d

=E | la
mazi SVAKE SUBOTE

m

“UPRAVA I UREDNIŠTVO |
| gApNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 332.
DUBROVNIK. +  ,.—.

2 Rukopisi se ne vraćaju.

= Dubrovnik, 11. septembra 1920.

Žica nam beogradska javlja da je
gent pri polasku za Pariz potpisao iz-
ni zakon; a da je vlada, vršeći kra-
gsku vlast u  Regentovoj odsutnosti,
ipisala ukaz o raspisanju izbora za usta-
otvornu skupštinu. U ,Službenim Noi
ama“ već je oštampan ukaz, po kome
izbori imaju da izvrše dne 28. novem-
m0. g.

S ooDakle konačno ipak — naše slavno
givremeno narodno predstavništvo odlu-
\Islo se je da počini samoubistvo u korist
joda. To je najveća politička žrtva i
Jimjveće kulturno djelo koje su današnji
shaeski predstavnici izveli od 1. decem-
; ra 1918. Hvala _njihovome ,radu“, naše
| državno predstavništvo 28. novembra
E , promijeniti svoju fizionomiju.

| Ma da nam rezultati do sada prove-
enih općinskih izbora ne mogu da budu
ikalna podloga za prosugjivanje i prori-
ene rezultata izbora za konstituantu —
ler općinski izbori nijesu još provedeni
i svim provingijama i jer pitanja lokalnog
nteresa imaju odlučni uticaj pri općinskim
izborima — ipak se može, sa dosta  vje-
pvatnosti, da naslute promjene u stran-
ma ik: licima, koja će ući u naše zako-
pdavno tijelo da \preuzmu | sudbinu  dr-
lave u svoje ruke. Prije svega, očito je,
već sada, da će reakcionarni elemenat iz
predratnih stranaka izaći znatno oslabljen
sa poprišta na _ kojem se odigrava za nj
posljedna bitka; a onda, nema sumnje, da će
nezadovoljne narodne mase pri glasanju iz-
jaciti na površinu krupan broj svojih pred-
avnika okupljenih u soc. partijama, na des-
nicii na lijevici. Već sama pojava većeg bro-
jakomunista unijeće novu notu u partijski
koncerat u našem novom parlamentu. Nji-
hov nastup pognaće ostale stranke da
revidiraju socialnu stranu svojih programa
i da socialnom pitanju u našoj zemlji po-
vete veću pažnju. 1, ne izazove li to još
( u zbrku u. negativnom poslovanju na-
eg predstavništva, ovo učestvovanje ko-
Besko grupe u našoj draatna moglo

iv. o maanak: ddnosie, novi >
parlamenat manje  spoticati o ,histo-
ičke tradicije“ i, nadajmo se, sretno ,pre-
aziti na dnevni red“ preko onih »pitanja“
kojima su se, i naše impotenino pri-
emeno narodno predstavništvo i vlade iz
i takovog predstavništva, najviše zau-
avljale, a sa jedinim uspjehom da su
a ta ,sudbonosna“, pitanja ostala i dalje
sa svojim upitnikom u repu, čekajući da
im ustavotvorna skupština udari pravu
 interpunkciju. O vanjskoj politici, bilo bi
sada preuranjeno pronosticirati gledišta ko-
a će zauzeti konstituanta i vlade iz
ijene sredine, kad se riješi pitanje ustava
kad parlamenat produži svoj obični zako-

o komprozitoveriim X. dresa -- osim ove
Posijednje, koja se je bar — sjetila da
mi sebi ne možemo “dopustiti engleski
asus jednog ,splendide isolation“ i da se
: jen da: mladjo vazalskim od-

Ne irižnjieći ge idalje: u nacečjanjati
itekujući:odmovo izabranih otaca domo-
i * bogzna < kolike historičke preokrete,

U,

Modni život. i noise |

i danas, još ipak toliki: optimisti, |
 usugjujemo nadati Me će. se' akeh

izbora i u našoj mladoj državi — početi
da živi;
gledamo, to su samo ruševine i ostaci o-
stataka, ne samo Austro-Ugarske države
nego i svega onoga što nas je prije 1914.
Spriječavalo da dogjemo do oslobogjenjai
ujedinjenja. — Takovih će ruševina i lje-

ševa, ostataka za muzeje i arhive, iza iz \ 9

bora, biti još i više. Golema će biti zadaća
novih upravnika da uklone te balvane s
puta našeg progresa, da se provjetri ova
zagušljiva atmosfera. Da dahnemo već jed-
nom, da kročimo dalje, dalje i naprijed,
u novi život. |

C. h. S. treba da se oslobodi i veli-

kosrpskog ekskluzivizma, i sitnohrvatskog

državnopravnog dogmatizma, i deželsko-
slovenačkog separatizma. Živa svijest o
ravnopravnosti i jednakosti, sva tri pleme-
na SHS, brisaće i stanke itačke koje, još
i danas, ,troimeni“ narod dijele. Onda će
tek naša država biti ono što smo mi htje-
li, za što su izgarale najbolje i najljepše
naše duhovne snage i za što su pale ju-
goslovenske najplemenitije i najsvetije na-
še glave. S.H.S. treba da bude Jugoslavija.

A onda, SHS -- B, k preporodu čita-
vog Slovenstva.

Jedino tada mi ćemo ispuniti veliku
misiju u historiji Slovenstva, Evrope i či-
tavog svijeta. Mi smo ne ratni ,antemurale“
nego most mira izmegju Istoka i Zapada.

I taj most treba da je nepokolebljivo
čvrst. Jedinstven i silan.
zavisan. 1 naš. L.

Zborovanje bosanskih demokrata

Sarajevo, 6. 1X. 1520.

U nedjelju je održan zemaljski zbor
jugoslovenske demokratske stranke u Sa-
rajevu. Uz glavnog sekretara stranke, biv.
ministra Lj. Davidovića te ministre g.
Stojanovića i g. Henrika Krizmana, na-

đoše se na okupu gotovo svi bosanski de-'

mokr. nar. poslanici, te brojni delegati iz

zemlje. Uz znatan broj seljaka, od kojih |

su mnogi bili prestavnici pokrajivskih or-
ganizacija, upadao je u oko velik broj in-
teligencije, koja i u ovoj, kao i u ostalim
pokrajinama sačinjava glavni stup demo-
kratske stranke. Sam je zbor protekao uz
veliko oduševljenje, a završen je, lijepim

uspjehom. To mu daje i znatnu političku ,

važnost, osobito u sadašnjem času kad sto-
iimo neposredno pred izborima, a tim više
što je ova sredina rastrovana plemenskim
i vjerskim borbama.

. Ministri i ostali prvaci izložiše pravac |

politike demokratske stranke, !/G. Ljuba
Davidović istaknuo je kao temelj demokr.
stranke, koja se osniva na najširim demo-

kratskim principima, načelo da narod sam
rješava o svojoj sudbini. Naša nova dr-

žava mora da bude jedinstvena i slobodna
i u njoj moraju da budu u svemu jednaka
sva plemena i sve vjere, svi gradjani bez

razlike. Protiv argumentacije separatista

govornik ističe, da nema veće Velike Sr-
bije, nego što je ona od Triglava do Var-
dara, ni veće Velike Hrvatske, nego —
ako se ide obrnutim redom — one od
Vardara do Triglava i od Timoka pa do
mora Uz jedinstvo države temeljni je
princip u radu demokratske stranke i pra-
vedno riješenje agrarnoga pitanja. U Sr
biji je narod pravo shvatio značaj i pro-
gram demokratske stranke, te je ona kod
općin. izbora iznijela, mada je nova stranka,
pobjedu i dobila većinu opć. uprava, u
svoje ruke. Nijedna stranka, koja sudje-
duje u akevoj koalicionoj vladi; ne može

-
d ž |

jer _ ovo, što mi oko sebe danas |

Slobodan ine

odmah da provede u taučine svoj pro-
gram, ali su demokrate svojim dosadanjim
radom dokozali, što hoće i što mogu. Uz
povik ,Živjela demokracija“ završio je g.
Ljuba Davidović svoj govor, koji je bio
burno pozdravljen i popraćen općenitim
odobravanjem. :
| Ministar finaacija g. Kosta Stojanović
u svomu govoru istakao je strašne poslje-
dice rata, u Srbiji i u cijeloj Evropi. Rat
je uništio oko 20 milijuna ljudi direktno,
“a daljnja 20 milijuna indirektno. Produk-
Cija je zaostala, a potrošnja se strahovito
povećala te su iscrpljene sve zalihe. Kod
nas, u agrarnoj zemlji, problem skupoće
je uvjetovan /ošim komunikacijonim veza-
ma. Za pasivne krajeve treba u nas 10.000
vagona žita, a imamo i 10 do 15 puta to-
oko na raspolaganje. Za to i treba dati
Slobodan izvoz jer bi seljak inače bio o-
štećen za kojih 35 miljarda. U pitanju dr-
.žavnih tereta i poreza g. Stojanović je is-
takao, da je u nas svaki gragjanin opte-
rećen s najviše 260—270. dinara, dok u
Francuskoj pada na glavu 1000 dinara.
Problem skupoće tiče se u nas najteže či-
onovnika, kojima država treba u svakom
 Slučaju da pomogne. Ministar za agr. re-
formu dr. Henrik Krizman prikazao je a-
grarni problem i kako je bio riješen u Sr-“
biji. Austrougarska monarhija je zadrža-
vala riješenje kmetskoga pitanja, jer nije
htjela narodne slobode. Protivnici obje-
dinju demokrate, da su boljševici, jer ho-
će da mijenjaju dosadašnje državne ured-
be i društveni poredak. Medjutim te su u-
redbe stvorene. silom tudje i nasilne vlasti.
Govori dalje o pitanju begluka i promje-
nama 6. i 7. člana 'beglučke uredbe, koje
je donijela druga Protićeva vlada. Oduzi-
manje zemlje veleposjednišima, koji je ne
obradjuju već decenije, provedeno je bilo
i u drugim zemljama. Čehoslovačka je ta-
kođer dala zemlju onima, koji je obrađu-
ju i nije je ostavila vlasnicima, da uživa-
ju rentu, a ne rade. Isto se učinilo i u Ru-
munjskoj, pa će i kod nas. Demokrate do-
sada nijesu mogli provesti svoje namjere,
ali su osujetili njihovo osujećenje. Pravno
ne pripada veleposjednicima nikakova od-
šteta, može se priznati samo renta onima,
koji bez nje ne bi mogli živjeti. Na koncu
dr. Krizman istakao nekoliko momenata
iz prakse kod provadjanja agrarne reforme
i rezultate, do kojih je dosada dovela ko-
lonizacija dobrovoljaca. Govor ministra dr.
Krizmana bio je prekidan burnim odobra-
vanjem.
i Zborovanje je završeno prihvatom" re-
zolucije, u kojoj su izneseni glavni zahtje-
vi demokrata. Mk.

w
o * w e o

Cinovničko pitanje

Iz redova mjesnih činovnika upozore-
ni smo na jedan članak o odnošaju države
prama javnim namještenicima, koji je iza-
šao. u činovničkom listu. Prenoseći ga u
cjelini, hoćemo da i ovaj put istaknemo,
da je koliko naš list od svog postanka, to-
liko dubrovačko »Jugoslav. Vanstranačko

Udruženje“ zastupalo uvijek stanovište, da
udovoljenje pravednim činovničkim zahtje-

vima odgovara dobro shvaćenim državnim |
interesima, i stoga ćemo razloga uvijek po- _

dupirati naše činovništvo u ovom pitanju
čije je riješenje u najvećoj mjeri i hitno
i važno, Aa

»Jedan od temeljnih sljeme alein
politike glasi : radna. sposobnost uvećava
se u upravnom razmjeru sa povišivanjem
naplate : rad j , io oo posato padje, gdje

REPUBLIKA HRVATSKA moon“

š NARODNA.
: NAUČNA BIBLOTEKA, DUSPOVNIK A E

Pi vase

POJEDINI BROJ 2 KRUNE

\

===

PRETPLATA : za Jugoslaviju
ČETVRT GODINE 20 K

za inozemstvo: Godišnje K 160. |
OGLASI PO: POSEB. CENIKU.

m ši

Broj 43.

su plaćeni najviše. — Žalosno je i pre-
karno, da smo bezutješnim položajem na-
ših javnih namještenika prisiljeni ovako
očevidnu i jednostavnu istinu tumačiti onim
krugovima, od kojih bi se moglo zahtije-
vati ne samo potrebnu mjeru znanja, nego
i oka genijalnosti. No oni kao da ne pamte

i aksiome državne politike, koji ne go-
eda o činovništvu kao o teretu države,
nego kao o neophodnoj nuždi, koja se na-
plaćuje iz samog dobitka što ga unosi
obavljeni ured.

Računa se, pretežna polovica: državne
djelatnosti otpada na ubiranje poreza na
upisivanje i kontroliranje raznih vrela, iz

kojih se crpe državni prihodi, te na spre-

ćavanje i kažnjavanje prevara i zatajivanje
imovine na štetu države. Ostali dio kom-
pliciranog državnog aparata otpada na ču-
vanje reda, uzdržavanje sudstva, nastave i
vojske. Na čiju bi dakle izravnu korist bio
činovnik, ako ne na korist države ?

On je to, medjutim, u punom opsegu
samo onda, kad je dobro plaćen za svoj
rad, što ujedno služi dokazom, da se dr-
žavna i socijalna politika nikada nesmije
medjusobno pobijati. Radenik, koji bude
imao više udjela u dobitku države, više će
i raditi: činovnik, kojega će dovoljna pla-
ća lišiti najponizujućih briga i straha pred
materijalnom katastrofom, osjetit će ljubav
za državu, koja mu obezbijedjuje opsta-
nak, te će gledati, da svoj rad (svrsishod-
no) ujednostavi i ubrza. Jer visoka plaća
ne znači samo ukinuće bijeđe, ona znači
i ponos, energiju, volju za rad, samopou-
zdanje i spremu.

Da je tome tako može nas uvjeriti za-
razna klonulost duhova u činovničkim re-
redovima diljem naše zemlje. Čovjek nije
stroj, koji može obaviti stanoviti dio posla
dalje više ništa. Fizička snaga nije u njega
bog zna kakova, ali pokretač njegove dje-
latnosti i nije mišica nego duh. On, ako
hoće, može desetorostruko više nego ako
mora. Ludo je, dakle, tražiti silom ono, '
što se slobodom mnogo lagje postizava, a što
čini vlada ? Ona činovnika danas politički
i gospodarski prignjetava.

Ništa ni jetako gorko, kao raditi samo
zato, da se zasluži ono najpotrebnije za
samouzdržanje. Jer svatko ima pravo na
imalo bezbrižne dokolice, u kojoj se mogu
razvijati njegove lične sposobnosti i da-
rovitost. Dvostruko pravo ima na to onaj,
kojemu prijeti opasnost, da mu pod željez-
nim maljem monotonog uredskog rada za-.
hire sve njegove bolje duševne sposobno-

ti. Svako bi državno vodstvo moralo imati
toliko počitanja prema ljudskom dostojan-
stvu, da iz rada slobodnih muževa ne učini

rad robova, od kojih ljudsko društvo nema

više nikakove koristi. Ideal starih, apso-

lutističkih državnika bio je taj, da činov-
nik ima samo raditi ovo, što mu se za“

povjeda; kad nema Pe — zapovijedi,
nema ni posla. — Ideal demokratske ere
smjera znanstveno i metodički osposoblje-
nom činovniku dati unutarnju slobodu i
zadaće, za koje se on mora sav založiti.

"To je bez sumnje daleko dostojniji cilj od

prvotnog kadaverskog posluha, no svatko

. znade, da su svi viši ciljevi luksus, dok
nisu namireni zahtjevi želudca. Jer samo

u sredjenim okolnostima može um podu-
pirati ruku.

Javni namještenik sjedi danas u uredu :
rasijanih misli. On nema čestita odijela,

nema dobre obuće, nema cijelog rublja, ne-
ma zdravog stana, nema dovoljno hrane,

nema više novaca, ni stališkog ugleda. Ni-
je nje njemu rad zazoran, ali mu je za-
zorno to, što vidi, da mu i rad ne so

F2, š j aa LOEU ,
7 je Med ij “
ša * pi. S a m 1 “aš Padeti : Pa m

%
zrEpeea