= ILAZI SVAKE SUBOTE _—_———————— > UPRAVA 1 UREDNIŠTVO | o RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 332. : = DUBROVNIK. Rukopisi se ne vraćaju. « _ * = . LJ <. ke 1 : E. : : E E odio ". - Defenzivni savez Jugoslavije i Čehoslovačke šoooJaki interesi i duboki Zo koji $ osa pred rat i za rata vezivali naš narod sa čehoslovačkim, i u sadašnjem času upućuju jedne na druge i nalaze svoj iz- .. gažaj u saveznom radu i skupnoj obrani. U nedielju je potpisana u Beogradu kon- vencija megju čehoslovačkom republikom | jugoslavenskom kraljevinom, koja bi se imala da razvije u čvrst savez među ove dvije države. To je rezultat puta min. Beneša. = Dva su aktuelna momenta kod ove konvencije : osiguranje mirnog razvitka sa strane susjeda te odnošaj prama Rusiji. | Magjarska, u svojoj megalomaniji du- boko ponižena, moći će iz ove konvencije da crpi ubjegjenje, da će svaki i najmanji njen pokušaj diranja i smetanja integri- tela njenih susjeda biti ugešen snažno i X. konačno 1 u samom zametku. Mirovni ugo- vor, potpisan od Magjarske, usprkos vici: . Nem, nem, soha — —, bit će i izvršen po Mađarskoj. Našim je državama potreban mir i osjećaj sigurnosti, a to ima da za jamči ova konvencija. : Istoj je svrsi namijenjen i naš spora- zum o odnošaju prama Rusiji. U sukobu Rusije sa zapadnim vlastima, što se odi- grava na račun Poljske, koja je nastupila: kao njihov eksponenat, brzi razvitak do- . gođaja traži i brzu orijentaciju okolnih dr- . žava. Rusija nije forsiranja to opredjelji- vanje, ali su ga forsirale zapadne vlasti. Učestali su novinski apeli, stvarale su se konbinacije, a da se nije samo pri tom Ž ostalo dokaz su razni demantiji o mobili- E zaciji Pogibelj snage Rusije trebalo je traj- no ukloniti. Otsutstvo Rusije iz zbora ve- “desila bilo je osjetljivo po našu državu, a oto je, za nas nepovoljno, našom pomoću održati. K tomu je Jugo- slavija trebala da lješinama divizija svoje vojske požuri riješenje pitanja internog uwređenja ruskih prilika, kojim sama nije nikako tangirana. Istovremeno sa Jugo-_ ili stanje trebalo i. slavijom uzete su u kombinaciju i druge države, u prvom redu Čehoslovačka i Ru- munija. Zapadnim vlastima se žurilo, a to (je bila njihova želja. Ipak, kolikogod su se uvažavale veze, ratom nastale, prelazeć preko svih sjena kojim se potamnjene iza- ratnim odnošajima, te cijeneć interese i prošle i buduće, bez obzira na sve povređe nama nanešene, situacija je bila toliko jas- na, da se na sva nastojanja moglo da od- govori jednim odgovorom. Taj je u nedje- lju i formalno objavljen. Jugoslavija i Če- hoslovačka vodit će u ovom sporu politiku neutraliteta, koja je za njih jrino moguća. i jedino ispravna. Ovaj je sporazum oživotvorenje nasto- janja naših i českih državnika, od uslobo- denja toliko puta manifestovanih, a buduć je u skladu sa intencijama i interesima obiju naroda naša ga javnost prima sa ra- ruzumijevanjem i pozdravlja sa oduševlje- njem. Prirodna bogaistva Jugoslavije Naša zemlja obiluje prirodnim boga- stvima, zbog kojih bi naša država mogla da zaigra važnu ulogu na svjetskim trži- štima. Za sada je još velika zapreka tome primitivnost obrađivanja i slaba organiza- cija, a to sene da nilako ni brzo ukloniti. Osobito to vrijedi za. one naše krajeve, koji su do pred. kratko “vrijeme bili pod turskim jarmom, a koji inače. obiluju mno- gim artiklima, koji će znatne važnosti po naš gospodarski razvi- tak. Tako n. p. vardarska dolina u južnoj Srbiji obiluje opijumom, duhanom, pirin- čom, pamukom i svilom. Ali kod svih ovih artikala produkcija je,u zadnje vrijeme ili znatno nazadovala ili nije bila u onoj mjeri koja bi se lako mogla da postigne. Pro- dukciji opiuma, koja je. osobito razvijena u Kumanovu, Skoplju, Velesu i prizrenskoj dolini, znatno je smetao monopol, podje- ljen dvjema solunskim firmama, *koje su određivale prodajne cijene tako niske, da proizvađači zapustiše rad, jer su jedva po- krivali svoje troškove. Ukinućem ovog mo- ii. Dubrovnik, 21. augusta 1920. Pe SP krom POJEDINI/BROJ 2. KRUNE. PRETPLATA : za Jugoslaviju :| ČETVRT GODINE 20 K za inozemstvo: Godišnje K 160. OGLASI PO POSEB. CENIKU. E =. la Broj 40. sad “nopola produkcija | bi opijuma bila od Zna- “hema u okolici nikakvih fabrika za čišće- & međutim, s s vremenom biti od | čenja i po svjetsko tržište. > Pala je i produkcija duhana, a to zbog slabe plaće proizvađačima (oka 4-9 dinara), te zbog neracionalnog preradivanja, koje se vrši u Solunu mjesto u Skoplju. Danas su čitava sela obustavilo sađenje. A naš makedonski duhan po kvalitetu je ravan duhanu iz Kavale. Prije rata izvažalo ga se oko 600 vagona godišnje, i to najviše u Egipat i Saksonsku, a kad bi se sistem izrađivanja promjenio moglo bi se računati i na produkciju od 1000 vagona godišnje. Pirinač je specijalitet doline _Bregal- nice i Strumice. U Jugoistočnoj Evropi no znat je pod imenom ,Kačanski pirinač“. Pre rata proizvodilo se do 250 vagona go- dišnje, i to je bilo za domaće potrebe i nešto malo za izvoz. Vrlo lako produkcija bi se mogla desetorostruko dići. Za sada uje, a i transport robe na konjima do že- ljeznice veoma je težak. Kad se ovi ne- dostaci “uklone, maćedonski pirinač biće poznat na svjetskom tržištu kao i maćedon- ski duvan. O produkciji pamuka za eksport ne znaju ni na Zapadu. U južnoj Srbiji se, velikim uspehom sadi pamuk u okolici Strumice i Đevđelije. Klima i zemljište za kultiviranje pamuka vrlo su podesni, samo što nema potrebnih sprava i mašina. Ako se organizuje produkcija, moći će se snabdjevati pamukom cijela dr- | .ŽZava, a i izvoziti na svjetsko tržište, kao artikal prvoga reda. U južnoj Srbiji su se, pre rata, sa uspehom gajile svilene bube, a s njom je u vezi i produkcija svile. Đevđelija, Veles, Štip, Skoplje i Đakovica, kao i mnoga ma- nja mesta, bavila su se produkcijom svile. Prizren je proizvodio u toj meri svilu, da se daleko na Istok izvozila roba. I drugi su krajevi Jugoslavije puni : bogastva. Našoj zemlji treba godišnje 15 hiljada vagona gvožgja, a od toga naši rudnici- mogu da dadu 9 hiljada. Prema tome mora se uvažati 6 hiljada vagona, i ako se tvrdi da bi mi mogli i izvoziti, ako bi se pristupilo eksploataciji rudnika Lju- bija, koji bi mogao da godišnje 45 hi- ljada vagona. Među izvore bogastva naše zemije spa- daju i bosanske šljive. Računa se, da rod ove godine iznosi oko 20 hiljada vagona, od kojih će se polovina osušiti, oko 2 hi- ljade vagona preraditi u pekmez, oko hi- ljadu vagona potrošiti u sirovom stanju, a ostalo će se upotrebiti za pečenje rakije. Ekspedicija se ne će vršiti u vrećama, nego u sanducima, za koje su podignute spe- cijalne radione u Zenici i Tuzli. > | Domovina Riješenje krize Ministarska je kriza konačno riješen Listina je ministarstva ostala ista kao u dosa- sadašnjem kabinetu g. dra Vesnića, osim što e g. Davidovića zamljenio g. Drašković, a na mjesto ministra za konstituantu g. Stojana Protića dolazi g. dr Mušicki. Novi je ka- binet položio na ruke regenta prisegu vjernosti. Kabinet je sastavljen na podlozi sporazuma, koji obuhvata devet točaka. Pra- ma sporazumu izbori za konstituantu imali bi biti koncem novembra. Svaka je stranka dužna dati svoje mišljenje o nacrtu ustava. Pasivno pravo glasa imaju od činovnika samo aktivni ministri, ministri na raspo- loženju i profesori pravnih fakulteta. Izvoz ie svih produkata slobodan u koliko ih ne izuzme gospodarsko-finacijski komitet ministara. Izvoz je pšenice slobodan do 15 hiljada. vagona. Da li će više izvesti, “odlučit će komitet ininistara. Ža provedbu agrarne osnovat će se posebni gospodar- sko-agrarni komitet. Ministarstvo za agrar- nu reformu isplatit će hak za god. 1918. i odštetu za god. 1919. Narodno će predst. prihvatiti izborni zakon, međunarodne ugo- vore i proračunske dvanaestine. Predsjed- ništvo će narodnog predstavništva imati Parlamentarna zajednica, a demokrati oba potpredsjednika. Preuredit će se pokra- jinske vlade. Poseban komitet ministarstva odlučivat će o premještaju, umirovljenju i otpuštanju činovnika. » Gusjenice“ Preblag je bio ovo izraz za okarak- terisanje nekih naših ministara, a oni zbog NJAT JOB & Sudbonosan das “jednog tomanopisca, u kome on zamalo da se nije lišio dragocjenog života svoga, nA a m mm He PIN ned doni POI nj. Podne je. = Usijanim se trotoarom žure prolaznici E i dje. se. Vručiha je nesnosna. Kuće dr- ošću, plešu, puše - Miu Raspucat će ose danas i razas utu, usijanu prašinu. oIsve će nas zatr ti* To će se danas do-. _ godi, je Pe Bože, očuvaj as] Ulicom, koja vodi-od kolodvora u ' nu ulicu, brza mlad čovjek. : Nizak je i ljulja se na kratkim, Svi- -nutim nogama. Duga, žuta kosa slijepila mu se od znoja i sad mu s glave visi ne- Ž koliko debelih i masnih stijenja. Lice mu PL ražareno, pjegavo, a završava se ma- -lenom četinjastoju bradom. Aliibrada mu Š je žuta. $lav- Z ie : a. E ka od vrućine skinuo širok šešir kavine boje dd ena.ga je zgužvao u desnoj ruci ? I šta oN to u hodu struže rukom o zidove kuća ? E Nokte 6 će razderati i krv će mu procuriti. Nema o tome sumnje. Ai iz džepa mu strše : ispisani | Papiri. Mnoštvo ispisanih araka. So Ali danas je za nj sudbonosan dan. e Kud se. on Ptako žuri u Tali, pa je ge zna hoće li ga mhdsi. | Tako uostalom on sam misli. Juri i misli. »Nema više života za nas književni- čke, kaže on sam sebi. U smrt hrabro! Sva- \ kako u smrt. To nam preostaje. 'To, to! viče on u uho uplašenom prolazniku.“ A ovaj je raširio oči i kaže: ,Budi Bog s nama !“ : Od ranog: jutra obilazi on nakladnike i prve prvake naše književnosti. I nudi im, pokazuje, tumači svoj roman. Svoj ve- ki roman. Djelo svoje. | »Izraz, esencija zapravo dvadesetog vijeka! — kaže on predsjedniku udruže- - nih književnika. To, da. Djelo je savršeno u formi. Hiljadu petsto stranica. Cetiri glav- na junaka i jedan najglavniji. I k tome kitica sporednih karaktera. Divno izgrađe- nih. Savršenstvo plastike. Neda se zatajiti. Uzalud. ' »U čemu se sastoji vaš... zapravo roman? U čemu mu ...-u čemu je on? i donekle u dužnosti saznati“. »Kako : u čemu mu je? — kaže ro- manopisac i gleda u golemog, trbušastog predsjednika sa malenom čelavom glavom i velikim naočarima. Ne razumijem pravo. Ideja romana možda ? Evo je. Izložit ću. »Ideja, naravno, kaže predsjednik. Pra- vo ste se izrazili. | drugo .iz čega se... u čemu se sastoji u jednu riječ. ,Dozvo- eno ulicom .pa kao predsjednik, dozvolite, u pravu sam pošten mlad čovjek t. j. odite... lite. Ne ću duljiti. I uopće... suvišno je kažem ... Ideja je sasvim savremena. Može se kazati: sutrašnja. Štetne, zapravo po- razne posljedice abnormalnog obogaćiva- nja nekulturnih i polukulturnih elemenata. Nadasve u pogledu socijalnog zdravlja i morala. To. Sva četiri glavna junaka i onaj najglavniji svršavaju na najtragičniji na- čin. Mogu vas o tome uvjeriti“. I romano- pisac izvlači snopove rukopisa iz obih džepova kaputa. »Ne, hvala, govori mu uplašeni pred- sjednik. Vjerujem Vam, potpuno vam vje- rujem. I moram vam kazati... Vaše lice, vaše mlado liče na prvi mah kaže, da ste literat. Duboko sam uvjeren. = »Možda nešto iz predgovora. Ipak, kaže romanopisac. »Drugom zgodom. Drugom. Kako vi- « I predsjednik se očajno okreće oko sebe. Hiljadu petsto stranica, kažete ? To dje broj 1: Naravno. I ja sam u mlađim go- dinama: napisao par takovih romana. Ne ide bez toga. E, ali dozvolite. Nešto vre- mena ipak. Nije li tako? Moram iznijeti na: sjednici. Zagovorit ću, zagovorit ću, budite bez brige. Obuzdajte se, mladi čo- vječe. Ha, ha. A sad. I milo mi je. | »Ne! Dozvolite izložiti, očajno viče s vrata raspaljeni literat.. Roman je riješen potpuno arhitetonski. Struktura“ mu je, može da se otvoreno kaže, donekle got- ska, t. j. sa svim gotskim odlikama, Na- ravno. (Ne, dopustite!) Na vitkim potpo- rama (molim vas!), što su zapravo četiri glavna junaka i onaj najglavniji .. . dakle pet glavnih stupova... da rečem, potpora... . » Vjerujem, vjerujem, govori predsjed- nik udruženih književnika i okrećući mu- čenički očima oprezno odmiče romanopiš- očevu ruku, kojom se je ovaj histerički uhvatio za kvaku od vrata. Budite duboko. uvjereni . : Me3 ne, dopustite ! nastavlja vikati romanopisac. Diže se dakle na tim stupo- vima i razvija građevina . . . (Dozvolite 1) u do nevjerojatnosti dotjerane detalje ... i da rečem majstorluke. Uostalom ja sam apsolvirao književni fakultet i ... (Čekajte!) uporedna književnost . »Umirite se, umirite, a. Za Boga. Učinit ću kako sam re... obećao. Moj ugled.“ Tako govoraše predsjednik udruženih književnika, pošto je s velikim naporom uspio odgurnuti romanopiščevu ruku od kvake i zatvoriti za njim vrata. Čini se da je i ključem zakrenuo. To je bilo kod predsjednika udruženih . književnika. Iza toga u svakom poe E i doličnog razgovora, strčao je mladi foo zeli moaia: niz stepenice i udario o dalje: <a LJ