| aah SVAKE SUBOTE : “DUBROVNIK. = Rukopisi se ne vraćaju. --- PR: ti Sašom otadžbine u toku se pripreme pomo borbe. Prvi put u slobodnoj državi I gstupit će najširi slojevi izbornoj žari, siako malo prekasno, osobito obzirom druge evropske zemlje, pravo raspolo- enje narodnih masa naći će, bar djelo- dgični, izražaj-u rezultatu, koji će one svo- m glasovima odlučiti. Obavljeni opć. iz- ori u većem dijelu države olakoćuju nam aženje u izbornom srazu, čiji je ispad d najveće važnosti po daljnji razvitak na- a0 eg političkog života. | Izbori će u prvom redu odlučiti ne- di čenim sukobom naprednih i konserva- livnih elemenata. Ovo grupisanje u dva “fabora izazvalo je različito naziranje u svim ovuijim pitanjima narodnog i državnog ivota. Naša država u ovom obliku, kao edin nstvena monarhije, u najvišoj je mjeri lod rada i nastojanja jugoslavenske de- ana I kolikogod je opravdano pri- g aranje imonopolisanju patriotizma, ipak e ne može da poreče, da su sve one gru- cije, koje danas čine front proti našoj kmokratiji do jučer činile front protiv e ili ovakove države. Jugoslavenstvo je na i danas ir KU JLlik a č, IdKU JE JU JIN dt ć alno politička pitanja, gledom na so- | a još je i teže. Stranke, koje presta- i koje se jedino oslanjaju na veliki Iwijeme stvorilo je novo stanje. Naš narod liraži i našoj državi treba socijalnih refo- imma i to najradikalnijih. Plamen revolu- dje liže našu državnu zgradu sa dvije e Danas iz Rusije, sutra još i iz Ita- e, a u nas zemlja puna kmetova. Zadr- ž vanje ovog stanja ili za čas odgađanje j jegova riješenja znači pripremanje onog dio je svukud buknulo u jednakim prili- 1 ama. Da za to teren nije opor dokaz su ogođaji u Banovini, a i po drugim kra- sad a. Seljačko, radničko, činovničko i stala pitanja bit će riješena, danas o tom sumnje, i u tom ne može da bude ka. A dva su načina: milom ili silom. mokratija hoće odlučne mjere, reakcija ovocira krvave staze. Ovo su uzroci o- reka, koje su izazvale toliko ministarskih iza, od nar. prestavništva stvorile bez- noćan skup te u opće paralizovale vas 8 javni život. One su toliko duboke, da dinis a ___ - o un hamba o —;—— je tuđe. I otud sve. emo pe a vo : | ulturni život. i »Nova Evropa“. Skup istaknutih jugoslavenskih inte- alaca (Cvijić, Smodlaka, Stojanović N., n) započeo je pokretom — analognim 1 u Engleškoj i Franeuskoj — čiji je organizacija Evrope na osnovi de- na i zadovoljenog nacionalizma, wi moraju prethoditi isticanju i pri- nju u djelo krajnjeg i najvišeg cilja, Ba aha i opšteg blagostanja“. Vi- Al : —_———— a pomeo > mona poe oopommom mm. > nio će izbornom borbom | Udruženim reakcionerima treba suprostaviti ujedinjene snage | a jugoslovenske demokratije među njima kompromisa ne može, a i ne treba da bude. Oštrinu'sukoba znatno sna- ži jednaki razmjer protivničkih snaga, a taj treba poremetiti. I u tom će se znaku vo- diti izborna borba. * Svijest o značenju ovih izbora i važ- nosti njihova ispada treba da prožme sve demokr, elemente ove države. I ako ju- goslovenska demokratija nije koncetrisana u jednoj partiji, nego rastavljena u više grupica, jer nije podijeljena principijenim oprekama, nego ličnom netrpeljivošću i taktičkim nesporazumcima, njen istup treba da bude jedinstven, kao što je jedinstve- na i temeljna misao, koja joj je zajednička. Demokratska partija pozvana je, da u tom učini prve korake. Ona je i dosad iz- nijela na svojim leđima vas teret i sve uspjehe teške borbe, ona je svojim otpo- rom onemogućila reakcionarima premoć u ovoj državi, i svim tim stavljena je u po- ložaj temeljenog stupa i glavnog oslonca sve napredno liberalne demokratske Ju- goslavije. Ne _ ćemo da poričemo važnost zemljoradničkom pokretu, ne osporavamo opravdanost reserviranosti pojedinih poli- tičara, ee ostadoše po strani u stranač- Z hi Ne _ mc žeme uk DFATI irho d mok; partiju od jakih prikovora pojedinim lično- stima, njenom sastavu i raznim istupima, ali ni čas ne možemo da posumnjamo u odlučno značenje demokrat. partije po ju- goslovensku demokratiju. Ona je danas najjača demokr. frakcija, ona treba da prednjači, a sve druge treba da se oslone na nju i tada skupa u borbu. Jugoslovenska demokratija, predvođe- na prvacima, koji prestavljaju najsređenije najodlučnije i najčestitije ličnosti u svoj našoj političkoj borbi, neka stupi na iz- borno poprište u cijeloj državi kao jedin- stvena vojska napredne misli. Narodno je- dinstvo samim tim faktom dobija najrealnije značenje. Nijedna druga građanska gru- pacija nije ga tako dosad provela, niti je u stanju da ga sada tako provede. Ova- kav nastup bio bi k tome i jaka garantija ispravnog riješenja svih državnih i druš- tvenih pitanja, oko kojih se vodi izborna borba. Sporazum na biralištu odrazio bi se sporazumom u parlamentu. Ugušimo sit- ne razlike, a jedinstven istup olakšat ce nam borbu i osigurat će nam uspjeh. Izbornik. naše Sokolstvo. T. Ostojić prikazuje pokret Seljačke Demokratije, prama kojem, izgle- da, pokretači ,N. E.“ goje jake sklonosti. Možda se uprav uslijed toga uvukla u list jedna netačna tvrdnja, koja se odnosi na politički život omladine. Pokret ,Selj. Dem.“ na universitetu, koliko po kvalitetu i kvan- titetu svojih članova, toliko po obavljenom radu nema nikako one važnosti, koja mu je dana. Jovan Cvijić piše o koruškom plebiscitu, a Charles Oman iznosi svoje predavanje o borbi Istoka i Zapada. U pro- gramu lista pokretači konstatuju kako naši »stari političari, u ogromnoj većini, nisu razumeli smisao rata“, pa smatraju svo- jom dužnošću, da to podkrijepe dokazima i podacima, au tom pogledu veoma je in- teresantan aktuelni portret ,tipa solidnog mediokreta“, našeg premijera g. Vesnića. Uz navedene članke slijedi obilati pregled politički, ekonomski i književni sa prilo- zima M. Ćurćina, SI. Jovanovića, 1. Seku- Lak BE PY. Te 4 + , - bo ko? da Dubrovnik, 25. jomora 1920. | o > -- egzistencije i ognjišta. pe na "A * ; ž A > = - _ POJEDINI BROJ 9 KRUNE. a x š == PRETPLATA : za Jugoslaviju : ČETVRT GODINE 20 K za inozemstvo: Godišnje K 160. OGLASI PO POSEB. CENIKU. mc ml _Broj 45. 4 Harnost talijanskom: ,savezniku“ z Sd Mtelodniku Ministarskog Savjeta Dru. MILENKU VESNICU E * Beograd. a. MB Gospodine Predsjedniče ! Prema no-- vinskim izvještajima Vi ste, Gospodine Predsjedniče, govoreći o zahvalnosti koju dugujemo svim Saveznicima, na upadicu starine Don Jure Biankina: Zar i Talija- nima ?“ naglasili: .Da i Talijanima“. < Gospodine Predsjedniče ! Mi ne možemo a da ovim putem ne dademo oduška našemu začudjenju i pre- neraženju naroda nad time, što Predsjed- nik naše narodne vlade i prvi savjetnik krune, pred Narodnim Predsjedništvom tako napadno naglašava našu dužnost za- hvalnosti i Talijanima, baš malo dana poslije toga, što je i on sam morao da izjavi, kako je ustanovljeno da nedavne arnautske upade na naš teritorij rukovo- de agenti i časnici jedne strane vlasti, za koju svi znamo, da je to Italija, i koji to čini baš u oči godišnjice okupacije Rijeke po D' Annunziu, koji je, prkoseć svim od- redbama Saveznika, još i danas pasivni- ma, cijelim nizom izazova zavio u erno hiljade naših ljudi, uništavajući im živote, obljetnice, za koju je teško reći dali je veća muka za nas ili veća bruka za Sa- veznike, u jednodušnoj manifestaciji Na- rodnoga Prestavništva i vlade planuti ogor- čenjem i dići posljednju opomenu Savez- nicima i Italiji. U mjesto toga mi smo morali da slušamo poruku, da bi bili naj- neblagodarniji narod, kad nebi izkazivali najveću zahvalnost svim saveznicima jed- nako, pa i Italiji. Mi se pitamo, i pitamo Vas, Gospo- dine Predsjedniče : Zar zahvalnost i onoj Italiji, koja nije ušla u rat uzbudjena na- valom na Srbiju i porobljenjem Belgije, ali je ušla onda, kad je u mraku tajnosti iznudila od Saveznika na našu štetu više nego što joj, u sramnom cjenkanju, po- nudile centralne vlasti, onoj Italiji koja je diskreditirala savezničke ratne ciljeve načelom ,svetoga egoizma“, pa time osla- bila njihovu moralnu snagu baš onako, kako je oslabila i njitovu efektivnu snagu tražeći pomoć više, nego li ju dajući ? Zar i onoj Italiji, koju je sa;london- skim paktom izdala, a cijelim daljnim ni- zom spletaka te jednom bezočnom propa- e -- - lić, J. M. Jovanovića, M. Kostrenčića i dr. Oprema je ukusna, a cijena je ovom broju 5 D. Adresa: ,N. E.“ Zagreb, Preradovi- ćev trg 9. g Južnoamerički Jugosloveni. Jugosloveni u Južnoj Americi u radu za svoj narod. Napisao Marcel Kolin. Pred- govorom popratio Ivan Meštrović a pogo- vor napisao 1. F. Lupis-Vukić. Sa 15 slika i jednom zemljovidnom kartom. Naklada pisca. — Zagreb 1920, — Cijena 5 Dinara. Ova zlatna knjiga, koja donosi toliko plemenitog otačbeničkog zanosa i ljubavi prama domovini, morala bi resiti svaku našu patriotsku kuću, jer su u njoj zasa- gjeni najljepši cvjetovi vedre ljubavi o- tačbeničke. Treba biti u tugjini kao naši ljudi u Južnoj Americi, da osjetiš zanos za milom domovinom i da budeš zanesen tom ljubavlju, pa da izvršiš sva ona velika dje- la požrtvovanja, darežljivosti i dadeš do- nm sa shu zam KEPIJELIKA HRuataene Reakcija potlačenih na nedostojno metanisanje gandom pobijala i! sprečavala najviši i naj- svetiji ratni cilj Srbije — oslobodjenje i ujedinjenje svih Srba Hrvata i Slovenaca — proglašen svečano u početku rata i u najtežem času austrijskoga napredovanja, u času dok je Italija tek počela da raz- mišlja, kako će i od koga će da naplati svoj neutralitet. | Zar zahvalnost zato, što su, poslije albanske Kalvarije, lagje poslate sa hra-_. nom i ljekovima od Francuza i Engleza, pred očima izdišuće srpske vojske zadr- žavane i vraćane, zar i na smrti hiljada izgladjenih izbjeglica, zar ina pogibiji ono trideset hiljada regruta, od kojih je do Krfa došlo tek par hiljada ? Zar zahvalnost zato, što je ,sveti ego- izam“ Italije omogućio već rastočenoj Au- striji da i opet cementira svoju vojsku, a naš elemenat u Austriji stavio u tragi- čan položaj, da braneć sebe na Soči, mora pomagati produženje svog robstva i života svom najljućem dušmaninu ? Zar zato, što je ta saveznička Italija branila hiljadama naših vojnika, koji jei se predali, — prije i poslije prevara rimskog pakta — da se bore u redovima | savezničkima, naročito srpskim, zar zato što je legionare naše, koji su se u. _posljed« < njenu vojsk gućili jevtine pobjede? Zar i zato, što je zadržavala akgE naših revolucijonarnih organizacija, što je otela austrijsku flotu, ne iz austrijskih vec iz naših ruku, što je ušla u naše gradove i krajeve kao prijatelj i mandatar Save- znika, a ponaša se kao okrutan osvajač u neprijateljskoj zemlji ? Da joj budemo zahvalni i na stvaranju obruča neprijateljskih susjeda, koje je ona kušala i kuša da stvori svuda naokolo, podupiruć i dražeć svakoga našega susje- da protiv nas ? Još se puše ruševine ,Narodnoga Do- ma, u Trstu i naših narodnih institucija u drugim mjestima, još se nije isušila krv pobijenih i suze -prognatih i upropaštenih, zar i zato da budemo zahvalni ? U odbrani naše granice palo je po Albaniji mnogo života naših, — toliko koliko bi možda bilo dovoljno, da očisti naše obale od Talijana brže nego što su očišćene naše granice od Arnauta — pa zar i na tome da zahvalimo Italiji? kaza, kako je visok i etičau momenat do- movinskog osjećaja. ' Čitajući tu vedru knjigu patriotizma, | razmišljaš na naš divni ilirski pokret u ko- me je u domovini ljubav blistala kao što je blistala u našoj plemenitoj jugoslaven- skoj Južnoj Americi, Tamo je zanos bio svetinja i dužnost, jer je iz toga zanosa došlo toliko dokaza jednog drugog čuvstva iz koga su slijedila junačka djela nezaboravna u historiji na- šeg oslobogjenja. Gosp. je Kolin sve to znao takovim stilističkim bogatstvom opisati, da se ova knjiga čita kao divna eseja još divnijih podviga naših uzornih južnoamerikanaca. Toliko je biserja razasuto po toj knjizi, da je žalosno za nas kada ta knjiga ne bi do- živjela nekoliko izdanja, jer je ona Za pra- vo reći škola otačbeničke ljubavi. Proči- tajmo tu knjigu i okrijepit ćemo, se te za- hvalit onom divnom našem narodu preko | * . pa u, po m. zo zr, zarobila, kao i one koji su joj sate emo: X # Mj ot kite 5 moose == “ir u K+ Li A VR A x , B \ * bak > ( naro 4-4 08 Š K B kk E a jaa ž ; + ai Bh: a ) "# A a ' * Mesi kA M m < “4 ća m ACE “ : >» ' Pa ky 5 ks da pu - o. i odo avto eda hda 2 00 sje oj go ze op ha si - 1 me. : , _ m nan nm za o) Mijom KO ia e a : EP RIA ET SREZ DELTI SE mašti sis LELE ž “jaa | o Re tica be a... / > ka Š =. za e pe mm nn