me —u

SUBOTE

| IZLAZI SVAKE

Aaa o.

ae)

UPRAVA I UREDNIŠTVO |
| RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 342.
FP: oDEEROVNIK  ——
Rukopisi še ne vraćaju.

mL —f

2 CI
——
2 .

Godina 18.

KR ČI
PR Y

 Kolikogod se periodično obnavljaju gla-
sovi o novim pregovorima, ipak riješava-
nje jadranskog pitanja, vitalnog za naš
narod i državu, ne samo da se od pada
Nittijeve vlade nalazi u zastoju, nego što
više pogorsani su nastojanjem talijanskih
političkih i vojnih krugova i sami izgledi
u ovo riješenje. a
Odlučujući krugovi italije kolikogod se
boje našeg naroda, ipak nikad ne vjerujuć
ili barem sumnjajuć u stabilnost naše dr-
žave, te gradeći na njezinoj labilnosti svoje
osnove, ne prestadoše dobro organizova-
nim svestranim potkapanjem njenih teme-
lja, da traže u raspadu Jugoslavije i naj-
jednostavnije i naj povoljnije riješenje ovog
pitanja, koje je svakako i za Italiju, uza
vas njezin bolji položaj okupatora, ne ma-
nje hitno i ne manje važno nego za našu
državu. Sva su srestva prokušana : štampa,
novac, municija. Koliko je bilo nasrtaja,
toliko je bilo neuspjeha. U njihovom nizu
odigrao se jedan i prošle sedmice, dobro
organizovan i brižno pripremljen, a istom
svrhom upravljen. Naša je država odoljela
ovoj kao i dosadašnjim kušnjama, samo je
uspjeh ovog puta značajniji i zbog opsež-

nosti neprijateljske pripreme i zbog načina -

naše obrane.

= Neposredno nakon dvoličnog Sforzina |
govora o potrebi boljih. međusobnih od-

nošaja, te istovremeno sa glasinama o Tu-
sarovom posredovanju za sporazumno ri-
ješenje međusobnih prijepora, arnautske
čete, oružane talijanskim oružjem, nahra-
njene talijanskom hranom, odjevene  tali-
janskim ruhom, plaćene talijanskim nov-
cem, upravljene talijanskim vodstvom
provališe u našu zemlju da sebi pribave
pljačku, a nama zapale kuću. Po  izvje-
štajima iz Beograda neprijatelj je nakon

teške borbe izbačen iz naše zemlje. Naša
je vojska hrabrim držanjem očuvala svoj

teritorij i razbila neprijateljske osnove. Uz
vijest o ponovnom neuspjehu talijanskih
pokušaja, naša nam vrhovna komanda
javlja, da je ovaj uspjeh vojske djelo si-
nova iz svih krajeva naše otadžbine. Oda-
nost jedinstvenoj državi Jugoslaviji zape-
čana je skupa prolivenom krvlju u zajed-
ničkoj borbi, kojom se naša novo orga-

nizovana jedinstvena vojska pokazala do-

stojna velikih tradicija svojega temelja,
hrabrih srbijanskih armija i jugoslaven-
skih legija. Ova činjenica kao osjetljiv do-
kaz naše nutarnje konsolidacije pozdrav-
ljena je s radošću širom naše otadžbine,
a našoj braći u zaposjednutom području
bit će u ovom sporu zalog povoljnijeg
riješenja, koji će učvrstiti njihovu vjeru
u sigurno izbavljenje iz neprijateljskog jar-
mai brzi povratak u slobodan život.

Jugoslavija hoće mirno riješenje svih |

sporova, ona ne maše mačem, niti traži
krvave borbe. Ali snaga našeg otpora
može da ulije Italiji ubjeđenje, da naši

zahtjevi za pravedno riješenje jadranskog |
Spora počivaju na čvrstim osnovima. izi-.

grana je talijanska politika nemoralnih
spletaka i zasjednih upada. U interesu je
Ovih naroda direktan sporazum. Kako ga
naš narod zamišlja više je puta naglašeno,
a ove sedmice opetovaše ga i prestavnici
okupiranih krajeva na sastanku u Zagrebu.
 >Jugoslavija ne otstupa od načele samo-
određenja, kako ga je formulirala ruska

a jea E 2 s: dne 2 >
oTevolucija i presjednik Wilson, te ni u

kojem slučaju ne će se odreći svojih oku-
 Piranih krajeva“. Ovo je bezuvjetni osnov
trajnom sporazumu, a svako drugo  rije-

mimo ii

Senje znači samo odgađanje. Uspjeh prve
kušnje skupa u vatri jamči nam. za po«

voljan: ispad konačnog obračuna.

*.w Šš w %6

Boljševička Rusija

Boljševička Rusija proživljava ovih
dana Opet jednu tešku krizu. Uspjesi polj-
ske vojske, koja je ruske čete potisla 1*
prisilila na brz uzmak, ne samo da znatno
umanjuju izglede u uspostavu mira Rusije
sa zapadnim vlastima, nego što više ugro-
zuju i sam boljševički poredak u današnjoj
Rusiji. Djelomičnu sliku ruskih ljudi i pri-
lika pružit će nam i ovo par vlastitih opa-
žanja evropskih publicista, koje zbog nji-
hove aktuelnosti i zanimivosti donosimo
u izvatku.

Vogje boljševičkog režima

Na povratku iz Rusije, vođ engleskih
radnika Lansbur opisuje prilike u sovjet-
skoj Rusiji. O boljševičkim. vođama ovo

kaže: ,Govorio sam sa svima, a s inno-.
gim diskutovao i u svima sam našao ljude

 besprimjerne radinosti, najčistijih zamisli

i užasne energije. Njihovo znanje također.
je izvanredno. Uz to, ne mogu da porečem,
našao sam kod boljševičkih vođa mnogo
dogmatizma, čak i dosta brutalnosti, a to
valjda proizlazi većim dijelom iz ruske

osobine. Ali u cjelosti, uvjeravam vas, to.

su ljudi znamenitih osobina, pravr ljudi u“
današnje teško doba“.

Lenjin

Bertrand Russel, engl. radik. socijalista,
u članku o svojim utiscima u Rusiji, opi-
suje susret sa Lenjinom. Lenjin ga je pri-
mio i snjim preko jednog sata razgovarao.
Razgovor se vodio na engleskom jeziku,
kojim Lenjin vrlo dobro vlada. Lenjinova
je soba hladna. U njoj se nalazi jedan ve-
liki pisaći stol, jedan udobni stolac za po-
sjetnike i dva-tri drvena stolca. Na zidu
visi nekoliko zemljovidnih karata. Lenjin
izbjegava luksus i komfort. U njega nema
ni zere samoljublja. Pozorno posmatra po-
sjetnike i zatvara jedno oko, uslijed čega
se prodirna snaga drugog oka upravo za-
strašno povećava. Lenjin se smije dosta
često i u početku se čini, da je taj smijeh
prijazan i veseo. No pomalo sam dobio osje-
ćaj kao da je u tom smijehu nešto žučljivo.
On je diktator, miran, ne pozna straha, on
je utjelovljena teorija. Sličan je profesoru,
koji želi, da se njegova teorija shvati i
koji bijesni na sve, koji ga ne shvaćaju
ili su protivnog mnijenja. Dobio sam —
veli Russell dalje — utisak, da on vrlo
mnogo ljudi prezire, i da je u duši svojoj
intelektualni aristokrata. Na Russellov upit,
kako sudi o prilikama u Engleskoj, odgo-

vorio je Lenjin, daje njegova jedina želja,

da radnička stranka što skorije dođe na.
vladu. On ne preporuča suzdržavanje od

parlamentarnih izbora, ali sudjelovanje kod
izbora za njega je samo sredstvo, da se

parlamenat jasnije i jače diskreditira. Ideju
da bi u Engleskoj moglo doći do politi-
čkog prevrata bez krvoprolića, smatra fan-
tastičnom. ik | 2
Mir između boljševičke Rusije i kapl-
talističkih država, rekao je Lenjin, mora
uvijek biti nesiguran. Na izjavu Russellovu,
da na selu ne vlada komunizam, nego da
tamo postoji privatno vlasništvo seljaka,
nije Lenjin mogao odgovoriti. Lenjina 0so-
bito raduju napadaji lorda Northcliffea, kor
jemu hoće da pošalje medalju za boljše-

“vičku propagandu. Utisak, što ga je Russeli

prilikom toga posjeta dobio, jest, da Le-
/ 3 $ m moa pi m is ga -
še | Fe v ido eng a
| NAKLNA f

še Raša

Amro se mranecoaa. m

Dubrovnik, 28. augusta 1920.

POJEDINI BROJ 2 KRUNE |

PRETPLATA : za Jugoslaviju :
; ČETVRT: GODINE 20 K

Broj 41.

njinova snaga proizlazi iz njegovog po-
štenja, njegove srčanosti i njegovog fana-
 tizma, koji i najveće patnje čovječanstva
smatra neznatnima u prispodobi s ispunja-
vanjem njegove vjere i s teoretskim uvje-
“renjem. a
Cičerin
Čičerin je najpopularniji prvak sovjet-
skog režima. Lansbur o njemu priča : Naro-
čito sam dobro upoznao Čičerina, čovjeka
koji već godinu i po dana ne zna što znači
naspavati se, koji radi kao vrijedna ma-
šina, ali mašina puna dragocjene inteligen-
cije. Taj boljševički diplomata zna sve što
su učinili stari diplomati, jer je izišao iz
njihove škole, ali to je ipak prvi tip novog
diplomate, čovjek universalno vaspitan, a
dubokih osjećaja. |

Trocki

Russell kaže da je Trockoga teško pro-
zrijeti. Spoljašnošću djeluje više privlačivo
i samosvijesnije i sigurnije nego Lenjin.
On ne govori ni jedne nepromišljene riječi
i oprezno se izjavljuje o prilikama u Rusiji.

Gorki

Russel je imao priliku, da za vrijeme
svog boravka govori i sa Maksimom Gor-
kim. On je fizički i duševno jako smalak-
sao. Pristaje uz boliševizam samo s toga,
jer drži, da bi svaka druga stranka bila
još škodljivija za dobro ruskog naroda.

_Gorki, se u ostalom može smatrati kandi-
datom smrti. U razgovoru je više puta pre-
kinut žestokim kašljem. Na kraju je molio
Russela neka u engleskim listovima opiše
velike muke i patnje ruskog naroda, koji
je na rubu propasti.

Boljševički generali

Luciano Magrini, talij. publicista, piše
o organizaciji boljševičke vojske. Evo par
izvadaka :

Vrhovni je zapovjednik ruske vojske
general Kamenov, nazva ruski Napoleon.
On je pebjedio Denjikina, Kolčaka i Jude-
nića. Kamenov je čovjek u pedesetim go-
dinama, velike energije, nagle naravi i
rijetke genijalnosti. Ridikalan u politici,
nije mrzio socijalizam i od prvog časa sta-
vio se na raspolaganje vlade Lenjina i
Trockoga,

Uz vrhovni štab Kamenova ima i vr-
hovno strategičko vijeće sa sjedištem u
Moskvi, kome predsjeda general Brusilov.
On se nalazi od .par mjeseca uz bok bolj-
ševicima. Zajedno sa još nekim časnicima
koji su se držali cijelo vrijeme po strani,
ponudio se je on na suradnju vladi Sovjeta,
koja je odmah to prihvatila, kad je Polj-
ska otpočela ofenzivu protiv Rusije. Ofen-
ziva poljska usplamtila je.u Rusiji nacio-
nalni duh, shvatilo se, kao da se hoće uni-
štiti Rusiju. Oživješe stare uspomene i ne-
prijatelji boljševika priskočiše u tom času,
jer je trebalo spasiti Rusiju. I Brusilov se
tako odluči na veliki korak.

Časnici, pukovnici, generali staroga re-
žima nalaze se u velikom. broju u ,crve-
noj vojsci“. Najpoznatija imena u Rusiji
opet uskrsavaju na pozornici pod boljše-

vističkim barjakom. Vojskom, koja je mar-

širala na Brest Litovsk zapovijeda general
Evert. On vrlo dobro poznaje Poljsku, gdje
je g. 1914. zapovijedao vojskom, koja je
branila Lublin i tvrđavu Ivangorod od au-
strijske navale. Druga su poznata imena :
general Disterlov, bivši šef vrhovnoga štaba
ruske vojske, koja opsjedala Pršemysl, ge-
neral Klembovski, Bornikov. bivši inspek-
tor artiljerije i sve ruske vojske itd.
Četama, koje se bore na poljskom
frontu, zapovijeda general Tugačevskij,

H rm . K "S ke u

oduševljeni boljševik. Tugačevski ima tek
26 godina. On je vrlo energičan i sposo-
ban, a nadasve on je predstavnik boljše-
vika na fronti. |

Boljševička vojska

Crvena vojska broji preko milijun i
po ljudi. Vojska je slabo obučena, a još
gore naoružana.

Vojnici primaju 50 rubalja dnevno sa
svom opskrbom, koja je vrlo dobra. Vojsci |
se posvjećuje velika pažnja. Intenzivna pro-
propaganda se vodi medju vojnicima. Svaka |

divizija ima svoj list, svaki ima školu za

7 BP RJ
k u Sa e
Ad X :
ps 5 zA ee
: dodoa

za inozemstvo: Godišnje K 160. |
OGLASI PO POSEB. CENIKU. |
ia] N : 3 | [G]B

re

ko. Ž
“ a i ž
k Ž X
a £ kid h 134
pai“: pje dj it jačine u
oktet mogao sg NEZ zmaja

morena

pro

e. > mh :
erase seine

Kr e

nepismene, redovito im se drže govori u |

kojima se slave boljševičke pobjede. Na “|

fronti se daju zabave, koncerti, predstave,
plesovi za zabavu vojnika. Najbolji umjet-
nici se uz visoke nagrade angažaju za
Irontu, šalju se plesačice, a nedavno je
bio poslan i glasoviti kompozitor Glazo-
nov, upravitelj petrogradskog Konzerva-
torija na poljski front, da dirigira nekoliko
koncerata.

Uza svu dobru propagandu, podržava
se i željezna disciplina, Svaki nedostatak
kažnjen je vrlo oštro. Smrtna se kazna
vrši lako, strijeljenja su brojna. ,Reklo se
— uzviknuo je Lenjin na kozačkom kon-
gresu — da ruska vojska duguje svoju
snagu željeznoj disciplini i jednoj dobro
vodjenoj političkoj propagandi. Mi nijesmo
nijekali ni jedno ni drugo. Rat je rati
On se vodi željeznom disciplinom“.

Opće stanje u Rusiji

Lansbur ovako prikazuje stanje koje
je zatekao u Rusiji :

»Materijalne prilike bile za vrijeme moga
boravka u Rusiji (zima i početak proljeća)
veoma žalosne. Nikakvih potrebnih stvari
nije bilo moguće kupiti. Blokada i rat
proizveli su veliko zlo ; koliko je industrija
radila, morala je raditi samo za vojsku.
Bilo je tako malo životnih namirnica, uop-
šte, svega je bilo malo kako sam već
rekao: nije bilo odjela, obuće, ljekova, nije
bilo papira, mašina — mestimice nije bilo
ni dobrog raspoloženja a slušao sam i u
najsocijalističkijim krugovima mnogo rop-
tanja i nezadovoljstva. Al! niko od pravih
socijalista neće praviti unutarnih poteškoća
boljševičkoj vladi, sve dotle, dok traje opa-
snost iz vana. S te strane se varaju svi,
koji se nečem sličnom nadaju. Pa ipak
povrh te grozne oskudice svega vlada kao
za čudo u cjelini mir, ponosna odvažnost,
svijesno očekivanje ljepših prilika. Nema u
istoriji primjera, da je narod pod tako
strašnim uslovima imao toliko odvažnosti,
kao Rusi. Kad bi naši engleski neprijatelji
boljševika bili iskreni i nepristrani, morali
bi se diviti pri samom pogledu na taj tr-

peći narod, koji podiže novi socijalistički |

poredak“. |
Boljševizam i panslavizam

,Giornale d' Italia“ piše : | X

,Dvije su ideje: boljševička i pan-
 slavistička. Iz Lenjinova govora na k
gresu III. Internacionale vidi se da 1
skovska vlada cilja da proširi boljševiz
po svoj Evropi. Ali, prava snaga
kreće armije, osvaja Poljsku i ljulja |
temelja versajski ugovor, to je panslavi-
zam. Boljševizam i panslavizam su se

složili, Leljin i Trocki to su jedno isto što

i Brusilov i Kuropatkin. Mi se sada na-
lazimo pred odmazdom azijatskog varvar-

stva koje nam se javlja u dvogubom obliku |
panslavističke |

.

komunističkog fanatizma i
gordosti, i to  očevidnom nadmoćnošću

.
la . < :
o preoeta oma “
okno
bj = Ps aka CS same i

[iss]

CE ažijesA

as

od
-—

gr

_—_

e

. =.

a

ovoga  poslednjeg nad prvim. Otuda i BM

a.