sula oznazi SVAKE SUBOTA — a umna UPRAVA I UREDNIŠTVO | RADNIČKI DOM, Kovačka “ulica hr, 332, M: DUBROVNIK. > Rukopisi se ne vraćaju. js lici Godina 8 MCI L e # ST ), “a > &i A # Ovih dana pristupit će se riješavanju Iv aju problema naše vanjske politike koji ku dosada teško pritiskali naš narodni Om Wmnizam. Jedan je jen a drugi Ko- | je Šk, Spor s Italijom, koji je kroz pune dvije : odine značio potlačenje najzdravijeg i na- pnalno najsvijesnijeg dijela našeg naroda, bh ibližava se svom kraju. Neposrednim pre- 1 Movorima, koji će se provesti kroz najkra- ik vrijeme, trebalo bi utanačiti drugčije b ošaje među susjednim narodima, koji ke uu svakom pogledu upućeni na bolje oke je, nego su ove, što su dosada bile. Na- je štenje pregovora, koji bi značili preki- pie ovog dosadašnjeg stanja, izazvalo ku svim krajevima naše države jako za- : oljstvo, kao izražaj dubokog interesa, * prožim lo: ole našu mani OVO i njerama, Koe su bile. dojenje našim. 1 u Brom času treba opreznosti. Naša javnost m smije da poicijeni one glasove, što nam kožu o ponovnim udarima, koje spremaju Ž I unzijevi ljudi u okupiranim“ jugosla: | Jen skim krajevima. Nasilnim činom htjelo i se izigrati sve sporazumne i sve odluke judi dobre volje. k Zahtjevi našeg naroda osnivaju se na ih Pravednosti i njihovo ostvarenje nije dru- | ) nego udovoljenje principu samoopre- Wjeljenja, koje je tako visoko bilo istaknuto i pd presj. Wilsona. Jugoslovenska nacija | ko je uzdržljiva, alito ne znači, da njeno | strp jenje nema granica. Jauk naše oku- ne braće i previše nam para grudi. lijest o nasiljima neprestano nam stižu. red par dana kazuju nam izbjeglice o t iju na našim otocima. Kad sva propa- iga ndistička srestva zatajiše, što se nije alo milom, počelo se provađati silom. Ta- ijanski vojnici siluju naše djevojke, biju Boveđim žilama našu mladost, udaraju ša- | Mmarima naše starce. I ovo PJEVA priča po- da. Bi q sa kI j . ' L.« y rare nako: a & Ba * j 3 : 1 « Ši A š Poke A : : , E , i ' a Kk tarina BD F2. ag drR đa = o #. +3 t. F 1 x di , | | | ; 2 a Ovom ; a t o : “ < - Dubrovnik, 9. oktobra 1920. === Jadran i Koruška i djelovi jueoslovenskog naroda jednakim interesom prate riješavanje Jadranskog i koruškog pitanja. navlja se svaki ui Caša je strpljenja pre- kipjela. A kad se sastanu naši prestavnici sa prestavnicima talijanskog naroda, neka mu kažu jako i odlučno, da je našem na- rodu igranja dosta i suviše. Ovaj spor nije provocirala jugoslovenska nacija i mi smo ipak spremni da ga prijateljski riješimo. Udovoljenje našim pravednim zahtjevima odgovara u jednakoj mjeri dobro: shva- ćenim interesima talijanske nacije, jednako kao i naše. Mi želimo sporazum, ali nam | je poniženja dosta, A u tom je shvaćanju jugoslovenski narod jednodušan. Koruški plebiscit drugo je pitanje, koje u ovom času svraća našu pažnju. Naše sjeverne granice još nijesu udarene. Za- ključkom sanžermenskog ugovora ustanov- ljene su dvije zone, čija će se pripadnost ustanoviti narodnim glasanjem. Ovo su oni krajevi, koji su bili prvi na udaru ger- manizatorskoj osvajačkoj politici, pa sada je čas, da joj se za uvijek otmu prisaje- dinjenjem našoj narodnoj cjelini, Ali tragovi - propagandističkog rada, obavljenog kroz decenije školom, uredom, crkvom i voj- skom, ne zatiru se lako. Premda je ovaj kraj čisto jugoslovenski, ipak je borba, koja se*sada vodi, puna poteškoća. Agi- POJEDINI BROJ 2 KRUNE . .—-_—-—- PRETPLATA : za Jugoslaviju : ČETVRT GODINE 20 K za inozemstvo: Godišnje K 160. OGLASI PO POSEB. CENIKU. | — m i) Nici Broj 47. Agrarna reforma u Dalmaciji | Izjave ministra g. Dr, H. Krizmana. Sa strane protivnika Agrarne Refor- me uporno se ističe, kako u Dalmaciji ne mnostoji Agrarno pitanje u onom obliku kao un ostalim oblastima naše Kraljevine, «kako dalmatinski agrarni odnosi nijesu feudal- noga porijekla već čisti građansko-pravni društveni ugovori, uvjetovani posebnim go- spodarstvenim, terenskim i populacijonim prilikama Dalmacije. To je teorija jednog interesa. Ispravno je, da agrarni odnosi u po- jedinim oblastima naše Kraljevine poka- zuju sasvim različitu sliku, jer su nastali i razvijali se pod posebnim historijskim prilikama. Turska, Mletačka, Austrijska i Njemačka vlast stvorile su kod nas razli- čite oblike agrarnih odnosa, ali koliko god oni bili različiti jedna im je bila tendenca, da preko njih drže našu rasu u ekonom- škom i političkom ropstvu. Godina 1848 i kasnije austrijsko za- konodavstvo ublažili su i prividno moder- nizirali stare feudalne oblike, ali ekonom- ska ovisnost težaka ostala je i dalje kao namierice ostavliena zaprijeka gospodar- ske i političke naše emancipacije. Za to azličitost agrarnih odnosa traži jedino lo- kalno sprovodenje Agrarne Reforme, ali naša agrarna reforma, kako iu shvaća i gitaciju iijemačkogi polijemčenog elđn6entš“nesrdemokratska stranka,ima na samo da... pomažu i prestavnici Italije, bacajuć nam klipove pod noge, i tako se i ovdje pro- vađa ona politika upravljena na slabljenje jugoslovenske države, bilo na kojem mje- stu i bilo u kojem pogleda. Ipak, izgledi su za našu stvar dobri. Sutra će se oba- viti glasanje u zoni A. Interes cijelog na- roda svraćen je ovaj čas na najsjever- niji kraj naše države, pa ga mi, u ovom jugozapadnom okrajku, sa napetošću i vrućim željama za pravedan ispad naše stvari. Pažnja, koju je cijela država, po- svetila koruškom pitanju, dokaz je dubo- kog prodiranja misli narodnog jedinstva, koja je osnov sve naše snage, te uvjet razvitka i napretka svakom pogledu, Talijanskim spletkarima može da bude i ovaj pojav ozbiljna opomena, konačno likviduje sve ostatke feudalizma, već i da našu zemlju učini zemljom slo- bodnih težaka sa svim dalekosežnim po- sljedicama u političkom društvenom i eko- nomskom pogledu. Agrarni odnosi u Dalmaciji izvora su feudalnog i ako su izmjene vlasnika ika- sniji razvoj posjedovnih prilika prvobitnu sliku u velike potamnili jednako kao i kod bosanskih begluka. Mletačka plemička Republika učinila je svu zemlju domenom gradske gospode, preko kojih je vladala sa slavenskim se-. ljakom,. kojemu ti odnosi nisu davali mo- sućnosti samostalnog ekonomskog života a potom ni političkog upliva. Pomoću grad- ske gospode, koja su bila posvema pod mletačkom vlasti, držalo se u ropstvu mase slavenskih težaka. Kad je god. 1797 pala OBE ERLAR ia > Ina: Mletačka vlast u ovim krajevima, dalma- tinski seljak diže se u nadi, da je došao čas njegovog oslobođenja, uskraćuje doho- dak, pali zemljišnike, ali gradska gospoda, do sada vjerni sluge mletačke republike, razvijaju austrijsku zastavu, zovu i sve- čano dočekuju hrvatske vojnike austrijske carevine. Dalmacija slavi oslobođenje od mletačkog ropstva, ali usred slave austrij- ski general Rukavina izdaje u Trogiru pro- glas, kojim težacima prijeti teškom kaznom ako nebi i dalje plaćali dohodak. Austrija preuzima baštinu mletačku, jer je i ona jednako kao i mletačka republika trebala u političke svrhe ekonomsko robstvo dal- matinskog težaka. Ovo stanje produženo je nakon go- dine 1848, jer je carski patent od 7. sep- tembra 1848, koji je određivao razriješe- nje kmetstva za Dalmaciju kao i za sve ostale austrijske pokrajine, odmah još idu- će godine carskim patentom od 4. marta 1849 stavljen izvan kreposti za Dalmaciju, jer da u njoj postoje posebni odnošaji, koji se imadu još posebno proučiti, čemu se imade odmah pristupiti. Nema agrarnog pitanja, koje se toliko proučavalo kao dalmatinsko, a proučavanje . njegovo značilo je odgađanje i zakapanje. “- .4stočni je grijeh _ dalmatinskog agrara, što dalmatinsko kmetstvo nije razriješeno istodobno sa razriješenjem kmetstva u osta- lim austrijskim pokrajinama. Da je dalmatinska kmetija razriješena istodobno sa ostalim kmetstvom, onda bi razriješenje pogodilo samo feudalne od- nose i velike posjede, a nebi se odnosi te- žaštine, koji su se razvijali saobrazno sta- rim feudalnim odnosima isprepleli š njima tako, da za riješenje agrarnog pitanja u Dalmaciji sada nije više dostatno razrije- šenje odnosa nesumljivo feudalnog izvora, već riješenje mora obuhvatati i odnose te- žaštine, nastale kasnijim razvojem. Veliku odgovornost za to nosi bivša Narodna stranka, koja je kraj svih svojih - velikih nacionalnih zasluga bila jedna kon- servativna stranka i koja je riješenje dal- matinskog agrara pokopala poznatim za- i BGA. — i &T Zene na kongresi fu Kristijaniji je održan kongres žena P ujeog svijeta, koji je priredio ,Inter- lacionalni Ženski Suvez“. Među delegatima dlazila se i poznata naša spisateljica Isi- ora Sekulić, koja je na dostojan način Ne over jugoslovensku naciju. Odr- a je nekoliko sjajnih govora u tri svjet- E jezika: francuskom, engleskom i-nje- ačkom. Svojim nastupom pobudila je kav utisak, da je dosadanja presjednica mla gdju Sekulić, da ona preuzme esjednički fotelj i da upravlja kongre- Om! Tom se prigodom odigrao dirljiv in- idenat, Bugarkinje, koje su bile na kon- Yesu prišle su plačući do jugoslovenske mjiževnice. i zamolile su je, da im dozvoli, a joj poljube ruku, ispričavajuć bugarski Brod zbog izdajničkog napadaja na brat- u. Srbiju. .G. Sekulić objavila je u Beogradskom inevniku svoje: utiske, koji su puni inte- Te: Pantnih opažanja. Po njenom prikazu ka internacionalnog kongresa, sa zgodno Win nisanim delegacijama i raznim inte- tesantnim tipovima, a u vrlo ljepoj, veli- ad dvorani Stortinga, bila je više nego hn o ed Međutim, ma da po pravilu imaju va- žiti tri zvanična jezika, Intern. Kongres je, po jeziku, bio upravo sasvim nacio- nalan. Zbog pretežnog broja delegata iz Sjed. Država, Engleske, Afrike _i Austrije, dalje zbog toga što je predsjednica bila Engleskinja, najzad zbog toga što su go- stoprimci bili Norvežani — vladao je i prevladao engleski jezik. Cijeli svijet go- vori engleski! Francusku grupu, sa rela- | tivno malo članova, predstavljale su Kran- | cuska, Belgija, Grčka, Bugarska i Urugvaj. | (SvajcarKinje znaju engleski), Njemačku grupu su sačinjavale Austrija i Ugarska, “o svijetsku korespondenciju u 1. S., i prema U opšte uzevši, bolje, svežije i no- vije stvari i ideje su donosili manji na- rodi. Među njima se najviše isticala de- legacija Holandije. Holadeške žene su došle briljantno kompletne i reprezenta- tivne. Dovele su, od advokata pa do bol- ničarke i fabričke radenice, predstavnika i stručnjaka sviju sfera svoga rada. Misle hitro i zrelo, govore izrađeno, vladaju, mahom, svima zvaničnim jezicima. — Nor- veške žene. su podnijele najljepše i najhu- manije rezolucije, pročitale jedan od naj- bogatijih izvještaja, i prikazale ženu koja je prije godinu dana savladala veliki štrajk kristijanskih fabričkih radenika. — Grčka ns s. -_ =» je učestvovala vrlo živo i intelegentno, šteta je samo što je u većini svojih izasla- nica imala žene koje stalnožive na strani. — Ukrajina je uveseljavala Kongres. Po- slala je kao zastupnicu rođenu Francuski- nju, koja živi u Parizu i ne zna jezik zemlje koju zastupa, koja se odjeva malo o cočasse, koja je tražila novu stalnu ko- misiju za estetiku i uljepšavanje žene, i koja je, kad se donosila rezolucija protiv ekscesa u odjelu i igranju, jedina glasala osa ne. — Jugoslavija nije bila među ma- lima posljednja. Jedna od njenih delegat- kinja je izabrana za drugog sekretara za tome ušla u zbor glavnih časnika iu cen- tar rada 1. S. — Bugarska je ostala za sve vreme rada potpuno neaktivna. Među velikima je Velika Britanija bila veća od Sjed. Država. Gospođa Gordon, da nije štete što vrlo slabo govori i fran- cuski i njemački, bila bi najmarkantnija ličnost Kongresa. Ona je i tako, kao stari radnik i kao desna ruka predsednice, ostala spiritus rector i programa i rada i riješavanja. | e Na završetku bismo možda smjeli nabacati nekoliko primjedaba' bez veze i reda. > » . AHARODNA REPUBLIKA HRVATSKA NAUČNA BIBLIOTEKA, DUDROVNIK na — < _— TEN EN o ZNADE o AŠ i Pia PPK ARNE GB O AAE ZV ak Fidiru. sera a =. —— +. Njemice nisu došle zato što Njemačka nije primljena u Ligu Naroda. Ali je bivši sekretar za korespodenciju 1. S. doktor Alisa Salomon, poslala izvještaj i pismo koji joj služe na veliku čast,a Savez Nje- mačkih Žena je, po vazdušnoj pošti, po- slao svakom članu kongresa pozdrav i po jedan broj novina Frauen Zeitung. Austrijska delegacija je činila utisak tak- ve utučenosti, da je bolno bilo pogledati je. Vođa delegacije, gđa Firt, jedna neobično lijepa i pametna Bečkinja, kao da je za sve vrijeme sa crnim, zabrinutim i čež- njivim pogledom gledala u budućnost, kada se možda ipak neće više dešavati što se sada dešavalo. Kineskinja je, izgleda, sasvim ozbilj- no pozvala zbor za idući kvinkvenium u Kinu,.ali Kongres se ipak nije usudio da taj poziv uvede u zapisnik, Crnkinja iz Južne Afrike pokazala je sasvim neobično pamćenje cifara. Najmršaviji član Kongresa bila je de- legatkinja iz Srbije, i ta je okolnost. dosta doprinijela da se pred mukama Srbije za vrijeme rata sa respektom klanjao cijeli svijet, - . i ri pra SZ fo = s io — . . Pe it ha. mm