KJ IZLAZI SVAKE SUBOTE —— UPRAVA 1 UREDNIŠTVO RADNIČKI DOM, Kovačkažuliča br. 332. DUBROVNIK. Rukopisi se ne vraćaju. . . eis . * .. ) u/ m. > Godina li. — 3 : : Md. : ka S RE SKa 2 . >; e se S Z “, : ć e a o o ua o kes : > i : moe m X : Ž : Ć ; e je E Ze : a Ra PEL ' dd 4 ' , £. | £ št 2 gli š ć t | | : Ka aj dO o e E : & dje FRANO sUPILO | 7 25. septembra 1917. | Već je treća godina da | Frano Supilo. | Kao što dijete, koje se rodi po smrti | svog roditelja, može samo da štuje uspo- | menu roditeljevu, tako će i Jugoslaviji biti sveta uspomena na Supila; ali nikad se neće nitko naći, ko će biti u stanju da | narodu prikaže onako živo onu živu borbu, koju je Supilo vodio i izdržao za ostva- | renje Jugoslavije. je preminuo g Supilovi mrtvi ostanci spaljeni su u | Goldersgreen kod Londona, e da se tim omogući da mogu biti prenešeni u domo- vinu. Posljednjem obredu sudjelovala je čitava jugoslovenska kolonija i veliki broj pokojnikovih engleških prijatelja. Naši en- Igleški prijatelji dok su u njemu oplaki- Inuti radi mlade Jugoslavije, koja je tek imala da se rodi. Ovi naši prijatelji već |do tog momenta imali su prigode da upo- (znaju i cijene ljude Supilova i Trumbićeva kova, ali na žalost da iskuse i upoznadu li neke balkanske mentalitete. 1 Supilo, čovjek kristalnog poštenja, Ikao političar izvanredne bistrine znao je a sa sjegurnošću prozre u dogodjaje. On lje znao da otkopča i najzatvorenijeg di- i nevjerojatnost za naše službene krugove i koji je bio potpisan 28 aprila 1915, za Supila nije bio tajnom, on mu je u Pe- trogradu ušao u trag već koncem marta (brzojavni prosvjed Supilov Lordu Grey u London 29/3 1915.), a već 2. aprila on daje našim faktorima detalje o zločinu, | koji ge protiv našeg naroda počinja, Cijeli april 1915. ispunjem je brzojavnim pred- stavkama, kojim ie Supilo iz Petrograda bombadirao Lorda Grey, Delcassea, Izvol- —— evropske veličine. U političkim spisima pokojnog Supila ima jedan memorija! pro- tiv Sasonova, koji je prava optužnica, a m istoj je jedna činjenica žalosnija od druge. | hk Ne manja Supilova zasluga od otkrića I ondonskog ugovora je otkriće drugog na- umljenog zločina protiv jugoslavenskog na- roda, otkriće svih onih planova i formula, h oje su išle za cijepanjem našeg naroda, i za stvaranjem država i državica na konfe- sijonalnoj i plemenskoj bazi, t& sličnih ek- sperimenata, (August 1915). . | = Supilo je bio došao u sukob sa služ« benim licima Srbije (vlada bijaše: u ruka- ma radikala) s jedne strane i sa Jugo- | slovenskim Odborom i Drom Trumbićem svojim drugovima iz Odbora s razloga, jer im je poricao dovoljno energije u obrani | jugoslovenskog stanovišta napram tjesno- | grutnosti ondašnjih službenih predstavnika. 10d važnosti je danas Supilova izjava 5. juna 1916, kojom je on opravdao svoj istup iz Ju: goslovenskog odbora. Oni koji ostadoše u Jugoslovenskom Odboru jednako su mi Slili kao Supilo, ali da se poveli za njego- | vim korakom, bilo:bi već u prvom momentu (ošlo do rasejepa i voda bi skrenula na Mlin onih, koji se zabavljahu idejom: O stvaranju više jugoslovenskih: državica. | = Supilovim istupom iz Jugoslovenskog ora, podijeliše se uloge megju njim ! orom, težeć: k istom cilju, dvim pu: je tek on znao da to učini. Supilova zobzima borba i ako je dolazila u pri- & Talijanima, jer su oni to izrabljivali 1 |vali svog dobrog prijatelja, bili su zabri- je bio tajna: skog i kako li su se sve zvali ondašnje: Ige druge strane. On je došao u sukob sa energije troši ma, Supilo onim šibanja, šibajući onako, vin: ' tumačili kao nemogućnost stupanja Srba i Hrvata u jednu državu, s druge je strane imala uspjeha, jer je zainteresovala razne krugova u Eugleskoj u pogledu budućeg nutarnjeg ustrojstva naše države, te ova činjenica uz neke druge dogodjaje izbila je iz moždani nekih glava ideje o komisarja- tima, telerancijama i slično, te omogućila teren za sklapanje Krfske Deklemacije. Prije sklopljenja Krfske Deklamacije Su- pilo se izmirio sa svojim drugovima, od ganuća je plakao, a vijest o sklopljenju same Deklamacije (jul 1917) zanijela je Supila neopisivim oduševljenjem i stao je da već premišlja dali bi opet stupio u Jug. Odbor. On je priživio svoje poslijednje dane velikim utiskom tog uspjeha jugo- slovenske stvari. Istina je, u Krfskoj Deklamaciji naša država nije još — Jugoslavija, ona je“tek — SHS, ali Supilo nije na to polagao onu važnost, kao u prvim momentima rada Jugoslovenkog Odbora, kad je ovaj u svo- jim političkim predstavkama morao da proskribira naziv Jugoslavije, ako je htio da bude predveden pred službene faktore Savezničkih Vlasti, Pokojni Supilo ostavio je dragocjeni arhiv, a sa strane Jug. Odbora bila je i sredi, e da ga ne zadesi zla sudbina te i on nestane netragom, kao na žalost neki drugi važni spisi, koji mogu da budu ne- počudni preživjelim mentalitetima. Nema više razloga da se drži zastor nad Supilovim spisima i nad njegovim neprocjenivim rađom. Neka narod upozna neumrle zasluge ovog svog Velikana, a osobito oni, koji su za života napadali Su- pila kao bezvjerca i framasuua, ioni, ko- jim je danas na ustima vjera samo kao stranačko demagoško srestvo, neka vide što je sve Supilo učinio na obranu vjere i neka od njeg nauče kako se sloboda vjere i crkve podiže i zaštićuje. Uz Supilov politički arhiv tu je još i onaj ogromni arhiv Jugoslov. Odbora. Izbori za konstituantu su na pragu, te ako narod ima da zatvori vrata konstituante onima, koji su se ogriješili o jedinstvo na- roda, treba narodu pokazali, ako ima ta- kih ljudi, a osobito ako oni igraju važnu ulogu u našem javnom živoiu. Ako je istina, da su neki naši pred- stavnici kod Saveznika postavljali zapri- jeke protiv priznanja J ugoslovenskog dijela našeg naroda iz Austro - Ugarske kao sa- vezničkog naroda, kao što su bili priznati Ceho - Slovaci, Poljaci, Rumunji i čak Ar- menci, ako je istina da argumenti koji su se strane tih nekih predstavnika iznosili protiv tog priznanja u mnogom | se po- krivali sa onim argumentima, koje su iz- nosili Talijani, ako je istina da je bilo slu- čaja, da su nekim našim predstavnicima ćak visoki faktori Savezničkih Vlasti mo- rali dati lekcije o Krfskoj* Deklasaciji kO \ Jugoslovenskoj ideji, ako je sve to istina, tad treba pred konstituaniu narodu to ka- zati: .. sz: Ako u konstituantu dodju ljudi, koji danas vode glavnu riječ u našoj državi, današnji SHS ostati će uvjek SHS, a Trum-. bić .se može mučiti da riješi Jadransko li uvijek će imati da najveći dio u svojoj vlastitoj okolini. dalje vući teške stare olovne pitanje, a On će i kuglje: . Supilo je bio neke: klike, pak ako danas Supilo nije živ prezreo neke ljude 1 Dubrovnik, 2. oktobra 1920 “ posvećena osobita pomnja da.ga se spasi a. apoa zam m i E i da uzme bič u svoje ruke, živa je njego- va uspomena, te _ onu kliku, koje je Su- pilo rušio, treba rušiti bez obzira i tu da se udruže svi bez razlike. Aureole, ako su lažne, neka se rasprše. Mlada Jugoslavija, koja je u prvim danima svoga života, pri prvom povratku u veliku slobodjenu i ujedinjenu domo- POJEDINI BROd-2 KRUNE | CI PRETPLATA : za Jugoslaviju : ČETVRT GODINE 20 K za inozemstvo: Godišnje K 160. OGLASI PO POSEB. CENIKU. =] ad vinu cvijećem obasula i one, koji su joj .pri porodjaju trnje prosipali, neka sakupi malo cvijeća oko uspomene Frana Supila, koji je sve svoje velike sposobnosti i ple- menite osebine svog: patriotskog srca po- svetio slobodi i jedinstvu jugoslovenskog naroda. Franu Supilu, vječna uspomena zahvalnosti u njegovom narodu. izbori za konstituantu Dr. Ante Trumbić U našem javnom životu zabilježen je ovih dana jedan svijetli pojav. U času kad stojimo pred izbornom borbom, narodne grupacije našeg primorja uzdigoše se nad sve partijske razlike u jednodušnoj mani- testaciji zajedničke težnje za ujedinjenjem i slobodom cijelog našeg naroda. Ovo je značenje koraka naših partija, kad se iz- javiše spremnim, da na čelu svojih listina istaknu ime Dr. Ante Trumbića. Ovim ko- rakom dano je dostojno priznanje Trum- bićevu djelovanju, koliko za rata na čelu »Jugoslav. Odbora“, kojim su postavljeni temelji jugoslavenskoj državi, toliko onom iza rata, na vodstvu naše vanjske politike, a kojem je cilj dovršenje velikog djela uje- dinjenja svih djelova jugoslavenskog na- voda u slobodnoj Jugoslaviji. Najdostojni- jem predstavniku naših narodnih težnja Dr. Anti Trumbiću, dalo je cijelo naše Pri- morje svoje povjerenje. Pripreme za izbore Do izbora nas dijeli još ne puna dva mjeseca. Sve su grupacije razvile najživlju djelatnost. U Beogradu je krajem prošle sedmice održana konferencija radikalne stranke, na kojoj je prihvaćen zaključak, da se reakcionarne grupe međusobno pot- pomažu, te da istupaju sporazumno, gdje to lokalne prilike dopuštaju. U ovom smislu misali su i listovi ,Hrv. Zajednice“, a za ovu osnovu osobito je zanešen glasnik »Mu-Kluba“, koji će iza ovih izbora ostati bez poslanika. Težnja za vlašću i mržnja na protivnika tako ujedinjuje ove skupi- ne, među kojim postoje velike opreke, a koje sastavljaju najheterogeniji elementi. - Predlozi, da radikalna stranka istupi sa ve- likosrpskim programom, te zakjučak da se iz ,Hrvat. Zajednice“ isključe kandidati jugoslovenski orijentirani, najbolje kara- kterišu mentalitet ovih grupacija. I kato- lički episkopat i muslimanski begovat, hr- vatski separatisti i velikosrpski šoviniste ujedinjuju &e da prignuše jugoslovenske demokratsko-liberalne elemente u ovoj dr- .ožavi. Ali i na strani jugoslovenske demo- okratije živo se radi. Povedena je opsežna agitacija širom cijele države. U nedjelju je održala demokratska stranka velike zbo- rove u Beogradu i Zagrebu. Beogradski izbornici pozdraviše velikim oduševljem kandidaturu starog borca Don J. Biankinija, Demokr: stranka istaknut će na svojim li- stinama u prvom redu mlade ljude, bez obzira jesu li-u stranci ili izvan stranke. Taj je zaključak popraćen sa mnogo sim- patije. U beogradskom izbornom okrugu demokrate će kandidirati gg. Grola i Ku- manudija, koji su veoma ugledne ličnosti našeg javnog života. I težačka stranka pri- prema se za nastup u cijeloj državi. Ona će u prvom redu istaknuti kandidate iz težačkih redova. Izgleda, da će bosanski Franjevci podupirati domokratske elemente, jer i oni zastupaju stanovište radikalnog riješenja agrarnog pitanja. — i E o . * Vanstranačka listina U našem izbornom okrugu istupit će svi liberalno demokratski elementi sa sporazumnom listinom. Po zadnjim vije- stima Dr. Ante Trumbić pristao je na pre- dlog Dr. Smodlake, da bude nosilac ove listine. Sve su se napredne grupacije izjavile jednodušno za ovakav istup. Izgleda, da je postignut sporazum i u pitanju .kandi- data. Vanstranački elementi dobili bi tri kandidata, (Trumbić, Smodlaka i još jedan), a ostalo 8 kandidata bilo bi podjeljeno među demokrate, težačku slogu i činov- ničku organizaciju. Sutra drži dubrovačko vanstranačko udruženje svoju konstituira- juću skupštinu, na kojoj će se sigurno zau- zeti stanovište prama ovom sporazumu. Bokeški radikali < Pišu nam iz Kotora: T- naši radikali započeše živom pripremom za izbornu bor- bu. Održaše više pouzdaničkih dogovora, pa će do koji dan započeti jakom agita- cijom, Nosioc radikalne listine imao bi da bude g. Ljuba Jovanović, bivši ministar, a rodom Bokelj. Obiteljske i prijateljske veze i obziri, kojim su vezani mnogi Bo- kelji uz ovog kandidata, pa uz to i lokalni patriotizam doprinijet će, da će ova listina na kojoj će biti još neka imena poznatijih Bokelja, naći dosta pristaša kod pravoslav- nih izbornika. Ipak znatan broj drži se veoma rezervirano, te će poduprijeti van- stranačku listu Dr. Trumbića. Ali općenito uzevši može se već sada konstantovati, da je u našem kraju još od velika utjecaja vjerska i plemenska podjela, pa nova shva- ćanja nijesu mogla da prodru u jačem op- segu. Omladina u znatnom broju prožeta je novim duhom, ali nije bila dovoljno aktivna i zato njen utjecaj i nije jak. Osim . radikala, spremaju se za izbore i komuni- ste, koji će također skupiti priličan broj olasova, osobito u kotorskoj općini. - Bokelj. Klerikalna agitacija Klerihali započeše jakom agitacijom u našem izbornom okrugu. Osobito se baciše na imotsku krajinu, koja je jedan od naj- zaostalijeh djelova Dalmacije, pa je zato uvijek važila kao njihova kula. Ali i tamo im izmiče tlo ispod noga. Prosvjetljeniji narod pristaje u velikom broju uz učenog' rodoljuba, čestitog fratra Dr. Roka Vuko- vića, koji je pristaša demokratske stranke. U klerikalnoj agitaciji osobito se ističe naš veseli Don Stanko, a pomažu mu prof. Juras, Dr. Sokol, Dr. Mazzi i dr. Kakav je plod klerikalnog nastojanja, vidjelo se na jednoj skupštini u imotskom kraju, gdje “je bilo ljudi, koji su vikali: Ne ćemo Sr- bije!, tako da je morao posredovati i po- litički komesar. Upozorujemo naše seljake, | koji su već imali grubog iskustva sa ova- kovim smutljivcima, da se \ dobro čuvaju od ovakova zavađanja. Svjesniji narod u mnogim je selima dočekao klerikalne agi- tatore vičući im: ,Što hoćete, varalice ? Gdje su vam aprovizacije ? Jeste li zabo- ravili kad ste nas 1914 slali na Drinu sa