IZLAZI svaku SUBOTE UPRAVA I UREDNIŠTVO it RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 332. 2 : a 2 DUBROVNIK. 2 2 Rukopisi se ne vraćaju. | la o i Ovih dana bee u Beograd jedna de- putacija uglednih Konavljana da poradi, prema zaključku skupštine u Čilipima, oko oslobogjenje nekolicine _ konavoskih selja- oka koji su osugjeni i zatvoreni u ženici, jer se, nakon prevrata, nijesu odazvati pozivu na vojnu dužnost. : Kazaćemo odmah i bež ikakva obzira svoje mišljenje o tome. Ovi su osugjenici, po našem dubokom uvjerenju, i preveć teško nastradali, a da nij jesu potpuno bili svijesni svoje krivnje u onom času kad su se odmetnuli. Treba naime dobro uva- žiti sve odlučne momente koji su uticali na odluku ovih prostodušnih seljaka, kad su se nakon ratnih strahota konačno vra- tili sretno. kući da nastave u domaćem miru svoj mučni težački posao i da pro- duže žuljavu, znojnu i krvavu borbu za opstanak u krševitom rodnom kraju. Tre- ba ući u dušu ovih miroljubivih i pitomih seljaka koji su u dugom. nizu strahotnih ratnih dana i noći živo čeznuli za svojim toplim ognjištem, za svojim mekim gni- jezdom, za zagrljajem svojih roditelja, že- na i djece, za koju su u bojnom vrtlogu, u oluji kuršuma, više sirahovali nego za svoj vlastiti život. Treba zamisliti onu sil- nu radost, ono neobuzdano veselje, ono beskrajno oduševljenje, kojim su ovi pat- nici pozdravili svršetak rata, svoj rodni neporušeni krov, svoje mile i drage koje su zatekli još u životu i prema kojima je ljubav, u najernijim noćima ropstva i u sunčanim danima oslobogjenja, bila žar- ka kao nikada prije. — I tek što su se suze radosnice osušile na isplakanom oku, i tek što uzdasi prestali da nadimlju usta- lasane grudi . eto novi poziv stiže da se opet KI sa onim što njima znači cio svijet ! A onda, | a to je ono što ovdje hoće- mo naročito da podvučemo, da snažno na- . glasimo, da najviše upozorimo. našu vladu i odlučujuće faktore, a onda, u tom du- ševnom raspoloženju, primakoše im se maskirani neprijatelji našeg narodnog je- dinstva, naše zajedničke države, naše u- jedinjene i oslobogjene domovine, da ih i dalje truju, da ih huškaju, da ih zavagja- ju. Pojmljivo je svakome da je u takovim časovima bilo lako nagovoriti naše selja- ke da se ne odazovu pozivu. To tim više što su novi dogagjaji, uslijed naglcg svr- šetka rata i prevrata, stvorili zabunu i u glavama učenih ljudi, pa i onih koji su ušli u vodstvo. naše politike, neće u izmorenim i stotine puta smrću u- groženim glavama naših neupućenih se- ljaka, koje su razni politički špekulanti i austrijski štreberi kroz godine i godine punili lažima i izmišljotinama. | Konavoski seljak, koji se je iznad svih težaka u Jugoslaviji uvijek isticao sjajnom čistoćom, prirogjenom skladnošću i vanrednom bistrinom, danas je shvatio SVOJ položaj i upoznao pravo stanje u na- šoj zemlji, pa, po uašem sudu, već danas Konavljanin postaje i nacionalno najsvi- jesniji Jugosloven, jer njemu, naprednom i probugjenom, vrlo lako uspijeva da se oslobodi i političkih predrasuda kao što se je daleko pred seljacima iz drugih kra- jeva oslobodio duševnog ropstva. “ Onomadne, u očekivanju da će i u Dubrovnik stići Regent, Konavljani su se spremili da ga dostojno dočekaju, — kao što to samo oni umiju — da pokažu pred svim našim narodom i da dokažu svim prijateljima i neprijateljima konavoskim, ee JOjKu istinite. one e koje su o thai Poštarina plaćena u . Bahidom. KV s rek g jr PLA ja rak Po m sen --——————- Dubrovnik. 4. septembra 1920. a aa Za BA. a kamo li sjeni i Konavljani Konavlima “pronijela gospoda koja megju konavoske seljake nikad ne nalaze, koja od njih traže više nego li sami daaju narodu i državi. Mi pouzdano očekujemo da će naša vlada u Beogradu lijepo primiti ovu de- putaciju najuglednijih Konavljana i da će udovoljiti želji i molbi čitavog naroda u Konavlima, kojemu se najiskrenim sim ga- tijama pridružuju svi span gragjani Du- . brovnika. Domovina Vladina deklaracija U utorak poslije podne pročitao je Dr. Vesnić pred nar. prestavništvom de- klaraciju nove vlade. Uz naglašenje naših neosporivih prava ne okupirane krajeve ističe se pripravnost s naše strane na di- rektne pregovore sa talijanskom vladom. Jugoslavensko - čehoslovački savez poz- dravljen je toplim riječima. Naša je dr- žava spremna da prizna neovisnost Alba- nije, ali će ujedno najodlučnije braniti svoje granice. Sadašnji sukob izazvan je od Arnauta i to je posljednja navala preko naše granice. Deklaracija žali bratski su- kob Rusa i Poljaka. U nutrašnjoj politici glavna je. misija sadašnje vlade učiniti "pripreme za izbore za konstituaniu. ABI Arna reforma provađat će se u smislu predhod- nih odredaba i izjava Regenta. Jugoslavija i italija Glede odnošaja među našom državom i Italijom izjavio je Dr. Vesnić u svojoj deklaraciji slijedeće: ,Zbog nemilih dogo- đaja u Primorju vode se pregovori sa Ita- lijom, te se je nadati, da će i oni pripo- moći da se u Rimu utvrdi što prije uvje- renje, da naši naizmjenični interesi nala- žu podjednako objema stranama dužnost, da ove poslove uredimo sporazumno što prije u duhu što boljih susjednih odnosa. Mi vjerujeimo da je svaka politika rdava, koja računa samo s teškoćama svojih su- sjeda i zagovornika, koja. računa tako reći, isključivo s negativnim činiocima. Ja se nadam dakle, da će italijanski i naši pred- stavnici moći uskoro nadovezati pregovore ondje, gdje su ih prekinuli u Palanci i da će taj posao dovršiti na korist, i ako ne na potpuno trenutno zadovoljenje obiju na- roda. Italijanska vlada zna da smo mi go- ovi obnoviti te pregovore u svakom tre- nutku u Rimu. Naši prijatelji i saveznici znaju ta- kođe, da mi nismo nikad podcjenjivali ulogu Italije u svjetskom ratu i ako niko ne treba da zaboravi, da smo mi prvi još pri kraju 1914. godine oborili vojni ugled Austro - Ugarske i da smo u prvom redu mi, a u društvu s Čehoslovacima i Ru- munjima, razorili njenu vojnu i političku organizaciju. Izjave, koje su u posljednje vrijeme učinili pozvani i mjerodavni ita- lijanski državnici, ulivaju nam osnovnu nadu, da se i u Rimu počinje gledati: pra- vilnije na naše. odnose, što sam ja očeki- vao od državničke mudrosti i patriotizma gospodina Giolittija“. Naša pokrajinska vlada Promjene u dalm. pokr. vladi izazvale su mnogo prigovora sa strane demokrata. Ističe se, da se Dr. Krstelj nema smatrati kao stranačka ličnost, narodnih stranaka. imenovanju Dr. “Desnice jer je on došao i ostao na presjedništvu vlade po želji svih prigovora se zbog toga što je došao na potpresjedništvo vlade eksponenat jedne partije, koje prestavlja veoma mali dio dalm. pučanstva. Osobito je nepovoljno primljeno imenovanje Dr. Lozovine povje- renikom za prosvjetu, po gotovo zbog toga što se on u svoje vrijeme našao je- dini u Splitu da metaniše austrijskom na- mjeniku grofu Attemsu i to u času kad je velik broj Splićana čamio u maribor- skim tamnicama. Ovakova promjena primljena je dezudanate stvomi među pristašama ,Jugoslav. Van- stranačkog Udruženja“ u Dubrovniku, čije je stanovište naglašeno u poznatoj rezo- luciji, poslanoj min. presj. Dr. Vesniću. Pokrajinske vlade treba da budu ne stra- načke, već stručnjačke. Stranačko kretanje Na radikalskom zemaljskom zboru bit će izabran Nikola“ Pašić šefom stranke. Više radikalskih poslanika nije zadovoljno sa nacrtom ustava Stojana Protića. — U Zagrebu radi više tvorničara, bankira i drugih prirednika na osnivanju ,Privredne stranke“. — | u Dalmaciji bi se imala or- ganizovati ,Zemljoradnička stranka“. Vođe demokr. stranke vide u tome cijepanje demokr. elemenata, pa bi željeli, da do toga ne dođe. U utorak je bio, cijeli sat Nikola Pašić kod Svetozara Pribičevića. Ovom se po- -sgietu-daje- osobito značenje, jer. se tvrdi, da Pašić ne odobrava Protićevo nastojanje oko stvaranja reakcionarnog bloka. Pašić je konferirao i s Krizmanom o načinu pro- vađanja agrarne reforme. izbori u srbijanskim varošima U Srbiji ima 106 varoši. Općinsku upravu relativne većine varoši dobila je demokratska stranka. Rezultat izbora je slijedeći : Pobjediše Demokrate u 48 općina sa 24743 glasova Radikali DO ea s s 16080- 55 Komuniste , 12 , » 14522 $ Sporazum. , 10, »< 8108 5 Neutr.građ., 4, » 8984... 3 Grad. org. , 1 5 6 > Zemljorad. , 1 Soo) 8B2 : U 2 općine izvršit će se ponovni izbor. Smotra jugoslavenskog sokolstva U nedjelju i ponedjeljak odžan je u Mariboru pokr. slet jugoslaven. sokolskog saveza. Došlo je do velike manifestacije snage sokolske organizacije, koja jeu da- našnjem vremenu od osobite važnosti. Misao jugoslovenskog jedinstva najkon- sekventnije je provedena u sokolskim re- dovima. Disciplinirana vojska jugosloven- skog sokolstva kao nosjoc i zaštitnik na- prednih ideja u našem narodu prestavlja jedag od jakih temelja demokratsko - libe- ralne Jugoslavije. Prva smotra naših uje- dinjenih Sokola obavljena je velikim us- pjehom. Na slet se sjatiše čete sokolova sa Svih strana Juposlavije. U velikoj po--| vorci nošena su 32 barjaka, svirale su brojne muzike, stupalo: je 8 strarješina i preko 5000 sokola. U konjici je bilo 250 konjanika. Na sletu je govorio u ime pri- jestolonasljednika regenta pukovnik Bogi- čević, u ime Nar. Prestavništva Dr. Ribar, u ime ministra Pribičevića min. Rafajlo- vić, te min. Dr. Kukovec. Na javnoj vježbi nastupilo.je oko 1000 članica i 1200 čla- | nova, a gledalo je oko 25000. gledalaca. Ovom prigodom održana je skupština so- kolskog saveza, na kojoj su prihvaćeni za- ključci o velikom sletu sveukupnog jugo- slov. sokolstva, koji će se održati dojduće godine. | ( MANODPNA REPUBLIKA HRVATSKA mia NAučNA 1 BIBLOTEKA, zona POJEDINI BROJ 2 KRUNE | PRETPLATA : za Jugoslaviju : ČETVRT GODINE 20 K za inozemstvo: Godišnje K 160. OGLASI PO POSEB. CENIKU. al < ml Agrama reforma u Dalmaciji Prošlih je dana izašla naredba Pokra- jinske Vlade u Splitu, kojom se privremeno uredjuje odnošaj vlastnika prama kmetu, u pogledu prihoda zemljišta. Dan danas se u cijeloj Jugoslaviji, pak tako i u Dalmaciji, o toj blaženoj agrarnoj: reformi najviše raspravlja, sve političke stranke postavili su je kao glavnu točku svog političkog programa, ona ruši i po- | stavlja razna ministarstva, radi nje se za- puštaju mnoga i mnoga važna državia pi- tanja, a na koncu konca, malo je onijeh koji to pitanje temeljito poznadu. Glavna je svrha puniti uši jadnom težaku o nje- govom pravu na zemljište koje obradjuje e da ga se time privuče kao političkog pristašu, u jednu ili drugu stranku. Svatko je za to, da se agrarno pitanje riješi; ali se opet mora razlikovati poljo- | privredna od političkih pitanja, te nastojati da i ako u politici smjerovi pojedinih stra- naka su različiti bar u poljoprivrednim pi- tanjima morale bi sve stranke slijediti stope onijeh, koji se u tako važna i delikatna pitanja potpuno razumijevaju. Nije mi ovi- me svrha, da dijelim lekcije jednoj ili dru- goj političkoj stranci, već ovime sam htio istaknuti, da se i na mjerodavnom mjestu može griješiti u ovakovim pitanjima, kad glavnu riječ imadu ljudi, iako dobre volje alli bez temeljitog poznavanja predmeta. Eto n.p. gornja Vladina naredba sma- tra t. z. pod težaštinu, kao iednu pravednu stvar, jer je sravnjuje sa običnim kmet- stvom, naprotiv je t. z. pod težaština (sub- colonat) i vječni najam (livello perpetuo) po mojem mišljenju najveća nemoralnost i pravna nepodobština, koja pada na teret jednom težaku odnosno kmetu, a za kojeg svatko viče ,hoćemo kmeta slobodna i ne- ograničenog vlastnika zemljišta, koje obra- djuje.“ livo dokaza : Podtežaština (subcolonat) sastoji se u tome, da težak koji obradjuje tudju ze- mlju svojim krvavim i žuljevim rukama, ne dava odgovarajući prihod sa zemljišta, direkte vlastniku zemljišta, već nekom tre- ćem poljoprivrednom krvopiji, a ovaj tek odgovara vlastniku za dio, koji ga pripada. Do ove se je podtežaštine u najviše slu- čajeva došlo na taj način, u vremenima dok je težak bio rob gospode, da su ovi, koji su obično vedrili i oblačili u pojedi- nim mjestima Dalmacije, uzeli na kmetstvo općinska zemljišta ili ona mrtve ruke, sa pravom na šestu, sedmu ili čak osmu, a oni ga pak davali težacima na obradjiva- nje na treću, zlu petu, ili čak poznam slu- | čajeva na polovicu. Dakle ova privilegovana gospoda, bez ikakvog truda i troška, ru- kama u žepu cijelu godinu, napunjaju u jematvi svoje konobe vinom ili drugim,polj- skim plodinama. ima već dssta god a “di su neke općine u Dalmaciji | bile | tpočele čistiti ove nanfetnike težačkog znoja, 4 sada je pak najzgodniji čas, da se niko“? | vom pravu učini potpuni konac. > Pokrajinska Vlada za Dalmaciju imade svoje Poljoprivredno Odijeljenje, pak ni je čudnovato ako je gornja naredba izašla njegovim odobrenjem. Druga rak. rana u: agrarnom pitanju, o kojoj se je do sada mučke šutilo, Josie t.z. vječni najam (livello: perpetuo). I u ovom su pitanju privilegovana go- | spoda još za mletačkog gospodstva a i kašnje kao neograničeni gospodari Općin- skih Uprava, iznajmili prusivn od Općina.