U Rimu se sastao glavni odbor tali jenalke pučke stranke, a zatim komisija za 6rganizaciju klerikalne internacionale. Don Sturzo, poznati žilavi vodja talijanskih kle- rikalaca, nakon što je na ovom sastanku u Bloom iznio svrhu i zadaću klerikal- ne internacionale, pozvao je zastupnika Cavazzoni, da podnese svoj referat o putu, što ga je poduzeo u inozemstvu. Refere- nat je naglasio, da svuda — kamo je u svrhu agitacije putovao — naišao je na najsrdačniji prijem. Opisao je svoj put u Holandija, Belgiju i Njemačku. Svuda je. naišao kod izvjesnih političara i stranaka na potpuno razumijevanje i spremnost, da dodju u što bliži kontakt i da se provede zajednička organizacija. On će kroz naj- kraće vrijeme obaći još Austriju, Madžar- sku i Čehoslovačku, dok će u Španjolsku i Portugal, ako njemu ne bude moguće, — otputovati jedan drugi delegat, Soma je HRVATSKA Zum: IZLAZI SVAKE SUBOTE -—-—————— > PRETPLATA : ČETVRT GODINE 20 K MESEČNO . . .8K OGLASI PO POSEB. CENIKU. POJEDINI BROJ 2 KRUNE |. Broj 38. zaključila, da vrhovna uprava pučke stran- =a ke potakne prvi internacionalni kongres stranaka, koje zastupaju pravac i ideje ta- lijanske katoličke pučke stranke. Zaklju- čeno je, da se izda megjunarodna kleri- kalna revija ,Pučka internacionala“, koja će se štampati na talijanskom, francuskom i njemačkom jeziku. Za sada će je finan- cirati talijanska pučka stranka“. *k Kako piše službeni organ Vatikana o nama Službeni organ Vatikana ,Osservato- re Romano“ u svom broju 166. od 13. jula iznosi u savezu s govorom našeg kra- ljevića-regenta u Ljubljani (citirajući nje- gove posljednje riječi : »Naša su braća pod tugjim jarmom. Ova nepravda ne može još dugo da traje. Mi to , možemo da jamčimo“) ovo : Kratko ali jez- grovito. Nadasve dostojno opažanja je ono »tudji jaram“, koji se odnosi na Italiju. Ako se ove dvije jednostavne riječi spoje za čas sa svježom uspomenom jednog du- gog rata, koji se je bio uz bok Srbije, žrtava koje je doprinijela Italija, da pri- skoči u pomoć vojsci za vrijeme straho- vite nesretne invazije u onu zemlju, one postaju još značajnije. Poštovani Giolitti misli megjutim na jedan direktni spora- u koliko se čini nema drugo, nego .se nadati. On u dii i drugim zgodama svoje Kari rero, mentima, pokazao je da je spremni i sret- ni ukrotitelj neustežljivih protivniku. Može se stoga dogoditi da njegov skoro legen- darni čar bude djelovao ina Jugoslovene ina njihovog Regenta. To će doista biti najveći uspjeh današnjega dana a u osta- lom za onoga, koji je još jednom spasio Srbiju od napada Austrije. Zahvalnost je napokon vrlo lijepa krepost kad se ne po- javljuje dobrovoljno“ Papin organ ,Osservatore Romano“ vidi u Jugoslaviji najveću opasnost. Kako javlja ,Agenzia Stefani“, priop- ćuje ,Oservatore Romano“ uvodni članak pod naslovom ,Mir pobjede i mir spo- razuma“, u kojem stoji medju ostalim : Dvije su se države srušile, ali ne smije- mo zatvoriti oči pred činjenicom, da su. Nijemci, makar im stoji na čelu predsje- dnik mjesto cara, ostali najbrojniji živalj na zapadu. Iz Austro-Ugarske nastala je nova država, koja je mnogo borbenija i opasnija i koja sačinjava branu protiv. la- tinstva i koja je puna ponosnih aspiraci- ja za gospodstvo na kontinentnu i na mo- ru. Italija bi o tome mogla govoriti, * Naši ,prijatelji“ trebali bi da malko pobliže upoznadu djelovanje klerikalaca i da prate kretanje, ,po planu“, klerikalnih internacionalaca, a onda da sude o znače- nju klerikalizma kod nas i-o pogibli okup- ljanja njihovih ,orlušina“, sa religioznim lozinkama, i organizovanja njihovih kon- gregacija pod vjerskim plaštom. Nikako ne-- aa d “nviđa = o de skeč 3 zd I J n j KS si u al mojmo zaboraviti da je baš talijanska ,pu- | i 4 čka stranka“, (t. zv. ,i popolari“) dovela | Giolitti-a na torti i da je dolazak Con- E stantini-a na Rijeku djelo tal. klerikala, Danas se je baš djelovanjem tal. stranke“ i opet ultaliji razmahao nezasitni | imperijalizam koji traži da se- ratom pre-. 2 ž čisti jadransko pitanje s ame : ta s ss