to as SVAKE SUBOTE —_——— I > — 2 UPRAVA I UREDNIŠTVO | KA RADNIČKA DOM, Kovačkačulica br. 332. (|: < DUBROVNIK. | Rukopisi se ne vraćaju. x * . 3 i za sporazum megju strankama | Akcija Dr. Smodlake E i Želje i nastojanje brdjnih pristaša na- | redne demokratske misli, partijski opre- \jjeljenih ineopredjeljenih, da svi napredno od liberalni elementi našeg izbornog okruga istupe jedinstvenom listinom na izbore, lo ijesu imala uspjeha. Pregovori u tom smislu razbijeni su. 1 Dr. J. Smodlaka sada je poduzeo ko- make za jedinstven istup svih stranaka u našem izbornom okrugu. Ovakova akocjja ri sada najbolji izlaz iz stvorene isituacije, a jer odgovora i iznimnom po- lložaju, u\kojem se nalazi narod našeg primorja, bit će popraćena od svih rodo- “lijebnih krugova najvećim oduševljenjem, lOvo je sadržaj pisma, koje je Dr. Smo- |dlaka upravio vodstvu političkih grupacija la pokrajini : | S obzirom na vanjski položaj i na tu- (diinsku okupaciju polovine naše pokrajine, smatram za rodoljubnu dužnost predložiti 3 narodnim političkim grupama u Srednjoj | Dalmaciji, Dubrovniku i Boki zajednički | istup kod predstojećih izbora za Ustavo- tvornu Skupštinu, e da se izbjegnu teške moralne i materijalne posljedice izborne borbe za Konstituantu. Ako igdje, ta bi na u našoj pokrajini ne može pravo oprav- lati niti sa gledišta stranačkih programa, | jer. se razne naše narodne stranke prilično slažu u temeljnim pitanjima državnog ure- | djenja (jedinstvena država, ustavna mo- narhija, široka samouprava, ravnopravnost vjerska i plemenska, agrarna reforma na osnovi Regentova proglasa), dočim se ra- ozilaze samo u pitanjima, koja velikom ve- ćinom nisu danas aktuelna. Ako li dakle dođe do borbe, ona ne će imati pravoga smisla, a uzrok joj može biti samo stranačka mržnja ionaj pogubni ostrančarski duh, koji je, podređujući inte- rese države interesima stranke, već dosad toliko zla zadao našoj državi. be: Protiv toga otrova dužni su da složno ustanu svi rodoljubni elementi u pokrajini, kojima je u ovom sudbonosnom času in- teres Države preči od svakoga drugoga. ž U te trijezne elemente ja još uvijek < hoću da ubrajam i vođe svih naših narodnih stranaka i političkih grupa u pokrajini, pa zato ne mogu vjerovati da će se naći ijedna mađu njima, koja bi htjela da razbije po- trebiti opći sporazum, na koji sve politi- čke grupe mogu pristati bez odreke svojih načela, bez poniženja pa i bez štete za svoju stranku i grupu. : Pošto je vrijeme kratko, molim sve gore imenovane političke srupe, da najda- lje do 20. o. mj. izjave, da li načelno pri- staju na predloženi sporazum, i ako pri- staju, da istovremeno imenuju svojega pred- ostavnika za Središnji Izborni Odbor, ko- ojega će ovlastiti da zajedno s predstavni- cima drugih grupa utvrdi sana pogodbe sporazuma. Vanstranačko grupiranje Subotička ,Slob. štampa“ otvorila je anketu o vanstranačkom pokretu, koji bi se imao proširiti na svu Jugoslaviju. Ne- koliko naših uglednih javnih rađenika iz- o nesoše svoja mišljenja, koja ovdie dono- simo u izvatku, a redom, kojim su priopćeni, = G. Kosta Kumanudi, prof. beogr. uni- ersiteta, kaže: Broj je ljudi izvan partija če: . i od onih u partijama. Za stvaranje van- kas dolavla. teškoća od iu toj činje- borba zbog posebnih naših prilika mo-- da izbjeći u. Dalmaciji, tim prije. što. se nici što ličnosti, koje bi došle u obzir, to su oni koji pripadaju intelektualnim redo- vima, a žive isključivo u gradovima. U samom narodu ne pokazuju se, bar za sad, toliko istaknuti individnaliteti, koji bi mac 8li. uspješno širiti pokrenutu-akciju. Nema se dovoljno vremena za sprovođenje jedne takve organizacije, a ni ljudi, koji bi to imali da pokrenu, nijesu se ni između sebe grupisali. Jedino što ostaje, to je da se po- mažu već izvedene organizacije ili gwrupi- sanja, koja su najbliže programu ,J. D. Lige“, ili, bar, koja bi pristala da prihvate ličnosti s takvim programom. Izolovani po- jedinci nemaju druge mogućnosti, nego da stvaraju neku vrstu izborne koalicije s par- tijom najsrodnijom po idejama, da se, dakle, kandidaju na njenoj listi, zadržavajuć slo- bodu svojih političkih gledišta. G. Dr. Mileta Novaković, prof. beogr. universiteta, misli, da je do izbora prekra- tak rok, da ma ko izvan i protiv sadašnjih stranaka uzmože uspjeti u većem obimu, :.G. Dr. Božo Marković, prof. universi. g tot smatra vanstranački pokret potrebnim po narod, ali on želi, da ostade sada pasivan. G. Dr. Bogdan Popović ne govori o izbornoj akciji. Njegovo je mišljenje. slije- | deće “ Pokret i djelo konsolidovanja . naše | države treba prepustiti mladima već prosto s tog razloga, što svaki čovje *k_ koji je go- “dinama duboke“ pos Imakao Dubrovnik, 16. oktobra 1920. U diko treba ti stari da budu neistrošeni u na: - građi a | mmoapyeua=aa javile već gradi svoj lični interes i stvara sebi karijeru. Odatle naša poznata borba za ministarske fotelje, poslaničke mandate itd. Mladoj državi trebajn mladi ljudi, jer mladu državu ne mogu graditi stari ljudi. čoliko je potrebno iskustvo starih, u to- politici i novi. Mladoj državi dakle trebaju mladi i novi ljudi. (U Dalmaciji je jedini mladi i novi čovjek, koji ima siguran man- dat — Stanko Banić 1!) ua! [vo_Grisogono piše među ostalim slijedeće: ,Nije mi razumljivo da se u mo- mentu kada se ima da pristupi izgradnji države da se to može uspješno da izvrši posredstvom jedne vanstranačke grupacije. Dopuštam da su postojeće stranke mogle da počine po koju pogrešku, ali onaj koji radi, samo taj može da griješi. Dopuštam da postojeće stranke nisu može biti ide- alne, ali gdje u Evropi ima takvih ?.... Konačno mišljenja sam da u današnjem a naročito u budućem parlamentu na ra- zvitak stvari neće moći efikasno da utiču ma kako jake ličnosti, ako za sobom- ne budu imale prejaku organizaciju“. Po zadnjim vijestima, demokratska Stranka pozvala je svoje okružne odbore, da kandiduju s izgledom na nspjeh g.g. Grola, dr. Božu Markovića, dr. Kosta Ku- * Be. s = . ja a s... “a manudi, dr. Z. Spasojevića, Jeremiju Ziva- novića i još neke mlade demokratske e- gente. o o če So pr, rr ee Beda. oc Meoju dubrovačkim popovima | Progon don V. Rešića. Crkveni suci kriju imena. — Fratar omiče od šake do lakta. -— Austrijski odgoj. — U službi talijanskog imperijalizma. — Teška optužba dubrovačke kurije. Vič. Dum + Vito Rešić, župnik.na O- rašću, predao nam je članak, koji baca jako svijetlo na biskupsku kuriju i dubrovač ko svećenstvo. Veoma nam je žao što zbog. pomanjkanja prostora ne možemo da izne- semo u cjelini ovaj članak, koji obuhvata pune 34 strane. Donosimo samo par mar- kantnijih mjesta, koje će sigurno pobuditi veliki interes naših čitatelja. | »Prolistamo li crkvenu povjest naći će- mo, da Apostoli nijesu gramzili za naslo- vima, niti se natjecali u vladu niti za se- natore. Slijedili su nauku Isusovu, da je- dan drugoga niti ,Ocem“ ne zovu, i tko hoće biti stariji, nek bude sluga. / njihovo mjesto djelovanja bilo je u narodu, i 1 na- rodu bili su: svakome sve. A kad ih u jednom mjestu nebi htjeli, otresli bi i pra- šinu sa obuće, pak bi pošli u dugo. A danas: Gdje je Isusov demokrati- zam u crkvi katoličkoj?! Od dana pro- glašenja edikta Konstantina Velikoga po- čeo je izčezavati i izčezao je, a može se. kazati, da nema ni kršćanske ljubavi. Ma- lo prama Bogu, a prama iskrnjemu nima- lo, jer. čuvari i propovjednici drugima je propovijedaju, ali je oni sami ne izvrši- vaju, jer sree je njihovo ondje, gdje je blago njihovo! Niti su redovi danas ono, što su negda bili slijedeći nauku Isusovu: »ako hoćeš savršen biti idi prodaj sve svoje, podijeu: siromasima, pak dogji i sli- jedi mene“! Zato nije ispravno propovijedati : Ob- noviti sve u Kristu, već treba prvo: Obno- viti se u Kristu, pak tek onda obnavljati sve u Kristu“. Treba biti u narodu »SVi- ma sve!“ a odbaciti inad i pse zlobu i opačinu. 3 Inače, ako u jednom selu bježe od cr- kve i od sakramenata, u većini slučajeva tu je kriv bio ili Biskup ili svećenik, od- nosno jednog ili drugog postupak ili pr- kos. Dakle, povratiti se u apoštolsko doba, povratiti se k nepatvorenom Isusovom programu / Njegovoj nauci; obnoviti prvo sebe — to je dužnost i to je uvjet, da se može početi obnavljati sve u Kristu. Ina- če narod neupućen i dalje će lutati iz ek- strema u ekstrem ; od socijalizma u komu- nizam, a pravog demokratizma nikad neće shvatiti. I ono što se čuje, ja kao sveće- nik priznajem i ponavljam : Svećenstvo je prvo prosvjetiilo, ali svećensivo je drugo poživinčilo narod. I zato danas, naravno, ni u izboru u cr- kvi, ni u erkvenom saboru nije moguće narod pripustiti, jer je pokvaren, jer je zapušten, jer je neosvešten. 1, izašavši iz sjemeništa pun ideala, kao što sam se po- nosio bići svećenik, tako se danas sramim, oda sam svećenik. A_ što rekoh dokazujem : Cuvari i propovjednici istine, prava, vjere i morala it. d. it. d., i zakupnici patriotizma i t. d. sastadoše se i učiniše sudbeni crkveni senat sastavljen od pet sudaca, od crkvenog odvjetnika, od biljež- nika i od zapisničara, i po predsjedniku društva razbojničkog tajnog podmorničkog ratovanja it. d. tajno razbojnički izrekli su svoj sud. | \ Ali to nije bilo dosta. P. i P. biskup, premda stvar još sub iudice u višoj istan- ci, nepovoljno se o meni izrazuje i pred | svjetovnjacima. Dok jedan brat svećenik, reda sv. Franje na javnom putu zazivlje me po imenu, postavlja lijevu ruku. na prigib desne ruke u laktu i napravlja kret- onju u formi bosanskog grba. Drugi se iz- razuje, da će me na trgu ošamariti. A tre- ći ,viši“ tajno razbojnički vode proces, sude me'i osudjuju — A zašto?! Zato, što sam ustao preti ljudskom elementu u POJEDINI BROJ 2 KRUNE. okno pi poirorsnsod Sai PRETPLATA : za dagoslavijite .| ČETVRT GODINE 20 K za inozemstvo: Godišnje K 160. OGLASI PO POSEB. CENIKU. Isusovoj crkvi, ,koji elemenat u Istitovoj crkvi, koji. elemenat u službi je talijan- skog imperijalizma na štetu našu; zato, što branim svoja i narodna prava i sve- tinje ! Kad za P. i P. Biskupa kanon 0 ću- vanju uredovne tajne ne važi, dosljedno he važi ni za mene, i prirodni zakon sa- moobrane tura mi pero u ruku, da pred narodom raskrinkam te lažne čuvare i pro- povjednike istine, prava, vjere i morala i todit di velike patriote, što činim o- bjelodanjeajem postupka, koji je izložen u apelaciji, a gospoda čitatelji nek uva- že, da sam morao doslovno navesti sve naloge, pozive, zapisnike, presude i t. d. jer individui, nakon svog postupka ne da- vajit mi jamstva, da svi spisi priloženi ne bi mogli preko noći promjeniti formu i sadržaj. | Predpostaviv navedeno, i narod nek sudi, o meni i o mome istupu, te o pre- časnoj gospodi i o njihovom postupku, bo apelaciji, koja doslovno glasi: Don V. Rešić predao nam je ništovnu žaobu i optužnicu u cjelini. Donosimo sa- mo par karakterističnih izvadaka :“ »Postupak i presuda Kolegijalnog Cr- kvenog Suda I. stepena u Dubrovniku prama meni tura mi pero u ruku, da ulo- žim ,Ništovnu Žalbu“ proti nečuvenom postupku u XX. vjeku, a ujednoi ,Optužbu“. Usljed sistematskih optužaba javne | stampe-B« H. S. da je politika rimske Ku- rije nama protunarodna, a naš episkopat i cijelo katoličko svećenstvo S. H. S. pro- tunarodni elemenat u službi protunarodne politike od Cirila i Metoda, apostola na- ših, do: najnovijeg doba, napose pred naj- novijim činjenicama u, po Talijanima oku- piranom našem teritoriju, i pred _ mukom našeg episkopata na sve te optužbe štetne vjeri, te ugledu i časti našeg episkopata i cijelog katoličkog svećenstva S. H. S. ; napokon pred nehajstvom našeg episko- pata prama uspostavi slavevskog bogoslužja via facti, a napose prama nama — uz je- dan dio kat. svećenstva splitske biskupije ustao sam i ja na obranu svojih i narod- nih prava i svetinja, ujedno i na obranu svog ugleda i časti pred narodom svojim u interesu uspješnijeg djelovanja na korist vjere i domovine svoje i, pozivljući cijelo kat. svećenstvo_ S, H. S. da se organizi- ramo mimo spavajućeg episkopata i da solidarni budemo u obrani narodnih pra- va i svetinja sa narodom svojim i sa pra- voslavnom braćom, u listu ,Narod“ br. 34. od 18. augusta 1920 upravio sam otvo- reno pismo N. P. Franju Cherubini, pa- pinskom nunciju, u Beograd. Dosljedno tome u istom listu , Narod“ br. 35. od 25, augusta 0. g. upravio sam »Kkatoličkom svečenstvu obrazloženje po- ziv i odgovor“. Usljed toga upravi mi P. Lp Ordi- narijat odluku od 25. agusta o. g. br. 675, koju sam primio 28 ist. mj. Istog dana odgovorio i: obrazložio sam svoje stano- vište, pak u ,Narodu“ br. 37 od 4. sep- tembrđ 0. g. upravio sam : ,Tužaliku na kat. svećenstvo“. Nakon toga usljed Okružnice dubrov. svećenstva i trojice iz okolice napisao sam br. 38. od 15. septembra o. g. članak: ,Smiješni Ljudi“ dokazujući im u ,Narodu“ nedosljednost i servilnost i ispravnost Svog stanovišta“, Zbog ovog pozvan je pred biskupa i pred crkveni sud. Crkveni suci, Don Ante kan. Liepopili i V. Ivo kan Božić, pozvaše ga da napiše opravdanje. Na 14. septem- bra predao im je »Zapisnik“, u kojem se, među ostalim, nalaze i ove stavke : > Te Pad orbi;