E IZLAZI S SVAKE SUBOTI ———————— nm : PRAVA I UREDNIŠTVO s. DOM, Kovačka uiica br. 332. DUBROVNIK. = :—; * makopisi se ne IRENII: koj i M o HR Z a: e : 1 H 4 Ta ugušene bune Krvavi tragovi naših reakcionera Po glasovima koji nam stižu, nemiri Š « zahvatiše više _ županija, a trajahu govo dvije sedmice, svladani su oruža- oD silom i konačno su ugušeni. O samim E odajima javljene su i potankosti. U: mi je sudjelovalo na hiliade seljaka, grba je poprimila najozbilniji karakter, 1 javna su dobra oštećena, bilo je preko latine žrtava, prolivena je dragocjena mi vojnika i seljaka. U času kad ne- \gijetelj stiskaše našu državu sa sjevera sa juga, kad D' Anunzio svršavaše svoje Iusvajačko djelo aneksijom Rijeke, a ar- utski upadi ugrožavahu našu teritoriju, : oke mase našeg seljaštva ustadoše, da e oružanom silom opru svojim vlastima, ' poruše dobro svoje države, da zataje ina poziv svojega naroda. Ovo je kronički E km dogođaja, koji izazvaše u široj ja- mosti jako zaprepaštenje. Pojavi neza- dovoljstva, neočekivani u ovakoj mjeri i u ovom obliku, nameću svim krugovima, koji uzeše učešća u stvaranju ove države, pitanje O njihovim uzrocima, koje traži jasan odgovor i zbog opsega ove pobune, širokog i po prostoru i po vremenu, te zbog njenih posljedica, osjetljivih i ukrvi iu novcu. = Prelazimo preko glasova plemenskih šovena, koji mjereći po sebi svuda vide plemensku mržnju. Njihovo je pričanje neozbiljno. Poluslužbene vijesti upućuju nas ispravnije na neposredne uzročnike. Ono, što se pripremalo u svim našim kraje- vima, odigralo se sada u Banovini. Samo mjesto ustanka nije od značajnije važnosti. U jednakim okolnostima jednako bi se odrazilo u Sremu ili Hercegovini, Banatu ili Crnoj Gori. Široki slojevi naroda uz krivu obavještenost o novim prilikama, koja je potencirana agitacijom tuđinskih emisara i zavađanjem domaćih izroda, bili su izrabljeni za jednu akciju, koja je u nezgodnom po nas času imala da svrši teškim posljedicama. Dugim, a brižnim radom široku mrežu razapetu preko Ju-. goslavije povezivahu Radići u Zagrebu, Nikole u Gaeti, Sachsi na Rijeci, Franki u Beču, Vešovići na Cetinju, Bolle u Sa-- rajevu, Gruberi u Dubrovniku, Ucelini u Kotoru, i stotine drugih. A kad je bilo sve spremljeno, Horti je štampao proglase, Sachs je poslao pare, iskopane su sakri- vene puške, začegrtaše mitraljezi. Jedno treba ipak istaknuti. U sređenim država- mai u normalnim prilikama ovakova ak- cija, kolikogod dobro smišljena, mora da se razbije na državnoj svijesti širokih sloje- va. Među našim narodom naprotiv pro- tudržavna agitacija naišla je na podatljiv teren. A sam Vanjski utjecaj nije bio do- voljan, da revoltira ove mase, inače mirne, ida ih natjera u očajničku skrajnost. Tu su još drugi uzroci, posredni, a odlučni, i rije ih teško uglaviti. | = Široki slojevi našega naroda prožeti su dubokim nezadovoljstvom. Klica _ mu nije u plemenskom antagonizmu. Separa- tistička je misao umjetna, pa je seljaku tuđa. Osnovi su mu drugi, a ima ih više. U Prvom redu država je kompromitirana U očima širokih slojeva. Državni funkcio- nizam danas zatajuje redovno i općenito. a dizorganizacija odrazuje se kobnim protusovljem u svim granama javnog ži- Vota. Javna bezbjednost i opća sigurnost Ugrožena je i u najmirnijim krajevima. s ide se direktno proti naroda. Spo- | gran. pradekdja pravdu s mda 2 rina plaćena | u gotovom. o mamo “omashio onin onom onaj zako sg : POJEDINI BROJ 2 KRUNE | PRETPLATA : za Jugoslaviju : > ČETVRT GODINE 20 K za inozemstvo: Godišnje K 160. OGLASI PO POSEB. CENIKU. E Broj 44. korupcija. Kroz dvije godine narodne sa- mostalnosti naš seljak nije osjetio svoje oslobođenje. Zbog begova, koji ovu dr- žavu niti su htjeli, niti hoće, ubija se kmet, koji sve za“nju dade. A ne samo. reforma nije provedena. Zemlja je bogata, a narod gladan. Izvozničarstvo evijeta, či- novništvo skapa. Porezi se dižu, a sku-- poća skače. Revolt, koji je izbio Pale posljedica je ovih prilika. Uzročnike ovog stanja tereti jaki Eo teške krivnje prolivene krvi. Redovi su ili | naše reakcije puni, ona je njihov oslon, a njena je riječ danas odlučna. Jugosloven- i * ministarskog savjeta, na kojoj je Dr. Trum- ska demokratija otrovala je kompromisom prve časove našeg oslobođenja. Zbog ,, kon- | Za Pred rješenjem jadranskog pitanja *a Dr. Trumbić_se “povratio u Beograd seljak, nego svi slojevi. Ni jedna radikalna | - dovlja, koja za nas prestavlja lijep uspjeh. Njegovim nastojanjem dobit ćemo paro- nakon ugovorene podjele trvyovačkog bro- brode društva Oceanije, Dalmacije, Ungaro- Croate, Račića i Dubrovačke paroplovidbe. x tomu i nekoliko lađa, koje su bile mi- litarizane i sedam zadržanih u Italiji i pro- glašenih plijenom. Otprilike ukupno 200 “parobroda sa 170.000 tona. Na 16. septembra. bila je sjednica obić referisao o radu na konferenciji u Pa- cetracije“ propušteno obračunanje danas +. rizu, naročito o jadranskom pitanju. Iznio se osvećuje krvavim pobunama. Vlast je“ * je stanovište talijanske vlade, koja je sada u šakama shs reakcije. Slave se njezine za direktne pregovore. Ona će do kraja orgije. Ne haje begovat što raja pišti. Mi- 2: ovog mjeseca po svoj prilici ponuditi na- traljez puca, a seljačka krv se lije. Ali oi šoj vladi da odašalje svoje delegate. » vako ne može se dalje. Buna je u Hrvak+ skoj ugušena, i to nije dosta, jer treba je. > Sve je od poslanik g. Teodorov poznat još iz ratnih ukloniti uzroke u cijeloj državi. drugo jalov posao. Uz sadašnje stanje, štć Bugarsko-jugoslovensko zbližavanje U Beograd je stigao novi bugarski se dogodilo jučer u Hrvatskoj, dogodit de“ dana kao osobit protivnik Ferdinandove se sutra u cijeloj zemlji. Razorni elemehiti ne će odustati od svog djela. Onemogućiti | domaće reakcijonare znači uništiti vanjske spletkare. Zadovoljstvo naroda pajnk .šen zajedno sa Stamboliskim. Njegov do- je temelj svake države. | o Glasovi beogradske štampe Progres, 14. IX.: Ono što treba odmah. reći, to je da buna u Hrvatskoj“ nijerizie- nadila nikoga ko ima jasan pogled na sta- nje u zemlji. Sutra u Srbiji, kad se u ši- šim razmjerama bude počeo da kupi po- rez od naroda, i za porez da prodaje ze- mlja i stoka, seljak će odgovoriti bunom. Ali svaka buna u Hrvatskoj, iovo je mož- da najnesrećnije u cijeloj stvari, ma iz koga razloga da izbije, u opasnosti je da bude iskorišćena kao protusrpska. Kad bi to i bilo, zato nosi odgovornost protivjugoslo- venska politika svih stranaka danas u vladi, politika podržavanja i iskorišćavanja za stranačke ciljeve plemenske netrpeljivosti, koju je ostavila za sobom nesrećna proš- lost Ovaj protivjugoslavenski rad, i svako- dnevno i dosljedno razrivanje narodnog jedinstva nesumljivo je najveći zločin da- našnje vladavine prema budućnosti ove zemlje. | Buna u Hrvatskoj treba da bude straš- na opomena današnjim vlasnicima. Ono je dokaz da smo danas došli dotle da država nije u stanju da sproveđe ni jednu oštriju mjeru, a da ue dođe u otvoren sukob sa narodom. Kad država dođe dotle, onda je jasno da je njen dalji život samo tako mo- gućan, ako se odnosi. u njoj iz osnova izmjene. »Jugoslav. Narod“ 12. IX:; Revolt, koji je izbio u Hrvatskoj, ima više socijalni nego | politički karakter, a ni u kom slučaju vjer- ski ili plemenski značaj. Narod kojije mu- čen austrijskim rekvizicijama za vrijeme rata, nije mogao da podnese kršenje za- kona i u svojoj nacionalnoj državi. Spon- tano je izbio u cjelome kraju revolt se- ljaštva protiv nasilja reakcionarne vlade u Hrvatskoj. Pokret će biti ugušen, ali se neće moći da popravi griješka, koja je uči- | njena, sve i kada bi krivci, vlada i njezina ekspozitura u Zagrebu, bili > kažnjeni. Širite ,Rad“. U ovom kutu naše države, među Ne- retvom i Bojanom, ,Rad“ je jedini glasnik - jugoslavenske demokratije. Dužnost je svih napredno liberalnih elemenata da ga po- mognu u njegovoj borbi protiv jakim kon-. servativno reakcionarnim nastojanjima. politike i radnik na zbliženju Bugarske i Srbije. Dosljedan u svom djelovanju stu- pio je 1914. u antantinu vojsku kao borac, a kad se povratio u Bugarsku bio je uap- lazak toplo pozdraviše mnogi beogradski listovi, a osobito oni mlađih ljudi. Ističe se potreba boljih međusobnih susjedskih “odnošaja, koji će postepeno dovesti do pot- punog bugarsko-jugoslovenskog stapljanja. M. Nikolić piše u ,Progresu“: ,Jugoslavija bez Bugarske, to je Jugoslavija od koje je odsječen jedan dio njenog tijela“. Ova na- stojanja ne mogu odmah da se realizuju, jer su i previše teške povrede, koji zada- de bugarski našem narodu, ali je u obo- stranom interesu, da se potraži zajednički “osnovi za sporazuman politički razvitak u dalinjoj budućnosti. Imenovanje poslani- kom baš g. Teodorova, kao u opće sva politika g. Stamboliskoga pružaju nam za- to najbolje nade. Nastupajuć svoju službu kazao je g. Teodorov: ,Priznajem, da je rat protiv Srbije bio ne samo zločin već i bratoubijstvo, ali ne zaboravimo, da na pokajanju tog zločiva radi čovjek, koji je još 1914. godine, prilikom hapšenja i okriv- ljivanja da je srbofil rekao: Ja nijesam ni Bugarin ni Srbin, ja sam Jugosloven!“ Q- vakovo shvaćanje prvi je korak u radu za konfederaciju naših država. Bokelj Špiro Poznanović U času kad je naša štampa puna pr- ljavih afera, koje zbog baratanja dr- žavnim novcem bacaju rđavo svijetlo ne mnogo naših visokih državnika i stranač- kih prvaka, treba istaknuti jedan svijetli primjer, kojeg je ovih dana pružio naš “zemljak, g. Spiro Poznanović, rodom iz Kotora. Ovaj ugledni rodoljub poslan je od naše vlade, da radi na organizaciji do- brovoljačkog pokreta u Južnoj Americi. U društvu sa drugim emigrantima, a među nji- ma i našim Dr. Ljubom Leontićem, divno je | izveo povjereni mu zadatak. Vlada mu je progradšira- u ovu svrhu povjerila 800 hiljada frana- oka, koje je promijenio u 600 hiljada pe- zeta, a ostatak je, nakon obavljena posla, opet promjenio u franke. Svotu, koja je po novom kursu iznosila 2 milijona franaka | isplatio je nazad malo vremena našem po- slanstvu u New-Yorku. G. T. Poznanović tim je, osim obavljenog povjerenog posla, još pribavio našoj državi znatni višak od milijon i 200 hiljada franaka. Ko pozna + jedak, . čast ne samo njemu, nego svemu našem e ovog savjesnog i karakternog državljanina nije mogao drugo od njega ni očekivati) a mi iznosimo ovaj, u ovom vremenu ri- slučaj kao primjer, koji služi na kraju, Kolonizacija dobrovoljaca Na sarajevskoj skupštini izjavio je mi- nistar Dr. Krizman o kolonizaciji jugosla- venskih dobrovoljaca sledeće : Dobrovo- ljačko je pitanje u savezu s agrarnim pi- tanjem. Naša državaisvi mi obvezani smo dobrovoljcima. Obvezani smo onima, koji zavoravivši na svoju kuću ina svoje bližnje pohrliše pod srpski barjak u jugoslaven- ske legije da se bore za slobodu i ujedi- njenje našega naroda, pa makarine znali hoće li se ikada moći vratiti svojim kućama Oni su ono, što mi najmuževnijega i naj- junačkijega imamo u narodu i zato se treba pobrinuti za njih i treba ih staviti tamo, gdje treba da se straži straža naše države i našega naroda. Ondje, gdje se dobrovoljci ne mogu da podmire sa zemljom, koja je u njihovoj okolici, a to je nažalost tamo, gdje ima najviše dobrovoljaca, treba da se: nasele na zemlju koja im je obećana još od kraljevske vlade na Krfu i ta zemlja mora da im se da po nekom izvesnom planu, kako bi njihovo naseljavanje poja- čalo naš narodni živalj. Ovo naseljavanje dobrovoljaca već je započelo, tako, da da- nas u Metohiji i Makedoniji ima već 1400 porodica, a drugi veći deo dobrovoljaca smestiće se u Bačkoj i Banatu, gdje je tu- đinski upliv rasuo naš narod i gdje smo u velikoj manjini: Sad je agrarna reforma | sredstvo, da se na našem narodu popravi onu nepravdu što je tuđa vlast na našem narodu vjekovima zgrešila i da tamo oja- čamo naš elemenat. Dobrovoljci iz onih krajeva, gdje zemlje ima već su podmireni. Sada treba da se kolonišu dobrovoljci iz onih krajeva gdje zemlje nema. No ta ko- lonizacija je vrlo teška i zapinje zbog go- tovo nesavladivih tehničkih i financijskih problema, Nije dosta dati samo zemlju, nego treba naseljenicima dati i sve što je potrebno za obrađivanje zemlje. Površine koje su potrebne za kolonizaciju prema planu koji sam malo prije razložio, saču- vane su i izlučene i sad se postepeno vrši kolonizacija dobrovoljaca u one krajeve. No moram da spomenem da se ta koloni- zacija ne može preko noći da izvrši, jer je teško brzo riješiti pitanje izgradnja kuća i nabavke ostalih potreba, ali će ti radovi sada poći bržim tempom jer mi je ministar financija stavio na raspolaganje potreban kredit za ovu godinu od 20 milijuna dinara. Skupština je odobravanjem popratila ovu izjavu g. ministra. Pred izbora za konstituantu IZBORNI ZAKON. Po izbornom zakonu za ustavotvornu. skupštinu, potpisanom na 3. septembra, a otštampanom na 6. sept. u br. 165. ,Službe- nih Novina“ predviđeno je, da će izbori biti u celoj zemlji na 28. novembra 0. g. Sama konstituanta sastat će se na 12. decembra. Donosimo glavnije odredbe ovog važnog zakona. Ustavotvorni i zakonodavni rad Ustavotvorna Skupština radiće sve dok ne donese Ustav, a za tim i one za- | kone, koji stoje u neposrednoj i tesnoj vezi s Ustavom, kao i zakone finansijske prirođe, koji ne trpe odlaganja. s _ fa